Da li će se dogovoriti Putin i Obama?

Anđelka Nikolić

(utorak, 29. septembar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Njujork, 28. 09. 2015 - Ruski predsednik Vladimir Putin i predsednik SAD Barak Obama obratili su se Generalnoj skupštini UN a zatim je usledila svečana večera, na kojoj je Obama održao govor. Po završetku govora predsednik SAD je prišao stolu gde je predviđeno da sedi i nazdravio sasvima, osim sa ruskim kolegom. Da li namerno ili slučajno Obama je u svakom slučaju ignorisao šefa Kremlja. Na kraju su ipak nazdravili

Ruski predsednik Vladimir Putin i predsednik SAD Barak Obama obratili su se Generalnoj skupštini UN.  Toplane odbijaju da grejanje pojeftini, manje račune potrošači bi mogli da dobiju tek od 2016. Premijer Srbije 15. oktobra odlučuje o izborima. Jača pritisak za prijem Kosova u Unesko.

moda-milano-armani

Milano, 28.09.2015 - revija kolekcije proleće-leto 2016. kreatora Đorđa Armanija (Giorgio Armani) na Nedelji mode u Milanu (Milan Fashion Week)

Gas jeftiniji – grejanje skuplje?

“Toplane odbijaju da grejanje pojeftini”, piše u Danasu kako većina elektrana “ne haje za niže cene gasa”. Manje račune potrošači bi mogli da dobiju tek od 2016. U nekim gradovima moguće je čak i poskupljennje.

Vanredni izbori

“Premijer 15. oktobra odlučuje o izborima”, saznaju Novosti.

Politika piše o uticaju sirijskih izbeglica na raspisivanje izbora u Srbiji.

Kosmet i Unesko

Jača pritisak za prijem Kosova u Unesko, piše u Blicu pod naslovom “Tači lobira: Dajte mi srpske crkve”.

Blic saznaje da Kosovo ima podršku velikih sila Kvinte (SAD, Nemačka, Britanija, Francuska I Italija) i evropskih zemalja koje žele da “taj posao završe”. Sve hramove SPC na Kosovu lažno predstavljaju kao “kosovsku kulturnu baštinu”.

Kako zaustaviti rat u Siriji

“Putin: Da li shvatate šta ste uradili na Bliskom istoku? Obama: Sarađivaćemo sa Rusijom i Iranom, ali Asad mora da ode”, naslov je u Politici.

Predsednik Rusije Vladimir Putin ocenio je da je saradnja sa teroristima na Bliskom istoku dovela do oružanih sukoba i da je nesaradnja sa sirijskim predsednikom Bašarom el Asadom velika greška, jer je on borac protiv terorizma.

„Da li shvatate šta ste uradili”, upitao je Putin u govoru na generalnoj debati na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku.

Ruski predsednik je istakao da su pokušaji potkopavanja autoriteta i legitimiteta UN veoma opasani i da su akcije bilo koje države mimo rezolucije UN nelegitimne i u suprotnosti sa Poveljom svetske organizacije i međunarodnim pravom.

putin-un-njujork

New York, 28.09.2015 - predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin na jubilarnom, 70. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 

SAD će raditi sa svima uključujući Rusiju i Iran zarad mira u Siriji, ali Bašar el Asad je tiranin koji mora da ode, poručio je američki predsednik Barak Obama u govoru pred Generalnom skupštinom UN u Njujorku. Šef Bele kuće je pred liderima zemalja članica svetske organizacije istakao da je vojna sila „neophodna, ali nedovoljna” u Siriji, ali da tamo ne može biti povratka na „predratni status kvo”, piše u Politici.

obama-un-njijork

New York, 28.09.2015 - predsednik SAD Barak Obama na jubilarnom, 70. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 

Predsednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Barak Obama sastali su se na marginama Generalne skupštine UN u Njujorku. Putin je rekao da je razgovor bio konstruktivan i iznenađujuće iskren, objavljuje Informer.

“Obama nije hteo da nazdravi Putinu”, naslov je u Kuriru. Ruski predsednik Vladimir Putin i predsednik SAD Barak Obama obratili su se Generalnoj skupštini UN. Posle toga usledila je svečana večera, na kojoj je Obama održao govor. Po završetku govora predsednik SAD je prišao stolu gde je predviđeno da sedi i nazdravio sa svima... Sa svima osim sa Putinom. Putin je u jednom trenutku krenuo da ustane da nazdravi, ali ga je Obama poptpuno ignorisao, objavljuje ovaj tabloid.

Povratak Putina

Vesti o tome da Rusija iz dana i dan jača svoje vojno prisustvo u Siriji i reke izbeglica iz te zemlje izbacile su ruskog predsednika Vladimira Putina "ponovo u centar igre" i definitivno ga izvele iz izolacije, pišu u manje-više ogorčenim komentarima evropski mediji."Vladimir Putin može reći zbogom svom statusu parije", navodi se u opširnoj analizi koju u pariskom Mondu potpisuje Silvi Kaufman, piše u Danasu.

Vladimir Putin se u poslednjih deset godina nije obraćao Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a od juna 2013. godine se nije sreo sa američkim predsednikom Barakom Obamom. Prekidu ove tradicije, upriličenom povodom Generalne skupštine UN koja se upravo održava u Njujorku, (pre)naglašen značaj dali su i ruski i zapadni mediji.

Koliko je tačno vojno prisustvo Rusije u Siriji - niko pouzdano ne zna. Ni ruski ni zapadni mediji. Iako Moskva ne krije da režimu u Damasku isporučuje sve više oružja budući da Bašara Asada smatra glavnim borcem protiv Islamske države. Ali o tome da li su i u kolikom broju tamo već prisutni i ruski vojnici neslaganja su velika. 

putin-tv-un-moskva

Moscow, 28.09.2015 - direktan TV-prenos obraćanja predsednika Rusije Vladimira Vladimiroviča Putina na jubilarnom, 70. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (70th session of the United Nations General Assembly) u Njujorku

Ko  je kriv za izbeglice

Oni koji su se pre četiri godine zalagali za promenu režima trebalo bi da ozbiljno razmisle o svom izboru. Umesto što se pridružuju horu kritika protiv zemalja kao što su Mađarska i Srbija trebalo bi da preuzmu više odgovornosti za pomoć sirijskim izbeglicama, piše u Danasu Kristofer Hil, bivši pomoćnik državnog sekretara SAD za Istočnu Aziju u tekstu pod naslovom Na Bliskom istoku uvek ima puno okrivljavanja koja se vrte, a oni koji okrivljuju SAD za obnavljanje sektaštva u regionu ne prepoznaju njegovu cikličnu prirodu i ranija pojavljivanja. Ipak, SAD jesu odigrale veliku ulogu u sirijskoj drami. Jula 2011. SAD i Francuska poslali su svoje ambasadore u Hamu, mesto krvoprolića i neprijateljstva prema Vladi Sirije, da tamo podstaknu "opoziciju" - u to vreme miroljubivu Muslimansku braću - da se ujedini protiv režima.

Posle te posete - kulminacije pokušaja da se promeni režim u Siriji - uništen je svaki izgled za dijalog ili pregovore sa Asadom (čija je porodica decenijama rukovodila Sirijom, i dobro i loše). A ni ambasadori više nisu imali nijedan bitan sastanak u Damasku.

Američki i francuski lideri pogrešno su shvatili ratne oblake koji su se nadvili nad Sirijom posle Arapskog proleća - kao prvi znak da je zemlja bila spremna za demokratiju. Okupljanje opozicije i zbacivanje vlade, mislilo se, biće dovoljno da preobrazi čitav sistem vlade i način vladavine.

Nova afera u Nemačkoj

Baš u trenutku kada je otkriveno da je zbog svoje politike prema izbeglicama nemačka kancelarka Angela Merkel zabeležila pad popularnosti među sunarodnicima, javnost je saznala da je i njena bliska saradnica, ali unutar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i najjača konkurentkinja za kancelarskog kandidata, osumnjičena da je plagirala svoj doktorat. Iako nemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen odbacuje optužbe za plagijat, njena politička sudbina je dobrim delom sada u rukama Merkelove, koja je dosad „puštala niz vodu” partijske kolege optužene za ovakvu vrstu akademske prevare, piše u Politici.

Dok je kancelarka u SAD, njen portparol Štefen Zajbert kaže da kancelarka „nije reagovala” na tvrdnje o plagijatu doktorata koji je ministarska odbrane stekla pre 25 godina.

Spomenik Pupinu u Sloveniji

Predsednici Srbije i Slovenije Tomislav Nikolić i Borut Pahor otkriće 9. oktobra na Bledu spomenik velikom srpskom naučniku Mihajlu Pupinu, saznaje Danas.

Spomenik će biti otkriven povodom 100 godina telekomunikacija i na 80. godišnjicu smrti Pupina. Unesko je odredio Mihajla Pupina kao naučnika koji je u minulom veku dao najveći doprinos razvoju telekomunikacija, a Srbija je određena kao njegova matična država koja treba da obeleži tu godišnjicu. Dan ranije, odnosno 8. oktobra, u Ljubljani će biti otvorena velika izložba posvećena životu i stvaralaštvu Mihajla Pupina. Očekuje se prisustvo gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i najviših ličnosti Slovenije i diplomatskog kora. Zanimljivo je da je Pupin počasni građanin Slovenije.

Voda na Marsu

“Na Marsu moguć život”, naslov je u Novostima. Naučnici NASA zvanično su objavili da je na Crvenoj planeti pronađena voda u tečnom stanju. Drastično je povećana šansa za eventualno naseljavanje Marsa.

Posle dugogodišnjih nagađanja i glasina, NASA je zvanično objavila da je na Crvenoj planeti otkrivena voda u tečnom stanju, čime su drastično povećane šanse za pronalazak života ili potencijalno naseljavanje Marsa. Tokom letnjih meseci tamo se formiraju vodotoci koji prolaze klisure i kratere, potvrđeno je na konferenciji pod nazivom "Otkrivena misterija Marsa".

“Voda teče na Marsu, sad tražimo Marsovce”, naslov je u Blicu.

Srpsko – hrvatski odnosi

Ponovo uspostavljena sloboda kretanja između Srbije i Hrvatske nije automatski značila i blokadu za razmenu teških reči na relaciji Zagreb–Beograd objavljuje Politika pod naslovm “Nove verbalne provokacije Zagreba”.

Odlazeći hrvatski premijer Zoran Milanović ni juče nije propustio priliku da uputi uvredljive reči na račun srpskog predsednika i premijera.

Upitan da prokomentariše susret predsednika Srbije sa hrvatskom predsednicom Kolindom Grabar Kitarović u Njujorku, rekao je: „A ko je uopšte taj Nikolić”.

Ovakva izjava isprovocirala je Aleksandra Vučića koji je odgovorio da su neprihvatljive uvrede hrvatskog premijera: „Neprihvatljivo je i nedopustivo da neko vređa predsednika i institucije Republike Srbije govoreći da ne zna ko su ti ljudi i koji posao obavljaju. To mnogo više govori o onome ko ih je izgovorio, nego o onima na koje se te reči odnose”, istakao je on.

Premijer Srbije je, povodom izjave hrvatskog kolege da ne želi uopšte više da razgovara s njim, poručio da mu je zbog toga žao i da je Srbija uvek spremna na razgovore zarad regionalne stabilnosti i prijateljskih odnosa među narodima i državama.

„Lično bih razgovarao i sa crnim đavolom ako je to korisno za Srbiju i regionalnu stabilnost, za dobre i prijateljske odnose među narodima i državama. Možda i nije loše da se vidi o tom pitanju razlika”, podvukao je Vučić u izjavi za Tanjug.

Pod naslovom “Milanović falsifikuje broj izbeglica” Blic najavljuje “novi udar hrvatskog premijera”. Pumpanje broja izbeglih je priprema za najvljeno “hermetičkok zatvaranje granice” sa Srbijom, piše u Blicu.

Skupština poništila zakon koji je vratio predsednik Nikolić

Poslanici Skupštine Srbije glasali su u ponedeljak ponovo i poništili Zakon o prodaji određenih nepokretnosti u svojini republike, koji su usvojili u julu. Zakon je na ponovno izjašnjavanje vratio predsednik Tomislav Nikolić, ocenivši da su njegove odredbe protivustavne. Svih 158 poslanika glasalo je protiv ovog zakona, objavljuje Politika.

Skupština je zakon o prodaji stanova u državnom vlasništvu usvojila 31. jula, a prema njegovim rešenjima, lica koja su se u te stanove uselila pre 1. januara ove godine imala su pravo da ga kupe. U oštroj polemici opozicija je optuživala vlast da zakon donosi kako bi „omogućila svojim tajkunima da dođu do stanova na ekskluzivnim lokacijama na Dedinju i Vračaru po bagatelnim cenama”. 

Hiljade lekara odlaze u penziju

“U penziju posle 12. oktobra treba da ode 3.467 lekarki”, naslov je u Politici, povodom početka sprovođenja Zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Objašnjenje Mnistrastva zdravlja za ovakav stav jeste više od 2.500 nezaposlenih doktora medicine. Oni koji čekaju prvo zaposlenje relativno lako će zameniti 350 lekarki opšte medicine, problem su specijalisti.

Novine u ocenjivanju srednjoškolaca

Učenici i nastavnici srednjih škola dobili su posle 16 godina novi pravilnik o ocenjivanju. Ovih dana biće objavljen u „Službenom glasniku” i primenjivaće se od ove školske godine, piše u Politici.

Više neće biti moguće da se „taktičkim odsustvovanjem” bez ocene dočeka kraj godine.  Ubuduće samo jedna pismena provera dnevno, a najviše tri nedeljno. Na zaključnu ocenu uticaće i vannastavne aktivnosti.

“Dnevno najviše jedan kontrolni”, naslov je u Novostima.

Isplata plata u zlatu

Majdanpečka "Zlatara" odnosno Industrija za preradu metala Majdanpek, u čijem sastavu posluje i "Zlatara", ovih je dana u žiži interesovanja, budući da su zaposlenima zaostale plate isplaćene u zlatnicima, piše u Danasu pod naslovom “Zlatom nadoknadili zaostale plate”. Za ovaj vid isplate zaostalih zarada u preduzeću, koje čeka privatizacija prodajom imovine, odlučili su se nakon dogovora sa sindikatima i na inicijativu radnika. U iznalaženje načina isplate zaostalih zarada aktivno je bilo uključeno Veće samostalnih sindikata.

Od 315 radnika, koliko je zaposleno u preduzeću, 314 se pismeno, svojim potpisima i potrebnim podacima, izjasnilo za ovaj vid isplate zaostalih zarada - kaže za Danas predsednik Veća samostalnih sindikata za opštine Majdanpek, Negotin i Kladovo, Dejan Matejević, koji podseća da budući vlasnik koji kupuje imovinu preduzeća ima obavezu preuzimanja radnika, ali ne i nastalih obaveza, između ostalog i zaostalih zarada.

- Ovo je bio jedini način da radnici dobiju ono što im pripada. Pregovori su vođeni dugo, ali je na kraju poslovodstvo prepoznalo naše zahteve i isplatilo pet zaostalih zarada radnicima - kaže Matejević.

“Trun zlata zamena za pet plata”, naslov je u Novostima.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...