Nemačka deportuje 200.000 državljana Srbije?

Dragoljub Petrović

(petak, 21. avgust, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Atina, 20.08.2015 - sastanak grčkog predsednika Prokopisa Pavlopulosa i premijera Aleksisa Ciprasa povodom ostavke predsednika Vlade Grčke

Oko 200.000 državljana Srbije nalazi se u Nemačkoj bez odgovarajućih dozvola za boravak ili su tražili azil za koji nemaju šanse da ga dobiju, tako da svima njima preti deportovanje u Srbiju. Nikola Šainović (66), bivši potpredsednik Vlade SRJ vraća se u Srbiju sa odsluženja haške kazne u ponedeljak 24. ili u sredu 26. avgusta. Premijer Grčke podneo je sinoć ostavku, a vanredni parlamentrani izbori trebalo bi da se održe 20. septembra.

tekeris-spomenik

Tekeriš, 20.08.2015 - u Tekerišu kod Loznice obeležena je 101. godišnjica Cerske bitke, jedne od najvećih pobeda srpske vojske u Prvom svetskom ratu

Nemci deportuju migrante

Oko 200.000 državljana Srbije nalazi se u Nemačkoj bez odgovarajućih dozvola za boravak ili su tražili azil za koji nemaju šanse da ga dobiju, tako da svima njima preti deportovanje u Srbiju, saznaje Politika u nemačkom ministarstvu unutrašnjih poslova. Prema rečima Lize Heger, portparolke nemačkog ministra unutrašnjih poslova Tomasa de Mezijera, svih 200.000 koji nemaju papire za boravak mogu biti proterani, a od njih 24.000 već je traženo da napuste zemlju. „Do maja 2015. godine 1.311 Srbin je poslat nazad u Srbiju", kaže Hegerova i dodaje da je o pitanju povratka ljudi godinama saradnja Nemačke sa Srbijom veoma dobra. Na pitanje Politike koliko je moguć scenario da Nemačka, u skladu sa ugovorima o readmisiji, u Srbiju deportuje ne samo srpske državljane već i državljane Sirije, Avganistana i ostalih trećih zemalja, Hegerova kaže da je to moguće samo ako su ispunjeni svi restriktivni uslovi navedeni u Sporazumu o readmisiji, koji su Evropska unija i Srbija potpisale 18. septembra 2008. godine.

turska-izbeglice-ukrcavanje

Bodrum, 20.08.2015 -  ukrcavanje izbeglica u turskoj luci Bordum, na putu za Grčku, i dalje, prema Makedoniji, Srbiji i zemljama EU

Zajednički samit o zapadnom Balkanu

Vlada Srbije očekuje da evropski zvaničnici na Samitu o zapadnom Balkanu, koji se 27. avgusta održava u Beču, obelodane da su zajednički projekti Srbije, Albanije, Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine ušli u evropsku transportnu mrežu, odnosno da je Evropska unija prihvatila te projekte kao prioritetne. Kako za Danas najavljuje Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja, građevine i infrastrukture, na Samitu u Beču, koji predstavlja nastavak Berlinskog procesa, koji je prošle godine inicirala nemačka kancelarka Angela Merkel, biće saopšteno da su svi koridori, putevi i železnice, koje je Srbija zajedno sa drugim zemljama u regionu predložila, ušli u "core transport network" - evropsku transportnu mrežu, odnosno da je EU prihvatila "naše projekte kao prioritetne".

tunel-poljska

Gluszyca-Osowka, 20.08.2015 - arhivska fotografija (2010) sistema podzemnih tunela u Poljskoj, kojima je, prema lokalnoj legendi, Adolf Hitler transportovao zlato, drado kamenje i druge dragocenosti. Dvoje ljudi u Poljskoj tvrde da su pronašli nacistički voz s tovarom zlata, dragog kamenja i drugih dragocenosti koji je, navodno, nestao pred kraj Drugog svetskog rata, dok su Nemci bežali od sovjetskih snaga

Vraća se Nikola Šainović

Nikola Šainović (66), bivši potpredsednik Vlade SRJ vraća se u Srbiju sa odsluženja haške kazne u ponedeljak 24. ili u sredu 26. avgusta, saznaje Politika. Razlog što se i dalje ne zna sa sigurnošću kada će Šainović biti pušten iz zatvora u Švedskoj je što se švedske vlasti i Haški tribunal nisu sporazumeli oko toga kada mu ističu dve trećine kazne, što je preduslov za puštanje na prevremenu slobodu.

Dinkić: Sve vreme sam u Srbiji

Sve vreme sam u Srbiji, osim kad sam na nekom kratkom službenom putu i na odmoru koji je završen - ovako je bivši ministar i lider URS Mlađan Dinkić odgovorio na pitanje Danasa, da li je dostupan državnim organima, s obzirom da se u jednom dnevnom talobidu danima najavljuje pokretanje krivičnog postupka protiv njega. Na konstataciju da su senzacionalitički dnevnici često imali pouzdane informacije iz vrha policije i tužilaštva, Dinkić je odgovorio sa "pa vi ste makar ozbiljna novina, pustite seznacionalističku štampu". Krivični postupak protiv Dinkića, koji je u više prethodnih vlada vodio ključne ekonomske resore, uključujući i funkciju guvernera Narodne banke, u tabloidima je dosad najavljivan više puta. Ispitan je, međutim, u svojstvu građanina, u oktobru 2013. zbog Nacionalne štedionice, dok je u avgustu 2014. saslušan kao svedok u Specijalnom tužilaštvu u krivičnom postupku koji se vodi za malverzacije u Galenici. U ovom postupku i u istom svojstvu saslušan je i lider SPS i šef diplomatije Ivica Dačić. Dinkić je takođe, svedočio u Specijalnom sudu, u leto 2012. na suđenju Goranu Kneževiću, bivšem gradonačelniku Zrenjianina i funkcioneru DS, sada visokom čelniku naprednjaka, koji je na suđenju oslobođen.

Cipras raspisao izbore

Premijer Grčke podneo je sinoć ostavku. Vanredni parlamentrani izbori trebalo bi da se održe 20. septembra.

“Imam moralnu odgovornost da vašem sudu iznesem ono što sam učinio”, rekao je Cipras u obraćanju građanima koje je prenosila grčka televizija, piše Danas. Prema njegovim rečima, mandat koji je dobio 25. januara došao je do svojih granica i sada građani treba da odluče o novom mandatu i da se izjasne o tome da li ih je pred stranim kreditorima predstavljao na odgovarajući način. Cipras je, kako navodi ANA, rekao i da ima čistu savest i da od birača traži čist mandat. On je posle obraćanja javnosti ostavku podneo predsedniku Prokopisu Pavlopulosu i zatražio da se izbori održe što pre, verovatno 20. septembra.

Haos sa migrantima u Grčkoj

Putnički brod „Elefterios Venizelos" sa preko 2.000 sirijskih izbeglica naglo je promenio kurs u noći između srede i četvrtka i umesto – kako je bilo najavljeno – u Solunu, ukotvio se u Pireju. Promena rute prvog plovećeg prihvatnog izbegličkog centra u EU usledila je nakon oštrog pritiska Makedonije i niza drugih evropskih država Briselu da se spreči sidrenje „Elefteriosa Venizelosa" u Solunu, preneo je „kilkistoday.gr", a prenose Novosti. Brisel je takođe tražio da Atina više ne planira dopremanje izbeglica u region severne Grčke nadomak granica. Ova mera je uzaludna, budući da na stotine izbeglica sa Mitilinija, Iosa, Lezbosa... uveliko stižu u Kavalu redovnim trajektnim linijama i „kreću se ka Srbiji" , otkriva atinski dnevnik „Katimerini". Sirijske izbeglice sa „Venizelosa" preusmerene su u Pirej i zbog veoma odlučnog otpora vlasti severne Makedonije i Soluna toj inicijativi iz Atine. „Izgleda da niko nije uzeo u obzir šta je plan sa tim izbeglicama ukoliko Makedonija ne otvori granicu po njihovom prispeću iz Soluna do prelaza Idomeni", navodi dnevnik „Makedonija" iz Soluna. Niko pouzdano ne zna koliko migranata se u ovom času nalazi na južnim prilazima grčko-makedonskoj granici: prema najavama iz Atine, specijalni tim stručnjaka nemačke policije ovih dana treba da stigne u oblast oko Idomenija radi pomoći u kontroli prelaza.

fra muzej pozar

Pariz, 20.08.2015 - požar u muzeju nauke u Parizu

Policajci pljačkali migrante

Policajac M.K. (24) je uhapšen zbog sumnje da je sa drugim policajcem, 18. avgusta u večernjim satima u Beogradu, prišao migrantima i pokazavši službenu legitimaciju i pištolj koji je držao ispod jakne, zahtevao je od njih da sve predmete izvade iz džepova. Od jednog oštećenog su oduzeli 1.400 evra, a od drugog 650 evra, kao i lična dokumenta, piše Blic. Policija radi na identifikaciji drugog osumnjičenog policajca. 

Poslodavci krše Zakon o radu

Pošto direktori izbegavaju da radnicima daju obračune zarada, oni ne mogu da ih tuže sudu i prinudno naplate zaostale plate. Novim Zakonom o radu trebalo je da se konačno stane na put poslodavcima koji izbegavaju da redovno isplaćuju zarade, piše Politika. Iako u Zakonu piše da „obračun zarade i naknada zarade, koje je poslodavac dužan da isplati u skladu sa Zakonom, predstavlja izvršnu ispravu" i koji je pre nešto više od godinu dana stupio na snagu, sve je kao i pre – niko ničim ne može da natera poslodavce da poštuju zakon. Sindikati tvrde da se zaposleni time onemogućavaju da sudu podnesu predlog za izvršenje, a dužnici izbegavaju prinudnu naplatu.

Srđan Babić sve vreme u samici

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da je zajedno sa ambasadom u Tripoliju "maksimalno angažovano na oslobađanju srpskog državljanina Srđana Babića", bivšeg telohranitelja Đinđića, uhapšenog 30. marta u Tripoliju i da "nastavlja diplomatske aktivnosti za njegovo skoro puštanje na slobodu". U saopštenju se navodi da je Ministarstvo u kontaktu sa Babićevom suprugom kojoj su predočene sve raspoložive informacije, dok su "prema nadležnim libijskim organima preduzete aktivnosti radi oslobađanja njenog supruga". Njegova supruga kaže za Novosti da se Srđan sve vreme nalazi u samici.

Pildžer: Pobune pokazuju duh

“Kriza koja je dovela do „spašavanja" Grčke od strane evropskih banaka i Međunarodnog monetarnog fonda je proizvod grotesknog finansijskog sistema koji se nalazi u krizi. Grčka je mikrokosmos savremenog klasnog rata koji se retko želeo da vidi kao takav, jer se ovaj rat vodio sa velikom hitnošću, demonstrirajući paniku među imperijalnim bogatunima. Pobune su pokazale da je živa memorija i duh Grka i Grčke koji su doživeli brojne surove invazije, strane okupacije, vojne diktature ali i narodni otpor. Pokazale su da obični ljudi nisu prestravljeni od strane korumpiranog korporativizma koji dominira Evropskom unijom”,  kaže za Politiku Džon Pildžer, jedan od najboljih svetskih novinara. On je i  dokumentarista, filmski stvaralac, autor 58 filmova kojima je otkrio pozadinu i užas ratova vođenih širom sveta: u Vijetnamu, Kambodži, Istočnom Timoru, Iraku i drugim delovima planete, autor brojnih knjiga, dobitnik visokih  priznanja: za novinara godine proglašavan je gotovo redovno od 1966. godine, dva puta je dobio Medijsku nagradu za mir UN, nagradu Britanske Akademije za film i televizijske umetnosti (1991); dobitnik je nagrade Kraljevskog medijskog društva za film „Stealing a Nation" (2004); nagradu za najbolji dokumentarni film: „One World Media Awards – TV Documentary Award", za film „War on democracy" (2008), u kojem je istražio ulogu Vašingtona u politici latinske Amerike i neuništivu strast za slobodom na ovom kontinentu; dobitnik je Sidnejske nagrade za mir (2009)...

Ugušili se radnici iz Bora

Dvojica radnika građevinske firme iz Bora pronađeni su mrtvi u tunelu koji se gradi za potrebe vodovoda u Jagnjenici, u opštini Zubin Potok na severu Kosova, pišu Novosti. Beživotna tela dvojice radnika izvađena su iz tunela nešto pre podneva.  Šef operative Kosovske policije Zeljko Bojić rekao je novinarima da su stradali I.V. i K.S. obojica iz Bora i da na telima nije bilo tragova nasilja.  Tela će, rekao je Bojić, biti poslata na obdukciju. Uzrok smrti za sada nije poznat, pretpostavlja se da bi uzrok mogao biti gušenje.

Dalipagić: Otkud sad Zečević?

Skupština KK Partizana zakazana za ponedeljak mogla bi da bude od presudnog karaktera za dalju budućnost trofejnog srpskog kluba. Besparica je toliko pritisla crno-bele da su obrazi svima pocrveneli; pojedincima se rumenilo može protumačiti kao vid dodatnog stida zbog nemoći ili nedovoljne ažurnosti u poslednjih nekoliko godina. Izvesnih smena i promena će biti, jer neko mora imenom i prezimenom da preuzme odgovornost za stanje u klubu, ali ko će to biti i na kakav način će se odvijati predstojeća sednica preterano ne zanima Dražena Dalipagića, jednog od najboljih košarkaša u istoriji Partizana, ali i stare Jugoslavije.

“Vidim da se poslednjih dana pojavljuju neka stara imena kao osobe koje bi mogle da doprinesu boljem stanju u klubu. Žarko Zečević je već bio u klubu i zaista ne znam čime je zaslužio da se ponovo vrati i po kojoj osnovi. Zaista ne znam šta će se desiti na predstojećoj Skupštini, a da budem iskren, to me preterano ni ne zanima; ne interesuju me takve prljavštine”, delovao je pomalo ljutito Dalipagić u uvodnom delu razgovora za Danas.

srb-kajak-finale

Milano, 20.08.2015 - srpski kajakaši izborili su četiri finala prvog dana Svetskog prvenstva u Milanu

Ergojan: Očekujem da gledalac bude svestan svoje odgovornosti

"Ovom nagradom želimo da odamo počast jednom od najznačajnijih savremenih filmskih autora, koji nije samo pozorišni i operski reditelj, nego i vizuelni umetnik, pisac i profesor filma. Zovu ga majstorom vizuelnih i jezičkih pripovedanja i mi se slažemo s tim", ovim rečima je direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra opisao reditelja Atoma Egojana, ovogodišnjeg dobitnika priznanja Počasno srce Sarajeva, koje se dodeljuje za izvanredan doprinos filmskoj umetnosti. U čast čuvenog kanadskog autora jermenskog porekla do kraja Festivala biće prikazana njegova tri najpoznatija ostvarenja ("Egzotika", "Ararat" i "Slatka budućnost") u okviru programa Posvećeno.

"Svoje filmove konstruišem tako da očekujem od publike da koristi maštu kao kada ode u pozorište. Očekujem da gledalac bude svestan svoje odgovornosti kao nekog ko gleda kako se ispred njega stvara magija. Ona je vrlo retka, ali je, kad postoji, moćna. Ta stvarnost ljudskog ponašanja koje se odigrava u pozorištu je nešto što želim da postignem i na filmu", kaže Ergojan za Danas.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...