Novi vlasnik smederevske železare ima pet puta veći prihod od Srbije

Anđelka Nikolić

(sreda, 20. april, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Cypress Creek/Houston, 19.04.2016 - posledice polava izazvanih olujnim nevremenom u saveznoj državi Teksas

Iako Evropska unija nema načina da spreči potpisivanje komercijalnog ugovora između dve kompanije, koje pri tom, i ne dolaze iz EU, o prodoru Kineza na Stari kontinent minulih dana se u Briselu ozbiljno razgovaralo. Kineski „Hestil“ koji je kupio smedervsku železaru ima godišnji prihod pet puta veći od Srbije. Grabar-Kitarović je napisala sekretaru UN da je presuda Šešelju ”vrlo opasan presedan za sve druge oružane sukobe u kojima se vojni ciljevi nastoje ostvariti provođenjem genocida i etničkog čišćenja temeljem nacionalističke ili rasističke ideologije i zločinačko-huškačke propagande”. „Nova Turska”, koja je na krilima izbegličke krize u situaciji da diktira uslove, posledično je uticala na stvaranje „nove Evrope”, spremne da pređe preko principa na kojima suštinski počiva. Ministarstvo finansija i dalje ćuti o detaljima "spasavanja" poslednje u nizu propalih državnih banaka – Srpske banke.

novak-nagrada-berlin

Berlin, 19.04.2016 - srpski teniser Novak Đoković na dodeli nagrade za najboljeg sportistu sveta u 2015. godini u izboru Akademije "Laureus" (Laureus World Sports Awards)

Vatromet u Smederevu, varnice u Briselu

Britanski premijer Dejvid Kameron je, uoči potpisivanja ugovora o privatizaciji „Železare Smederevo”, pozvao rukovodstvo „Hestila” da preuzme najveću englesku čeličanu „Tata stil”. Kinezi su, kako saznajemo, odbili ponudu britanskog premijera da, nakon povlačenja Indijaca, preuzmu englesku kompaniju, piše Politika .

„Ne znam da li ovo smem da kažem, ali jedan veliki evropski lider tražio je od ’Hestila’ da preuzme njihovu čeličanu koja je u problemima”, rekao je premijer Aleksandar Vučić na potpisivanju ugovora o privatizaciji železare. Dodao je da su Kinezi tu ponudu odbili rekavši da imaju poverenja u Srbiju.

Možda i zbog toga što su Kinezi u poslednji čas odgovorili negativno na ponudu koja je stigla iz Londona, ministar privrede Željko Sertić je, nakon potpisivanja ugovora, taj dokument podigao uvis i poljubio ga. I dok je iznad Smedereva sevao vatromet, na relaciji Beograd – Brisel sevnule su varnice.

Iako Evropska unija nema načina da spreči potpisivanje komercijalnog ugovora između dve kompanije, koje pri tom, i ne dolaze iz EU, o prodoru Kineza na Stari kontinent minulih dana se u Briselu ozbiljno razgovaralo.

U evropskoj prestonici organizovan hitan sastanak povodom krize u čeličnoj industriji. Lideri zemlja članica EU sastali su se pre dva dana u Briselu da bi pritisli Kinu da smanji proizvodnju čelika.

Samo da ne moramo da učimo kineski

Šta kažu Smederevci posle privatizacije „Železare“, objavljuje Blic pod naslovom „Samo da ne morano da učimo kineski“.

Kineski „Hestil“ koji je kupio smedervsku železaru ima godišnji prihod pet puta veći od Srbije, objavljuje list.

Železara je tek početak, piše u Informeru. „Kinezi hoće i Ikarbus“, naslov je u ovom tabloidu.

Hrvatska predsednica protiv presude Šešelju

Pismo Kolinde Grabar-Kitarović Ban Ki Munu, u kojem je napisala da je presuda Vojislavu šešelju opasan presedan, došlo je do generalnog sekretara Ujedinjenih nacija istovremeno kako je i hrvatska predsednica doputovala u središte svetske organizacije. Naime, Grabar-Kitarović učestvuje na svečanosti potpisivanja sporazuma o klimatskim promenama, pa će sa sadržajem pisma upoznati o predstavnike članica UN, o bjavljuju Novosti pod naslovom „Kolinda nas tužila zbog Šešelja“.

Kolinda Grabar-Kitarović u svom pismu upozorava na štetne posledice što prvostepenska presudi Šešelj nije prisustvovao i izražava duboko razočaranje i zabrinutost samom presudom.
”Sasvim je jasno kako je ova presuda ne samo protivna temeljima i svrsi međunarodnog suda već je i duboko štetna za proces uspostave trajne pomirbe i nacionalne i verske snošljivosti na prostoru jugoistoka Evrope”, stoji u pismu predsednice Hrvatske.
Grabar-Kitarović je napisala da je presuda ”vrlo opasan presedan za sve druge oružane sukobe u kojima se vojni ciljevi nastoje ostvariti provođenjem genocida i etničkog čišćenja temeljem nacionalističke ili rasističke ideologije i zločinačko-huškačke propagande”.

List prenosi i Šešeljevu izjavu ovim povodom: „Ispuniću svoje obećanje, dolazim u petak kod nje“.

izlo-cile

Dom Narodne skupštine Srbije/Beograd, 19.04.2016 - Milan "Cile" Marinković na izložbi "Prolaznici – Cile Beogradu" u foajeu Doma Narodne skupštine Srbije, u okviru obeležavanja Dana Beograda

U Japanu bi izvršili harakiri zbog Čučkovićevih i Gašićevih zasluga

Trenutno smo suočeni sa, logično, jedinim mogućim izborom... da glasamo za ove sada ili one protiv njih, kaže novinar i radio-voditelj Igor Brakus u razgovoru za Danas povodom predstojećih izbora."Bolje milion godina na vlasti nego sedam dana u opoziciji!" je prikladan slogan za bilo koju izbornu listu, kaže on, parafrazirajući Alana Forda.

Komentarišići kampanje Brakus kaže da naprednjaci logično briljiraju. „Ako imaš kinte da platiš Tonija Blera, njegove deliveri junite, Buleta Goncića, Amadeus bend, Mikija Manojlovića i zabraniš Babiću i Bečiću da bilo šta govore, a Tomislavu Nikoliću da lupeta besmislice, usvojiš Dragana J. Vučićevića i Željka Mitrovića, a Čučkovića i Gašića, zbog čijih bi zasluga bilo koji zvaničnik u Japanu sigurno izvršio harikiri, a Mali ti je uzdanica... jednostavno moraš da budeš najbolji, najnapredniji“.

Predizborni spot DS-a je zanimljiv jedino zbog dileme da li je to Lečiću perika ili je presadio kosu. DSS i Dveri su se okrenuli šizofrenoj hipi kampanji... SPS i JS udavački služe narodu, kao i sve ove godine, u skimgoddastignemo koalicijama. Ingeniozna avangardna kampanja Čeda-Boris-Čanak-7 je postavila potpuno nove standarde... Borislav Stefanović je morao da promeni ime u Borko kako bi Levica Srbije učestvovala na izborima, što jeste za pohvalu, ali nije baš najnormalnije.

Ovim putem bih apelovao na Ginisovu knjigu rekorda da dođe u Beograd i proveri da li je ovoliko kamenova temeljaca ikada igde postavljeno na svetu. Ovi samo idu unaokolo i ređaju kamenje.

"Beograd pod vodom" je veoma realan projekat i ne vidim da je od nekakve ideje o Beogradu na vodi, sa kulama za stanovanje od 200 metara, manje verovatno da se spustimo pod vodu i postanemo ljudi žabe. Apsolutno mislim da bi braća Arapi podržali i jedan ovakav projekat, da im je predočen pre ovoga.

Za ministra Tasovca Brakus kaže: „Impresivno je na takvom mestu sedeti toliki vremenski period a ne uraditi apsolutno ništa. To je poduhvat sam po sebi, vredan divljenja“.

kamen-niss

Niš, 19.04.2016 - potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović i ambasador SAD u Srbiji Kajl Randolf Skat na današnjem polaganju kamena temeljca za realizaciju prve faze projekta "Novi Niš", na prostoru nekadašnje vojne kasarne "Bubanjski heroji", na kom će američka kompanija "Clean Earth Capital" izgraditi hiljadu stanova, bolnicu, univerzitetski centar, šoping mol i druge objekte: Filip Bej (Phillip Bay) - direktor kompanije "Clean Earth Capital", Zoran Perišić - gradonačelnik Niša, Zorana Mihajlović, Kyle Randolph Scott

Koga će pregaziti izborni voz

Lideri većine političkih partija spremni su, bar na rečima, da podnesu ostavku ukoliko njihova izborna lista 24. aprila ne zabeleži rezultate koji su najavili u kampanji. Ukoliko njihove stranke ne ostvare rezultate koje najavljuju u kampanji, ostavke su najavili Ivica Dačić, Sanda Rašković Ivić, Saša Radulović, objavljuje Politika.

Bojan Pajtić i Vojislav Šešelj odbacuju svaku – pa i teoretsku – mogućnost da će njihove partije slabo proći na izborima, zbog čega o podnošenju ostavki ni ne razmišljaju.

U Srbiji je primetna izvesna vrsta zasićenosti, jer iako se politike nekada i menjaju, njihovi protagonisti su već četvrt veka isti ljudi.

Osećaj odgovornosti do danas je u našoj zemlji pokazala tek nekolicina političara. Prelomni izbori, kada su srpski političari konačno prešli s reči na dela, bili su izbori 2014. godine. Tad su Vojislav Koštunica i Mlađan Dinkić otišli iz politike posle izbornog debakla, kada njihove stranke nisu prešle cenzus. Posle odlaska Dinkića, Ujedinjeni regioni Srbije su se vrlo brzo raspali, dok je Koštunica u oktobru iste godine napustio stranku koju je osnovao zato što su je, kako je rekao, preuzeli oni koji su „napustili ideju političke neutralnosti”. Njegova naslednica Sanda Rašković Ivić očekuje da će DSS u koaliciji sa Dverima preći cenzus i da će imati poslanike u parlamentu. Ona nema dilemu da će, ukoliko se to ipak ne dogodi, krenuti stopama Vojislava Koštunice.

Šavija za Šešelja, Tamara za Vučića

Osim što i danas kao i prethodnih dana Kurir na naslovnoj strani objavljuje detalje iz ubistva pevačice Jelene Marjanović, list pored plaćenih reklama pojedinih stranaka, objavljuje i dve razgolićene starlete i tekst pod naslovom „I starlete glasaju: Šavija za Šešelja Tamara za Vučića“.

Kurir je na naslovnoj strani načičkan reklamama stranaka  sa brojevima njihovih lista i sloganima: „U nedelju - svi glasamo“, „ Aleksandar Vučić - Srbija pobedjuje“ , „Služimo narodu“ - SPS, „Imaš izbor“ – Čeda- Boris- Čanak i „Zaokruži za sreću“ - Dveri i DSS.

Miljenik Angele Merkel stiže na izbore

Dejvid Mekalister 23. aprila dolazi u Srbiju. Od njega zavisi kakav će utisak o izborima biti prenet Evropskom parlamentu, obajavljuje Blic tekst sa nadnaslovom „Nemačka i EU budno motre“ i naslovom „Miljenik Angele Merkel stiže na izbore“.

Pred izbore

Od izbornih tema Danas na naslovnoj strani objavljuje izjave predstavnika DS i SNS o sučeljavanju u kampanji. Videnović: „Vučić  želi da Srbija ćuti“. Đukanović: „I meni nedostaju TV dueli“.

Istoričarka Latinka Perović za Danas govori o tome zašto je podržala LDP-LSV-SDS: Demokratsko društvo mora da ima liberalnu partiju.

partibrejkersi

Beograd, 19.04.2016 - promocija novog albuma grupe Partibrejkers "Sirotinjsko carstvo"

Turski bumerang Evropi - Bez viznih olakšica otpada dogovor EU i Turske o izbeglicama

Najveću cenu zbog gledanja kroz prste Ankari mogao bi da plati zajednički evropski projekat i vrednosti na kojima počiva. Pristajući na kompromise u pogledu vrednosti koje bi trebalo budu kičma zajedničkog evropskog projekta, EU bi mogla da bude najveći gubitnik ovog cenkanja, ocenjuje Politika.

Jedna direktna i jedna diplomatski uvijena izjava, obe podjednako ubojite, nedvosmisleno su juče pokazale da je, ako je neko uopšte sumnjao, došlo novo vreme u odnosima Turske i Evropske unije.

Najpre je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan poručio da je „EU potrebna Turska više nego što je Turskoj potrebna EU”, a na sličnom fonu je premijer Ahmet Davutoglu pripretio da će otpasti dogovor o zadržavanju izbeglica na turskoj teritoriji ukoliko Brisel ne ispuni obećanje i do juna uvede vizne olakšice. Kao večiti kandidat za članstvo u EU, Turska je i te kako osetila da je na scenu stupila nova realnost i da se takva šansa ne propušta.

Preuzimanje opozicionih medija, progon Kurda i drugih manjina, dodatna islamizacija zemlje – samo su neke od odlika koje obeležavaju poslednje godine Erdoganove vladavine, koju kritičari s punim pravom nazivaju „sultanizacijom zemlje”. I upravo u takvim okolnostima Brisel sve brže snižava nivo zahteva koje postavlja pred Ankaru.

Žmurenje na ispade Ankare i kršenje najosnovnijih evropskih vrednosti postale su karakteristika evropske politike, da bi poslednjih dana kulminirale u aferi sa nemačkim komičarem i njegovim navodnim vređanjem turskog predsednika, kada je Angela Merkel – stala uz Erdogana.

„Nova Turska”, koja je na krilima izbegličke krize u situaciji da diktira uslove, posledično je uticala na stvaranje „nove Evrope”, spremne da pređe preko principa na kojima suštinski počiva. Da apsurd bude veći, ona Turska koja je do beskonačnosti iznurivana briselskim zahtevima više je ličila na proklamovane evropske ideale od ove nove koja ih gazi bez opomene iz Brisela.

Vlast krije važne podatke o sanaciji Srpske banke

Ministarstvo finansija i dalje ćuti o detaljima "spasavanja" poslednje u nizu propalih državnih banaka, piše u Danasu.

Zašto je država spasila Srpsku banku po ceni od 140 miliona evra novcem poreskih obveznika i zašto je to sakrila od građana, proglasivši ceo postupak strogo poverljivim? Da li je 10 milijardi dinara, koliko je Vlada Srbije dala za dokapitalizaciju Srpske, uzeto od sredstava namenjenih kapitalnim investicijama?  Na čijim računima je na kraju završilo 15,2 milijarde nenaplativih kredita, koje je Srpska odobravala raznim anonimnim firmama i poznatim tajkunima? Na sva ova pitanja i dalje nemamo odgovor.

Stručnjaci, međutim, smatraju da je razlog za sakrivanje svih detalja oko ove banke jasan: država je, kako za Danas kaže profesor Ekonomskog fakulteta Ljubomir Madžar, to držala u tajnosti, "jer je znala da se time ne može ponositi. Sakrivanje ugovora i ovog, kao i onog o Fijatu recimo, predstavlja sivu ekonomiju u najvišim slojevima vlasti - smatra ovaj stručnjak.

Profesor LJubodrag Savić, sa Ekonomskog fakulteta, smatra da su politički kadrovi u bankama ili nesposobni, ili neodgovorni ili su tu da preliju deo novca u svoje džepove.

„Najveća odgovornost leži na državnim predstavnicima u Upravnom i Nadzornom odboru u Srpskoj banci, koja je bila u državnom vlasništvu. Ne mogu da se otmem utisku da nije moguće da toliko godina nisu znali kako se, kome i pod kojim uslovima u njihovoj banci odobravaju krediti“, zaključuje Savić.

Ne zatvara se sporna izložba u Kući legata

Izložba „Između sećanja i zaborava” na kojoj su predstavljene slike iz kolekcije Svetlane i Zorana Jovičića u beogradskoj Kući legata i na kojoj se, prema mišljenju grupe stručnjaka i galerista, nalaze falsifikovana umetnička dela, neće biti zatvorena pre četvrtka 21. aprila, do kada je njeno trajanje unapred predviđeno, piše Politika.

Ljubica Miljković, muzejski savetnik apelovala je da se izložba zatvori jer se na njoj nalaze neautentična dela sa potpisima naših poznatih slikara.

Na izložbi su predstavljena dela sa potpisima Bogdana Šuputa, Đorđa Andrejevića Kuna, Mila Milunovića, Ignjata Joba, Miloša Bajića, Leonida Šejke, Petra Lubarde, Anđelije Lazarević, Ljubice Cuce Sokić... Grupa kustosa i galerista zatražila je ovim povodom da se izložba u Kući legata hitno povuče (trebalo bi da traje do četvrtka), kao i da se podnesu krivične prijave protiv vlasnika kolekcije, bračnog para Jovičić.

Niko mi nikad nije saopštio da mi je sin stradao

Dokumentarni film "Žanka", posvećen sedamnaestogodišnjoj borbi za istinu i pravdu majke Nebojše Stojanovića, jednog od 16 radnika RTS koji su poginuli u NATO bombardovanju televizije 23. aprila 1999. u 02.06 časova, prikazan je premijerno juče u Medija centru. Ovaj film odbijen je na konkursu Beogradskog festivala dugometražnog i kratkometražnog filma, bez obrazloženja, kao i na konkursu za radio dramu Radio Beograda, piše Danas. 

Ovu tužnu priču Žanka započinje opisujući momenat kada se te kobne noći zatamnio televizijski ekran.

„Kad sam videla zatamnjen ekran kriknula sam poput jelena. Niko nikada nije ušao u moju kuću da saopšti da mi je sin nastradao. Posle tri dana sa našom kučkom Đinom krenula sam do televizije da ga tražimo“, priseća se ona.  

Kroz ceo film Žanka postavlja pitanje zašto se ni posle 17 godina ne otkriju odgovorni za pogibiju radnika RTS.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...