Srbija između Moskve i Vašingtona

Anđelka Nikolić

(četvrtak, 26. februar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Beograd, 25.02.2015 - otvaranje 37. Međunarodnog sajma nautike, lova i ribolova u Beogradu

Kada je reč o Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji i drugima - Gruziji, Moldaviji, Pridnjestrovlju - oni su na liniji vatre, izjavio državni sekretar SAD Džon Keri sa kojim će se danas sastati ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić. Britanci se slažu – Srbija se okreće Zapadu. Predsednik Odbora Skupštine Srbije za kontrolu službi bezbednosti, bivši oficir bezbednosti Vojske Jugoslavije i poslanik SNS Momir Stojanović sa još 16 građana Đakovice našao se na Interpolovoj "crvenoj" poternici zbog sumnje da je 1999. na Kosovu i Metohiji počinio zločine nad civilima. Hitna medicinska zaštita o trošku države pruža se svima koji se nalaze na teritoriji Srbije.

Srbija „na liniji vatre“

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sastaće se danas sa državnim sekretarom SAD Džonom Kerijem, dan nakon Kerijeve izjave da se Srbija nalazi na „liniji vatre“ kada je reč o odnosima Vašingtona i Moskve. Dačić u Vašingtonu boravi u svojstvu predsedavajućeg OEBS-u, a posle niza sastanaka, kruna njegove posete je sastanak sa Kerijem, koji će, kako se tvrdi, biti u četiri oka i ticaće se krize u Ukrajini i uloge OEBS. Preciznije informacije juče nije bilo moguće dobiti u MSP, objavljuje Danas pod naslovom „Keri uznemirio javnost u Srbiji“.

Kerijeva izjava o "liniji vatre" pokrenula je različita reagovanja u Beogradu, a data je tako što se Keri složio sa ocenom američkog senatora Kristofera Marfija da Rusija "maršira u Srbiji sa većim uticajem nego ikada pre". "Kada je reč o Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji i drugima - Gruziji, Moldaviji, Pridnjestrovlju - oni su na liniji vatre", izjavio je Keri odgovarajući na pitanja senatora Marfija o rastućem uticaju Rusije u Evropi. On se tokom saslušanja u spoljnopolitičkom odboru američkog Senata složio sa Marfijevom ocenom da Rusija vodi uspešan propagandni rat u kontekstu ukrajinske krize. Američki senator je istakao da postoji zabrinutost da debata o eventualnom slanju oružja u Ukrajinu baca senku na „daleko veći projekat koji se odvija pred nama“, a to je širenje uticaja Rusije.

Sve jači pritisci iz SAD da se opredelimo, piše u Novostima, pod naslovom „Hladni rat i preko Srbije“.

Srbija na Zapadu?

Britanci se slažu – Srbija se okreće Zapadu, piše u Blicu pod naslovom „Vučićevo njet Putinu“. List citira Tima Džudu koji kaže da je napad TV Rusija danas jasan signal da je Kremlj ljut na Vučića i Fjodora Lukjanova koji smatra da Rusija više nema šta da ponudi Srbiji.

Putin se neće lako odreći uticaja u Srbiji, piše u ovom listu.

Nova poternica za Srbima sa Kosmeta

Predsednik Odbora Skupštine Srbije za kontrolu službi bezbednosti, bivši oficir bezbednosti Vojske Jugoslavije i poslanik SNS Momir Stojanović sa još 16 građana Đakovice našao se na Interpolovoj "crvenoj" poternici zbog sumnje da je 1999. na Kosovu i Metohiji počinio zločine nad civilima. Nezvanične tvrdnje državnih zvanička u Beogradu da je zahtev za raspisivanje poternice podneo Euleks, juče je zvanično potvrđen našem listu u sedištu Misije EU u Prištini.

Na Interpolovom sajtu piše da je poternica raspisana na zahtev "sudskih vlasti pod mandatom Unmika", iako je Misija UN na Kosovu svoje nadležnosti u oblasti pravosuđa 2008. prenela na Euleks i delom na Prištinu. Poternica je raspisana na osnovu optužnice za zločine počinjene u aprilu 1999. u dolini Caragoj (Reka Keć), koju je podigao Osnovni sud u Đakovici, prema kosovskom Zakonu o sudovima, nadležan za opštine Đakovica, Mališevo i Orahovac. Prema pisanju frankfurtskih Vesti na poternici je 15 Srba i po jedan Crnogorac i Albanac, što se dovodi u vezu sa nedavnim hapšenjem prognanika iz Đakovice Miraša Gegovića u Podgorici, kome je tamošnji Viši sud odredio ekstradicioni pritvor u trajanju do šest meseci. Gegović se nalazi na listi optuženih đakovačkog suda. Momir Stojanović, rodom Đakovac, koji je od 1993. do 1996. bio zamenik, a potom do 1999. i načelnik za bezbednost Prištinskog korpusa VJ, izjavio je juče da je "ponosan na sve što sam radio u životu" i da "nema nameru da se stavlja u poziciju da se brani", objavljuje Danas pod naslovom „Zahtev za Interpolovu poternicu podneo Euleks“.

Predsednik Odbora za kontrolu tajnih službi, poslanik SNS-a, tvrdi da je cilj suda u Đakovici zastrašivanje Srba zbog odluke UN da se formira sud za ratne zločine OVK na Kosovu, piše u Politici pod naslovom „Kosovo stavilo Momira Stojanovića na Interpolovu poternicu”.

„Poternica za generalom, nova zamka Beogradu“, naslov je u Novostima.

Hitna medicinska zaštita za svakoga u Srbiji

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je za Danas da će troškove lečenja 42 ilegalna emigranta, koji su povređeni prekjuče u saobraćajnoj nesreći kod Leskovca, snositi država Srbija „Troškove pružanja hitne medicinske usluge snosi država, iako je reč o stranim državljanima. Naše je da im spasimo živote i da ih izlečimo“, naglašava Lončar, dodajući da se prema važećim propisima, hitna medicinska zaštita o trošku države pruža svima koji se nalaze na teritoriji Srbije, objavljuje Danas pod naslovom „Lončar: Lečenje povređenih emigranata plaća država“.

„Kako su 54 nesreće stale u jedan kombi“, naslov je u Politici gde piše o sudbini imgranata koji su nedavno doživeli saobraćajnu nesreću kod Leskovca. Naši carinici sve češće potkrivaju šverc ljudi iako su prvenstveno zaduženi da zaustave krijumčarenje robe. Otkako su opremljeni specijalnim skenerima, sve češće otkrivaju u unutrašnjosti teretnih vozila ljudske siluete pa ta vozila zaustavljaju i pretresaju. U kombiju koji je sleteo sa puta kod Leskovca, bilo je nagurano 54 imigranata a 41 osoba je povređena prilikom nesreće.

Nagrade Novosti za podvige

Pod naslovom „Ovo su naši heroji“, Novosti objavljuju kome su dodelili nagradu „Najplemenitiji podvig godine“. Zlatne plakete dobili su Suzana Stanković, ruski spasioci, Ognjen Perovanović i posthumno vatrogasac Dejan Lazarević.

Ekskurzije bez tendera

Novac kojim roditelji plaćaju ekskurzije i nastavu i prirodi ubuduće se neće tretirati kao budžetska sredstva, što znači da škole neće biti obavezne da raspisuju javnu nabavku za izbor turističke agencije preko koje će učenici putovati. Trenuto se traži način na koji će ova promena biti uneta u propise, potvrđeno je Danasu u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, piše u Danasu pod naslovom „Ekskurzije ipak bez tendera“.

Pomoćnica ministra u tom ministarstvu Renata Pindžo kaže za naš list da među ministrima turizma, prosvete i finansija postoji saglasnost da je dosadašnji način organizacije đačkih putovanja izazvao brojne probleme i da se sada traži samo “tehnički način” da se to reši. Ona podseća da se Zakonom o javnim nabavkama i pratećim podzakonskim aktima, novac koji roditelji uplaćuju na račun škole za plaćanje ekskurzija tretira kao budžetski, što znači da su škole obavezne da raspisuju javnu nabavku za izbor agencije.

Komnenić dobio spor

Apelacioni sud u Beogradu okončao je posle 35 godina spor koji je protiv književnika Milana Komnenića i izdavačkog preduzeća Prosveta pokrenula prevoditeljka Nadežda Popović. Ovaj sud je odbacio njenu tužbu. Nadežda Popović tužila je Komnenića da je neovlašćeno menjao prevod romana nobelovca Gabrijela Garsije Markesa "Jesen patrijarha" sa španskog na srpski jezik, čiji je Popovićeva koautor. Istovremeno, Prosveta je tužena zato što je ovako izmenjen prevod objavila samo pod Komnenićevim imenom bez odobrenja koautorke. Ona je tražila da se Prosveti zabrani prodaja i rasturanje knjige.

Apelacioni sud je naložio Nadeždi Popović da Komneniću nadoknadi troškove suđenja u iznosu od 85.509 dinara, piše u Danasu pod naslovom „Komnenić dobio spor oko prevoda Markesa“.

U ovoj parnici bilo je sporno da li je Komnenić menjao prevod Markesovog romana, da li su tuženi Komnenić i tužilja Nadežda Popović koautori prevoda i da li je Prosveta, znajući za to, tako izmenjeni prevod objavila pod imenom Komnenića, a bez odobrenja Popovićeve.

Ubistvo manekenke iz Srbije

Ubistvo srpske manekenke u Americi Mirjane Puhar šokiralo je srpsku javnost, ali i ljude iz sveta mode i šoubiznisa. Mirjanu Puhar, njenog dečka i još jednog mladića ubio je u Šarlotu 19-godišnji diler Emanuel Rendžel, za kojeg se pretpostavlja da je narkodiler. Rendžel je upao u kuću Mirjaninog dečka Džonatana Alvarada, u američkom gradu Šarlot, i počeo da puca, piše u Blicu o putu lepe Srpkinje od izbeglice s 50 dolara u džepu do top modela u Americi. Mirjana Puhar nije imala lak životan put. Rođena je u Sremskoj Mitrovici 27. jula 1995. godine, ali iz Srbije je sa porodicom otišla u Ameriku za vreme bombardovanja.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...