Vučić i Grabar Kitarović - smirivanje srpsko-hrvatskih strasti

Anđelka Nikolić

(utorak, 21. jun, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Subotica, 20.06.2016 - premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović potpisali su danas u Subotici Deklaraciju o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja Srbije i Hrvatske

Srpski premijer i hrvatska predsednica u Subotici potpisali Deklaraciju o unapređenju odnosa i rešavanju spornih pitanja. Predsednik Srbije nije uključen u uzajamne posete vrha država Hrvatske i Srbije, a odgovor na pitanje zašto - ne bi trebalo tražiti u kabinetu Tomislava Nikolića, već u kabinetima premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Miroslav Mišković, vlasnik “Delta holdinga” osuđen je u ponedeljak, prvostepenom presudom Specijalnog suda za organizovani kriminal, na pet godina zatvora. Zvuči nelogično, ali penzioneri su delom sami sebi finansirali povećanje primanja.

kisa-_grad-bgd-

Beograd, 20.06.2016, Jako nevreme, praćeno gradom, pogodilo je u ponedeljak popodne Beograd. Pljusak koji je počeo oko 18.30 ubrzo je doneo grad, koji je u pojedinim delovima Beograda padao četiri puta za manje od jednog sata (tekst I foto Novosti)

Istorijska prekretnica?

Mandatar za sastav nove vlade Aleksandrar Vučić i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović susreli su se juče na mostu na Dunavu, u međugraničnoj zoni kod Erduta, na graničnom prelazu Bogojevo - Erdut, čime je poslata simbolična poruka o novoj, boljoj etapi u odnosima zvaničnog Beograda i Zagreba, izveštava Politika. Vučić i Kitarović su potom potpisali  u Subotici deklaraciju o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja Srbije i Hrvatske, koja sadrži šest tačaka.

Deklaracijom je dogovoreno da se, u cilju unapređenja bilateralnih odnosa, regionalne saradnje i stabilnosti kao i rešavanja otvorenih pitanja između dve države aktivno pokrenu ili ubrzaju procesi unapređenja bilateralne zaštite manjina - srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji.

Navodi se i da odmah treba pristupiti pregovorima državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske. Kao treća tačka je navedena saglasnost da su i Srbija i Hrvatska spremne ubrzati primenu Sporazuma o pitanjima sukcesije. Deklaracijom se potvrđuje i da su obe države saglasne da je potraga za nestalim osobama prioritetno humanitarno pitanje i da će uložiti iskrene i maksimalne napore u traženju nestalih. Dodaje se spremnost da aktivno i koordinirano deluju u borbi protiv terorizma i izbegličke krize. Navodi se i da su obe države spremne da aktivno deluju u zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU, piše u Politici.

Srpski premijer i hrvatska predsednica u Subotici potpisali Deklaraciju o unapređenju odnosa i rešavanju spornih pitanja. Vučić: “Niko više nema teritorijalne pretenzije, želimo mir i toleranciju”, objavljuju Novosti pod naslovom “Srbi i Hrvati presudni za stabilnost regiona”.

Bez pritiska Evrope, sveta, ili bilo koga sa strane, sami smo odlučili da otvorimo novu stranicu naših odnosa. To je važno za našu budućnost. To je važno za budućnost naših naroda. Dosta je bilo potpisanih sporazuma koji nisu zaživeli. Sada će se prvi rezultati nove saradnje videti već u narednih mesec dana. To je zajednička poruka koju su danas iz Subotice poslali premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, posle dugo i temeljno pripremanog susreta koji je ocenjen kao istorijska prekretnica u odnosima između dve zemlje, piše u Novostima.

Vučić: Odnosi Srbije i Hrvatske su kičma dobrih odnosa regionu

“Odnosi Srbije i Hrvatske su kičma dobrih odnosa u celom regionu”, rekao je Vučić. Dve zemlje će  mnogo bolje razumeti jedna drugu kad počnu da rešavaju međusobne probleme, rekao je  Vučić je na konferenciji za novinare, nakon potpisivanja zajedničke deklaracije. Vučić je uveren da će Srbija u budućnosti imati hrvatsku pomoć, kao što će Hrvatska imati podršku Srbije, prenosi Politika.

Grabar Kitarović: Hrvatska ne namerava da blokira Srbiju na putu ka EU

 „Hrvatskoj nije namera da blokira Srbiju na putu ka EU“, rekla je Kolinda Grabar Kitarović, ističući da želi da vidi Srbiju kao članiciu EU, te da veruje da se situacija u vezi sa otvaranjem Poglavlja 23 neće ponoviti, prenosi Politika.

Navela je i da se otvorena pitanja između dve zemlje neće rešiti preko noći, ali da veruje da su i Srbija i Hrvatska dovoljno sposobne i zrele i da imaju političku volju da bilateralna pitanja vide kao takva i rešavaju ih u međusobnim odnosima.

Pupovac: Prave saradnje nema godinama

Od 2011. nema prave suradnje između Hrvatske i Srbije, a predsjednica i premijer odlučili su s time prekinuti. Jako je važno da se ti odnosi, koji su zahlađeni i nerijetko pod tenzijama, promijene, a onda se može raditi i o otvorenim pitanjima. Predsjednica je rekla da je spremna neke stvari pokrenuti, a nama su bitne. Riječ je o suradnji oko ratnih zločina, regionalnog razvoja, prekogranične suradnje i registracije škola, poručio je Milorad Pupovac, dodavši i da je zadovoljan što će "predstavnici Hrvata u Srbiji imati priliku razgovarati o svojem položaju", prenosi Blic.

polic-proslava-makis-s

Beograd, 20.06.2016 - Centralna proslava povodom Dana Ministarstva unutrašnjih poslova u Nastavnom centru Makiš

Pak: Pitajte Vučića i Kitarovićevu zašto Nikolić nije uključen

„Predsednik Srbije nije uključen u uzajamne posete vrha država Hrvatske i Srbije, a odgovor na pitanje zašto - ne bi trebalo tražiti u kabinetu Tomislava Nikolića, već u kabinetima premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović“, odgovorila je za Danas Stanislava Pak Stanković, savetnica za medije predsednika Srbije, na pitanje zbog čega se predsednica Hrvatske nije srela sa predsednikom Srbije tokom jučerašnje uzajamne posete premijera Vučića Hrvatskoj i Grabar Kitarović Srbiji.

Predsednik Srbije, tokom četvorogodišnjeg mandata, nije ostvario bilateralnu posetu Hrvatskoj, niti je ugostio hrvatskog šefa države. Isti je slučaj i sa Bosnom i Hercegovinom. Uprkos najavama da će do tih poseta doći, nijedna se nije ostvarila, a pitanje se aktuelizovalo jučerašnjim, kako ga mnogi nazivaju, "istorijskim susretom" premijera Srbije i predsednice Hrvatske.

„Ne znam zbog čega se predsednica Hrvatske viđa sa premijerom umesto sa predsednikom Srbije. O njihovoj poseti saznala sam u medijima“, rekla je Danasu Stanislava Pak tokom proteklog vikenda.

Susret Grabar Kitarović i Vučića planiran je u prethodna dva meseca u strogoj tajnosti. Kako je Danas već izvestio, inicijalni dogovor napravljen je tokom susreta u Mostaru, u aprilu mesecu.

arktik-klavir-grinpis-s

Wahlenbergbreen glacier/Svalbard, 20.06.2016 - italijanski kompozitor i pijanista Ludoviko Ejnaudi (60) izvodi svoju "Elegiju za Arktik", kompoziciju inspirisanu glasovima osam miliona iz celog sveta koji pozivaju na zaštitu Arktika, na plutajućoj platformi, ispred Valenbergbren glečera u Arktičkom okeanu, nadomak Svalbarda.  Ovaj svojevrsni performans organizovao je Grinpis Španije 

Miškoviću pet godina

Miroslav Mišković, vlasnik “Delta holdinga” osuđen je u ponedeljak, prvostepenom presudom Specijalnog suda za organizovani kriminal, na pet godina zatvora zbog toga što je, kako sud tvrdi, savetima pomogao sinu Marku, vlasniku kompanije “Mera invest”, da utaji porez u iznosu od 320.272.803 dinara, javljaju Novosti. Istom presudom, koju je tročlano sudsko veće donelo jednoglasno, Mišković je, “usled nedostatka dokaza”, oslobođen optužbe za zloupotrebu položaja, odnosno, da je oštetio niška i beogradska putarska preduzeća, odnosno da je izvlačio novac iz njih. Odlukom veća, kojem je predsedavala sudija Maja Ilić, Mišković je dužan i da u roku od tri meseca plati novčanu kaznu od osam miliona dinara i troškove postupka, koji će biti naknadno utvrđeni.

Obrazlažući presudu, sudija Ilić je rekla da je Miškoviću kazna veća od one koju je dobio njegov sin Marko, zato što je tokom postupka dokazano da je on donosio sve ključne odluke, objavljuju Novosi pod naslovom “Miškoviću pet godina zatvora”.

Branilac Miroslava Miškovića, advokat Zdenko Tomanović, ocenio je da je presuda predsedniku “Delte” “pokazatelj da je Srbija još daleko od nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa:

- Presuda nije rezultat dokaza već, nažalost, nedostatka hrabrosti suda da se suprotstavi javnim obećanjima političke elite - ocenio je advokat. - Sud je oslobodio Miškovića glavnog krivičnog dela optužnice, koja se odnosi na malverzaciju u putarskim preduzećima, zbog čega je i bio uhapšen, a onda ga kaznio za pomaganje sinu u utaji poreza. Sud se, dakle, bazirao na bliskosti oca i sina, a ne na dokazima i mi ćemo se, sigurno, žaliti. Takođe, podnećemo i zahtev za vraćanje jemstva od 12 miliona evra, koje je Mišković dao za privremeno puštanje, piše u Novostima.

Okrivljeni je iskoristio svoje zakonsko pravo da ne prisustvuje izricanju presude, dok je njegov branilac najavio žalbu Apelacionom sudu piše u Danasu. Mišković je, prema rečima predsednice sudskog veća Maje Ilić osuđen zbog toga što je savetima pomogao svom sinu Marku Miškoviću da prikrije nešto više od 320 miliona dinara poreza na kapitalnu dobit. Obrazlažući visinu kazne, Ilićeva je navela da je nesumnjivo dokazano da je Mišković stajao iza odluka svoga sina - rekla je Ilićeva, pojašnjavajući zbog čega je kazna Miroslava Miškovića viša od kazne njegovog sina, iako je njemu na teret stavljano samo pomaganje u izvršenju krivičnog dela.

„Miškoviću pet godina zatvora za utaju poreza“, izveštava Politika .

“Vučić: Napredak u borbi protiv korupcije”; Mišković: Vratite mi pare i pasoš”, naslov je u Blicu.

miskovic-presuda-tomanovic-

Beograd, 20.06.2016 - izjava za medije advokata Zdenka Tomanovića posle izricanja prvostepene presude predsedniku kompanije "Delta holding" Miroslavu Miškoviću (71) u predmetu malverzacija sa putarskim preduzećima

NATO zaokret Bojana Pajtića

Svega šest meseci pošto je izjavio da bi članstvom Srbije u NATO-u „naša deca išla na neki drugi kontinent da ratuju i rizikuju život”, lider Demokratske stranke Bojan Pajtić pozvao je  sve „evropske opozicione stranke” da se ujedine sa demokratama i da se bore da Srbiju uvedu u NATO, objavljuje Politika.

U otvorenom pismu članovima DS-a koje je uputio i nekim medijima, Pajtić kaže da je „zabluda da ovako mala zemlja može sebi da priušti luksuz balansiranja između Istoka i Zapada”.

„Predugo traje politika sedenja Srbije na dve stolice koja vodi u propast i proždire decenije života. DS mora napraviti iskorak koji nije popularan ali, da je takav iskorak Srbija napravila pre dvadeset godina, ne bi bilo ratova i bombardovanja ove zemlje”, naveo je Pajtić.

Ovako oštar Pajtićev zaokret iznenadio je čak i Dragoljuba Mićunovića, jednog od najstarijih i najuglednijih članova DS-a. Mićunović nije bio voljan ni da komentariše: „Ništa ne mislim o tome”, rekao je za Politiku, a na pitanje da li se vrh stranke sa njim konsultovao oko ovog programskog zaokreta, odgovorio je odrično.

putin-alijev-sargasjan

St. Petersburg, 20.06.2016 - trilateralni sastanak predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i predsednika Jermenije Serža Sagrsjana u Sankt Peterburgu

Posle povišice od 1,25 odsto, dodatno umanjeno 14.000 penzija

Zvuči nelogično, ali penzioneri su delom sami sebi finansirali povećanje primanja. Za 14.064 penzionera poslednje januarsko povećanje penzija od 1,25 značilo je ujedno i dodatni namet. Sa tom minimalnom povišicom njihovo primanje je prešlo granicu od 25.000 dinara, čime su automatski ušli su u grupu onih kojima se penzija oporezuje po stopi od 22 odsto, objavljuje Danas.

Prema podacima Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje umanjenu penziju pre januarske povišice primalo je 693. 682 penzionera, dok je posle povećanja taj broj porastao na 707.746 korisnika. Za kompletnu isplatu penzija mesečno je, pre povišice, Fond PIO morao da obezbedi 44,9 milijardi dinara, dok je posle povišice ta brojka narasla na 45,4 milijarde. Računica pokazuje da je uvećanje fonda za mesečnu isplatu penzija, zahvaljujući novooprezovanim penzionerima, nešto manje od proklamovanih 1,25 odsto.

Posmatrano kroz prosečnu penziju, odnosno njeno povećanje, takođe se dolazi do sličnih podataka. Prosečna penzija u 2015. godini (novembar mesec) iznosila je 23.212 dinara, a sada posle povišice iznosi 23.461 dinar. Rast prosečne penzije nije 1,25 odsto, koliko je zvanično povećanje već 1,08 procenata. To znači da su i sami penzioneri "finansirali" deo povišice od 1,25 odsto. Kada su u pitanju iznosi koji se mere milijardama tih 0,17 odsto zakidanja od prosečne penzije nisu mala.

meksiko-prot-nastavnici-

Nochixtlan, 20.06.2016 - sukob policije i demonstranata tokom protesta nastavnika u Meksiku protiv reformi obrazovnog sistema

Fakulteti troše milione na bonuse i telefone

U mnogim fakultetima u Srbiji u 2014. godini isplaćivane su zaposlenima nagrade i bonusi u iznosu od nekoliko stotina hiljada dinara ili te stavke uopšte nije bilo. Međutim, u četiri fakulteta iz Novog Sada i dva sa Beogradskog univerziteta, iznosi po ovom osnovu su milionski, a najveće iznenađenje je što to nisu oni fakulteti za koje se u javnosti obično govori da su bogati, mada i njih ima u velikoj „desetorki”, piše u Politici.

Novosadski Poljoprivredni je tako zaposlenima isplatio 52 miliona dinara, Prirodno-matematički u Novom Sadu više od 40 miliona, a na BU je najviše novca po osnovu nagrada i bonusa podelio – Filološki fakultet 35.

Veliki novac se izdvaja i za prezentaciju, plaćanje sudskih kazni, donacije i dotacije neprofitnim institucijama, službena putovanja u zemlji i inostranstvu, a ubedljivo najviši iznosi izdvajani su za plaćanje grejanja, struje, vodovoda i telefona. Najveći fakulteti (po broju zaposlenih, studenata i kvadrata), davali su i najviše novca za ove račune i iz budžeta i iz sopstvenih prihoda. Ali, oni su i najviše ulagali u nastavu i zaposlene.

Dva udarca za zagovornike izlaska Britanije iz EU

Ubistvo političarke Džo Koks i rasistički poster koji u kampanji koristi Najdžel Faraž nagnali su mnoge Britance da preispitaju svoju podršku „bregzitu“, objavljuje Politika.

U poslednjoj nedelji pred referendum o izlasku Velike Britanije iz EU, zagovornici „bregzita” pretrpeli su dva snažna udarca. Najpre je to bilo ubistvo laburističke poslanice Džo Koks, a potom je pažnju javnosti zaokupio, po mišljenju mnogih, kontroverzni poster koji lider Partije za nezavisnost Velike Britanije Najdžel Faraž koristi u svojoj kampanji.

Naime, ankete rađene pre nego će u četvrtak nastradati Džo Koks išle su u prilog zagovornicima ideje o istupanju Ostrva iz bloka, dok je sada situacija drugačija – sondaže javnog mnjenja pokazuju ili veću podršku ostanku u EU ili su dve opcije izjednačene.

rim-radji

Rome, 20.06.2016 - konferencija za medije nove gradonačelnice Rima Virdžinije Rađi (37), kandidatkinje "Pokreta pet zvezdica" (Movimento 5 Stelle - M5S), posle pobede u drugom krugu lokalnih izbora u Italiji održanih 19. juna: Virdžinija Rađi (Virginia Elena Raggi)

Zoran Kesić  o pretnjama smrću: Nekome smeta to što radimo

Nisu pretnje ono što izaziva nemir, već zla namera nekoga ko je pokušao da sprovede hajku protiv mene i naše emisije, kaže za Danas Zoran Kesić, novinar i autor popularne satirične emisije "24 minuta sa Zoranom Kesićem", koji se ovih dana našao na udaru pretnji smrću od nepoznatih osoba

Osim pretnji, koje su novinarska udruženja oštro osudila, na društvenim mrežama se pojavio i montirani snimak u kojem je Kesić prikazan kako ismeva Srbe u Republici Srpskoj.

„Uzet je insert iz emisije iz septembra 2014, star dve godine, i predstavljen kao dokaz da Kesić mrzi Srbe u Republici Srpskoj, da gazi po grobovima. To nema veze sa šalom!

Ja mislim da nekome smeta to što mi radimo, i rejting koji imamo, i taj neko pokušava da pronađe neki naš prljav veš i da nas, izvinte na izrazu, zagovna. Ako je ovaj lažni, montirani snimak najveći prljavi veš koji imamo, onda onoga ko ga je tražio treba smeniti i postaviti drugog.“

Kesić očekuje da se ovaj slučaj istera do kraja: „Ako si spreman da zagovnaš nekoga i spreman si da izložiš nekoga opasnosti, snosićeš konsekvence, kao što ću i ja da stanem iza svake svoje reči koju izgovorim u javnosti.“

Zbog greške u zbirci đaci ostali bez poena

Zadatak iz fizike izazvao je nezadovoljstvo i proteste roditelja maturanata. Zbog greške u zbirci djaci ostali bez poena. Roditelji traže poništenje i pitaju ko će

odgovarati za ovaj propust.Ministarstvo ćuti, piše u Kuriru.

Nevreme u Beogradu

Na snazi crveni meteoalarm – upozorava Informer pod naslovom “Srbiji preti i tornado”. Posle strašnog nevremena u Kosjeriću, Valjevu, Užicu i Bajinoj Bašti, u opasnosti Banat, Srem i Beograd, piše u tom tabloidu.

Utopio se dečak

Pod naslovom “Dečak se udavio u kanalu”, Novosti javljaju o tragediji u Srbobranu gde se utopio četvorogodišnji Stefan Pisarević. Udavio se u kanalu Dunav-Tisa-Dunav kod sela Nadalj. Nesrećnog mališana policija i ronioci tražili su gotovo do ponoći. 

Kako Novosti saznaju, do tragedije je došlo u nedelju u kasnim popodnevnim satima.

- Porodica je s prijateljima bila u vikendici u selu Nadalj, koje se nalazi gotovo tik pored kanala Dunav-Tisa-Dunav - objašnjava rođaka Pisarevića. - Svi smo bili zajedno, roštiljali, družili se i, naravno, pazili na decu. Katalin je jednog trenutka otišla unutra kako bi zakuvala kafu...

Držeći u ruci džezvu sa skuvanom kafom izašla je u dvorište i videvši da nema Stefana gotovo vrisnula: “Ljudi, gde mi je dete? Nema Stefana”. Kako objašnjava rođaka, svi su se odmah dali u potragu za mališanom. Međutim, njega nigde nije bilo.

Trač iz SPS-a

Skandal juče u centrali SPS, objavljuje Blic pod naslovom “Tukle se Dačićeve miljenice”. List citira Dijanu Vukokmanović: “Devojko možeš ćerka da mi budeš” I Ivanu Petrović: “Ti si ološ I zdrava si za ludaru”.

I Kurir objavljuje ovu temu na naslovnoj strani ali koristeći psovke.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...