“Beograd na vodi” u Skupštini

Anđelka Nikolić

(sreda, 8. april, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Beograd, 07.04.2015 - državna zastava Srbije na jarbolu ispred zgrade nacionalnog parlamenta

Premijer je rekao da će realizacijom Beograda na vodi, koji je bio i izborni projekat SNS i njegov lični san, dobiti država i narod, a novac se neće slivati u “tajkunske džepove” a opozicija, međutim, ne smatra da će cela Srbija imati koristi od tog projekta. Mehić I toranj se nisu razumeli - pilot prijavio visinu od 140 metara, kontrola protumačila da je 38 metara iznad piste. Vladimir Kostić (1953), neurolog, aktuelni direktor Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije pobedio je u prvom krugu glasanja za predsednika SANU.

andricgrad

Andrićgrad, 07.04.2015 - u Andrićgradu je potpisan sporazum o humanitarnom radu između Andrićevog instituta, Ruskog doma iz Beograda i Srpsko-ruskog centra za humanitarna prava iz Niša: direktor Andrićevog instituta Emir Kusturica, direktor Ruskog doma u Beogradu Nadežda Kuščenkova, kodirektor Srpsko-ruskog centra za humanitarna prava u Nišu Viktor Safjanov 

“Beograd na vodi” u Skupštini

Tokom sedamdesetak minuta koliko je obrazlagao Predlog zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i izdavanja građevinskih dozvola neophodnih za realizaciju Beograda na vodi, premijer Vučić je podsetio da je Beograd u poslednjih 70 godina imao nekoliko velikih projekata silaska na reku i da je za "srpski Menhetn" postojalo više konkursa domaćih i inostranih arhitekata, poput projekta "Evropolis" iz 1996. ili Varoš na vodi, koji nikada nisu realizovani, objavljuje Danas pod naslovom “Vučić nije siguran da će posao biti završen za 15 godina”.
Premijer je rekao da će realizacijom Beograda na vodi, koji je bio i izborni projekat SNS i njegov lični san, dobiti država i narod, a novac se neće slivati u, kako je naveo, "tajkunske džepove". “Neki tajkuni su mogli da postanu vlasnici dela priobalja, ali sad im je posao pokvaren jer će država i narod da dobiju ovim projektom, a neće se novac slivati u njihove džepove", rekao je Vučić, napominjući da je želja da se projektom "Beograd na vodi" pokaže da taj deo grada uz Savu ne mora da bude najveće ruglo Beograda, na kome su doskora bile 52 olupine brodova i tri kanalizaciona ispusta od kojih nije moglo da se vidi ništa živo.

Veliki gradovi, kao i zemlje izgrađeni su na velikim snovima, na vizijama i projektima, čija veličina je uvek bar jedan deo ljudi zastrašivala. Istorija ideje o spuštanju Beograda na Savu datira još od vremena velikog i mudrog Knjaza Miloša, koji je još insistirao da trgovci mogu da se nastane na ovom prostoru i tada je započeto uređenje Savamale. Nadam se i da će se sve ovo završiti prelepom slikom Beograda, moderne i zaposlene Srbije i nadam se da će neko 2050. godine ponosno i pohvalno govoriti o onome što smo danas započeli”, rekao je juče u republičkom parlamentu Aleksandar Vučić, premijer Srbije, obrazlažući leks specijalis za Beograd na vodi. Naveo je i da nije siguran da će Beograd na vodi biti završen za 15 godina, ali da je uveren da će prestonica već za tri ili četiri godine imati mnogo lepše lice.

Poslanici vladajuće većine pohvalili su predlog zakona, najavljujući da će podržati leks specijalis, napominjući da od ovog projekta niko neće imati štetu, ali da će svi imati koristi. Opozicija, međutim, ne smatra da će cela Srbija imati koristi od tog projekta. Šef poslaničke grupe Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak zapitao je tokom skupštinske rasprave šta će građani Vojvodine imati od Beograda na vodi, osim lepog pogleda na Beograd sa vojvođanske strane, ali i koliko će to koštati građane Srbije i zašto Vojvodina dobija manje novca od glavnog grada, prenosi Danas.

Povodom rasprave u Skupštini o “Beogradu na vodi”,piše Politika i Novosti.

bgd-vucic-voda-skup

Beograd, 07.04.2015 - premijer Srbije Aleksandar Vučić na današnojoj sednici Skupštine Srbije predstavio je leks specijalis o projektu "Beograd na vodi": Aleksandar Vučić, Siniša Mali, Dušan Vujović

Nije bilo novinara na dočeku helikoptera

Zlatibor Lončar prvi put posle tragedije govori za Politiku o detaljima i događajima te kobne večeri 13. marta, kada je tragično izgubljeno sedam života.

“Moja uloga u ovoj priči bila je da obezbedim transport životno ugrožene bebe od helikoptera do bolnice. Napravio sam kombinovanu ekipu od dva saniteta – hitne pomoći i lekara iz Instituta za zaštitu majke i deteta, gde je beba trebalo da bude prevezena, i čekao sam da mi jave gde će helikopter sleteti. Kada su me obavestili da je odredište VMA, tamo sam odmah uputio ekipe”, objašnjava dr Lončar.

“Ekipe su čekale na VMA da prihvate bebu, kada je javljeno da će zbog pogoršanih meteoroloških uslova biti promenjeno mesto sletanja i da će se helikopter spustiti na Aerodrom „Nikola Tesla”. Morao sam da prebacim oba saniteta na drugo odredište i pozvao sam Bandića da proverim lokaciju. Rekao sam mu doslovce „Ako treba, doći ću i ja, gde treba”. Kada sam završio razgovor, u meni se rodio crv sumnje, da li je sve dobro organizovano, jer ja sam pre svega lekar, u timu sam spasavanja Urgentnog centra. Zato sam seo u svoj automobil i sam krenuo put surčinskog aerodroma”, ističe ministar zdravlja za Politiku u tekstu pod naslovom “Lončar: Na aerodromu nije bilo novinara”.

“Kad sam stigao na Aerodrom „Nikola Tesla”, već su bile stigle ekipe hitne pomoći i lekara iz instituta. I nije bila nijedna novinarska ekipa. Pa zar zaista verujete da niko od novinara, da su ekipe čekale na aerodromu, ne bi odmah objavio fotografije ili snimak?”

Objavljen dodatak izveštaju o padu helikoptera, piše u Novostima pod naslovom “Mehić i toranj se nisu razumeli”. Pilot prijavio visinu od 140 metara, kontrola protumačila da je 38 metara iznad piste. Posada nije zvala dežurnog meteorologa, kasnila je i informacija o mestu sletanja.

“Pad helikoptera, nova šokantna saznanja iz spisa o istrazi – Raspad sistema”, naslov je u Blicu gde piše da su helikopteri i ranije korišćeni mimo vojnih pravila. List navodi da postoji cenzurisani deo iskaza generala Bandića, da je Kontrola leta počinila greške pri navođenju helikoptera i da je “doktorka menjala iskaz o pilotu Mehiću”.

“Gašić progovorio”, objavljuje Kurir pod naslovom “Apsolutno ne osećam odgovornost za pad vojnog helikoptera”.

energija-ministri

Budapest, 07.04.2015 - učesnici sastanka šefova diplomatije Mađarske, Srbije, Grčke i Makedonije i ministra za pitanja EU Turske, koji je posvećen pitanjima energetske bezbednosti Centralne i Jugoistočne Evrope: Nikos Kocijas ((Nikos Kotzias) - ministar inostranih poslova Grčke, Ivica Dačić -  prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, Viktor Orban - premijer Mađarske, Peter Sijarto (Szijjártó Péter) - ministar inostranih poslova i trgovine Mađarske, Nikola Poposki - ministar inostranih poslova Makedonije, Egemen Bagis - ministar za evropska pitanja u Vladi Turske

Parada u Moskvi

Sagovornici Danasa različito tumače odluku predsednika države Tomislava Nikolića o učešću pripadnika Vojske Srbije na paradi povodom obeležavanja Dana pobede na Crvenom trgu u Moskvi. Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, smatra da će prisustvo srpskih vojnika 9. maja u ruskoj prestonici označiti novi nivo "namernog neusaglašavanja politike Srbije sa spoljnom politikom EU", dok Bratislav Jugović, direktor Pokreta socijalista, čija partija je deo vladajuće koalicije, tvrdi da će Srbija na taj način pokazati da je protiv fašizma.

Odluka da Srbija učestvuje na "Paradi pobednika" u Moskvi je nacionalna odluka, izjavio je šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport. "Na Srbiji je da odluči na kojim događajima će učestvovati i na koji način, uključujući i paradu u Moskvi", rekao je Devenport novinarima u Narodnoj biblioteci. On je ponovio da je politika EU o situaciji u Ukrajini veoma jasna i da je Rusija prekršila međunarodno pravo aneksijom Krima. Davenport je rekao da nema informaciju koliko će zemalja EU imati predstavnika na paradi u Moskvi. Taj datum je, naglasio je, bitan i za EU kao Dan Evrope i dan sećanja na početak evropskog pokreta i "dan kad mislimo o budućnosti naše zajedničke vizije", piše u Danasu pod naslovom “Davenport: Samostalna odluka Srbije”.

cepurin-bezbednost

Beograd, 07.04.2015 - ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin na okruglom stolu "Novi bezbednosni izazovi u Evropi i Evroaziji i uloga Srbije" u Skupštini Srbije, u organizaciji Centra za geostrateške studije i Fonda "Slobodan Jovanović" uz podršku Instituta ODKB 

Ujedinjenje Albanca

“Zašto Rama sada najavljuje veliku Albaniju”, naslov je u Politici gde piše da je Aleksandar Vučić, reagujući na ovu provokaciju poručio da obećava premijeru Rami da se Kosovo i Albanija nikada neće ujediniti. U intervjuu za prištinsku televiziju Klan Kosova, albanski premijer Edi Rama rekao je da će se njegova Država I Kosovo “ujediniti na klasičan način” ukoliko Evropska unija ne bude otvorila puteve za evropsku  integraciju Kosova I liberalizaciju viza. Politika ovo naziva “poslednji je u nizu njegovih antisrpskih istupa u proteklih nekoliko meseci.

Provokacija premijera iz Tirane, piše u Novostima pod naslovom “Rama Albaniji pripaja Kosovo”.

Razlike na Zapadu oko Irana

Karl Bilt je bivši premijer i ministar spoljnih poslova Švedske piše za Danas o tome zašto Evropa podržava sporazum sa Iranom na u Americi ga napadaju.

“Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izgleda blizu odluke da naredi opštu mobilizaciju vojske svoje zemlje, a republikanci u Sjedinjenim Državama spremaju se za svirepu bitku sa administracijom predsednika Baraka Obame - sve zbog okvirnog sporazuma o nuklearnom programu Irana. Ipak, taj okvir je gotovo opšteprihvaćen u Evropi. Otkud takav prekid u komunikaciji na Zapadu u vezi sa ključnom regionalnom i globalnom pretnjom”, piše Bilt u  tekstu pod naslovom “Zašto Evropa podržava Obamu”.

“Ima nekoliko razloga. Prvi je svakako da su Evropa ili, preciznije, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačka i Francuska - više od decenije učestvovali u pregovorima sa Iranom. Čak i kada je predsednik Džordž V. Buš Iran proglasio delom "osovine zla", članice Evropske unije insistirale su da je diplomatija bolja nego rat”, smatra Bilt.

iran-rohan-erdogan

Teheran, 07.04.2015 - susret iranskog predsednika Hasana Rohanija i predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana

Vladimir Kostić, predsednik SANU

Iako se pre okončanja glasanja po hodnicima Srpske akademije nauka i umetnosti spekulisalo da možda iz prvog puta neće biti izabran nijedan kandidat predložen za predsednika ove institucije, to se ipak nije dogodilo, piše u Politici pod naslovom “Neurolog na čelu Srpske akademije nauka i umetnosti”. Vladimir Kostić (1953), neurolog, aktuelni direktor Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije i najmlađi kandidat pobedio je u prvom krugu glasanja. Potpredsednik za prirodne nauke je Zoran Popović, Ljubomir Maksimović drugi je čovek Akademije za oblast društvenih nauka, a Marko Anđelković obavljaće dužnost generalnog sekretara.

Od 122 akademika, koliko je prema pravilima SANU juče imalo pravo glasa, 63 se odlučilo za Kostića, dok su njegove kolege iz Odeljenja medicinskih nauka – Ljubisav Rakić (1931) i Jovan Hadži-Đokić (1944) dobili 19, odnosno 38 glasova. Dva listića bila su nevažeća.

“Vladimir Kostić, novi predsednik SANU: Strah me je”, naslov je u Blicu.

sanu-kostic

Beograd, 07.04.2015 - akademik Vladimir Kostić izabran je za predsednika Srpske akademija nauka i umetnosti (SANU)

Pristalice vlasti i opozicije kreću na ulice?

“Čujem da je premijer Aleksandar Vučić rekao da sam mu omiljeni opozicionar i da s opozicijom koju oličavam vlast nema razloga za brigu. To je toliko nadmeno i neodmereno, da zaista liči na njega. Ali nije fer da u Srbiji svi brinu za svoju budućnost, a da jedino vlast nema razloga za brigu. To ćemo morati da preokrenemo. Nama je potrebna Srbija u kojoj vlast brine, a građani nemaju razloga za brigu”, ističe za Danas Bojan Pajtić, predsednik Demokratske stranke i premijer Vojvodine.

Premijer Vučić izjavio je, naime, u intervjuu za Politiku da je njegov "omiljeni opozicionar Bojan Pajtić, zato što sa opozicijom koju oličava Pajtić vlast nema razloga za brigu". On se osvrnuo i na režim u Vojvodini, koji predvodi DS, ocenjujući da za više od deset godina na vlasti od rezultata imaju "lenjost, kuknjavu i borbu za fotelju po svaku cenu". 
Na pitanje Danasa kako ocenjuje ocene Vučića da će SNS svoj miting obeležavanja godišnjice rada vlade možda odložiti zbog DS "kako bi se izbegli incidenti", Pajtić ukazuje za naš list da je ideja da Vučićeva Vlada, "kao najnesposobnija i najneuspešnija vlada u Evropi", treba da organizuje miting samopodrške "bizarna". "Toliko je bizarna da teško može komentarisati na ozbiljan način", navodi lider demokrata.
DS je zakazao miting za 25. april u Beogradu na kojem će, kako kažu, dići glas protiv loše vlasti u Srbiji i to bez obzira na spekulacije da će SNS odustati od najavljenog skupa istog dana u Novom Sadu. U SNS izgleda da još nisu odlučili kada će održati svoj skup, objavljuje Danas.

“Razlika između dve administracije ogleda se i u tome što u pokrajinskoj vladi sede pravi doktori nauka”, prenosi Politika izjavu lidera DS Bojana Pajtića na intervju Aleksandra Vučića u Politici u kojem predsednik vlade Pajtića naziva omiljenim opozicionarom.

“Čerčil je izjavio da veruje samo u onu statistiku koju je lično krivotvorio. U ovoj rečenici se krije jedina sličnost između njega i Vučića”, smatra Pajtić.

“Vučić je poverovao sopstvenim falsifikovanim istraživanjima I naručenim tabloidnim tekstovima, pa živi u ubeđenju kako je većina Srba oduševljena činjenicom da je za tri godine životni standard za trećinu slabiji, nivo zaduživanja Srbije u martu iznosi 404 evra u sekundi a nacionalni resursi se prodaju tajnim ugovorima, ispod žita”, navodi Pajtić.

Istraga o podmetnutim napisima

Inspektori Odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP Srbije boravili su juče u redakciji Danasa povodom hakerskih napada na sajt ovog lista u dva navrata, za vikend i preksinoć. Oni su razgovarali sa odgovornim licima u Danasu u cilju prikupljanja relevantnih činjenica koje bi vodile do otkrivanja počinilaca i motiva za ove napade.

List podseća da su se, za vikend i juče, na stranicama internet portala www.danas.rs pojavili sadržaji koji nisu nastali u ovoj redakciji, a koji su usmereni na kompromitaciju Saše Mirkovića, predsednika Skupštine opštine Zaječar. Istovetni tekst hakeri su postavili i na sajt Peščanika, sa kojima su pripadnici Odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a takođe u kontaktu. 
Na identičan način kao i u ponedeljak, na sajt Danasa je i juče ubačen tekst pod nazivom "Čovek čvrste ruke pod istragom", u kojem se iznose klevete na račun Đura Đurovića, direktora Beogradske poslovne škole. 
Tužilac za visokotehnološki kriminal Branko Stamenković prosledio je policiji podatke koje su mu dostavili iz redakcije Danasa, kako bi u jedinstvenom predmetu gonio nepoznatog počinioca. Privatnu tužbu podneće i Đurović.

Inspektori Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal MUP-a Srbije koji su bili u redakciji Danasa sumnjaju da je ista osoba postavila sporne tekstove, jer je krivično delo učinjeno na identičan način. Jedina razlika, sa novinarske tačke gledišta, jeste što je ovoga puta tekst potpisan imenima i prezimena autora, a ne inicijalima. 
Ispod teksta o profesoru Đuroviću potpisan je Marko Milanović, koji je javnosti poznat po tome što je prvi osporio da Mića Jovanović, tadašnji rektor Megatrenda, ima doktorat na Londonskoj školi ekonomije. 
Situaciju u kojoj se našao Milanović opisuje kao "potpuno bizarnu". 
“Nikada ranije mi se nije dogodilo da mi neko podmeće tuđ tekst. Cela stvar je potpuno bizarna. Lično ne nameravam da reagujem pravnim putem. Od toga ne vidim nikakve vajde, imajući u vidu da nijedan hakerski napad na medije nije rešen. Ovo je samo poslednji u nizu”, ocenjuje Milanović. 

Nastavak suđenja Miškoviću

“Mišković: Nagodba sa Srbijom ili arbitraža u Vašingtonu”, naslov je u Politici. Povodom suđenja Miškoviću u Specijalnom sudu, Novosti donose naslov “Tražiću pravdu u Americi”.

“Tajkunova odbrana u sudu, Mišković nas zeza” piše u Informeru pod naslovom “Srbija da mi plati odštetu”. Ovaj tabloid još objavljuje (preko fotografija Miroslava Miškovića):”Nisam kriv što sam bogat, policajci me mrze jer imaju male plate” i “Idem na vašingtonsku arbitražu, u SAD ću dokazati da sam nevin”.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...