Evropski parlamentarci hteli da ponize Srbiju

Anđelka Nikolić

(petak, 28. novembar, pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama u srpskoj štampi)
Niš, 27.11.2014 - otvaranje izložbe "Niš – ratna prestonica Srbije 1914/1915", dela državnog projekta obeležavanja 100 godina od početka Velikog (Prvog svetskog) rata, niškog Narodnog muzeja u Galariji Sinagoge, čiji su autori kustosi, istoričari Narodnog muzeja u Nišu Bojana Nešić, Marina Vlaisavljević, Ivana Gruden Milentijević i Nebojša Ozimić

Tekst rezolucije Evropskog parlamenta o Vojislavu Šešelju je uvredljiv, uznemirujući i veoma razočaravajući za Srbiju i njene građane, neki su hteli da na ovaj način ponize Srbiju. Šešelj je izjavio da podržava Ivu Josipovića u kandidaturi za novi predsednički mandat, kao i oca aktuelnog hrvatskog predsednika pod čijom komandom je streljan veliki broj ustaša, franjevačkih fratara, ali i žene i deca. Sud poništio još jedan kredit u “švajcarcima”. Ako pohapšeni kapitalisti svojom imovinom ne izmire dugove prema državi izgleda da ćemo ih svi platiti kroz poreze.

bondstil-dan-zahval

Camp Bondsteel, 27.11.2014 - obeležavanje 27. novembra - Dana zahvalnosti SAD u američkoj bazi Bondstil

Pokušaj da se ponizi Srbija

Tekst rezolucije Evropskog parlamenta o Vojislavu Šešelju je uvredljiv, uznemirujući i veoma razočaravajući za Srbiju i njene građane. Neki su hteli da na ovaj način ponize Srbiju, ali to nikome neće biti dozvoljeno, rekao je premijer Aleksandar Vučić, objavljuje Politika. On je istakao da je sa ovakvom svojom reakcijom upoznao sve članove vlade i da su se svi s njom složili. „Mislim da smo zauzeli ozbiljan stav. Davno je prošlo vreme kada je Srbija bila vreća za udaranje”, dodao je premijer.

Istakavši da je konferenciju za novinare sazvao samo zbog rezolucije Evropskog parlamenta o Vojislavu Šešelju, Vučić je rekao: „Nismo želeli da se skrivamo, ni da bežimo od nečega što nismo razumeli ili što ni oni koji su za to glasali nisu razumeli – ni kako, ni zašto, ni o čemu su glasali.”

Vučić je kazao da to nije obavezujući, ni neki naročito važan akt, osim što pokazuje nekoliko veoma važnih stvari: „Ovo je trebalo da predstavlja nešto kao nauk za građane naše zemlje, da dobro vidimo kako se odnose prema nama, kako nas doživljavaju i sa koliko muka i teškoća, objektivnih i nekih kojima se nismo nadali, ćemo se tek suočavati na našem evropskom putu i u bliskoj budućnosti, svakako.”

Premijer je zahvalio poslaniku iz Bugarske Angelu Džambakiju, Edvardu Kukanu i Tanji Fajon iz Slovenije „zato što su pokušali da ih urazume” i dodao:

„Zašto je doneta rezolucija kojom se Srbija osuđuje za nešto što niko od njih ne razume? Ili je u pitanju licemerje neslućenih razmera ili želja da se naškodi Srbiji, treći razlog ne postoji.” 

Evropski parlament u Strazburu usvojio je Rezoluciju kojom osuđuje ratnohuškačku retoriku Vojislava Šešelja i poziva predsednika i Vladu Srbije da se distanciraju od njegovih izjava, a Haški sud da preispita svoju odluku o njegovom puštanju na privremenu slobodu, prenose agencije.

Rezolucija „Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja”, koja nema pravnu snagu već je politička poruka, izglasana je podizanjem ruku bez prebrojavanja glasova. U raspravi je učestvovalo 17 evropskih parlamentaraca i svi su, osim jednog zastupnika iz grčke nacionalističke stranke Zlatna zora, osudili Šešeljev govor mržnje i nacionalističku retoriku. 

Predsednik parlamentarne grupe za Srbiju Edvard Kukan izjavio je na početku rasprave da predloženi tekst Rezolucije povećava tenzije u regionu umesto da ih spušta i da ga stoga neće podržati. S njim se složio i bugarski poslanik Angel Džambaki koji smatra da su se srpske vlasti već ogradile od Šešelja i da je zbog toga Rezolucija nepotrebna. Pisanim saopštenjem pre rasprave, slovenačka socijaldemokratska poslanica Tanja Fajon izrazila je neslaganje sa usvajanjem Rezolucije o Šešelju. Ona smatra da Rezolucije predstavlja „dolivanje ulja na vatru” i žao joj je što na plenarnom zasedanju EP nije bilo dovoljno političke volje da se spreči njeno usvajanje.

Većina poslanika ipak je podržala tekst Rezolucije, a u raspravi su prednjačili hrvatski poslanici, na čiju je inicijativu Rezolucija stavljena na dnevni red, objavljuje Politika.

“Srbija više nije vreća za udaranje i to moraju da znaju evropski parlamentarci, svi u svetu i svi u regionu”, citiraju Novosti Aleksandra Vučića.

Sramna rezolucija Evropskog parlamenta, piše u Blicu pod naslovom “Hrvatska, Šešelj i EU mrcvare Srbiju”.

Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić nazvao je juče evropske parlamentarce licemernim, optužujući ih da žele da naškode Srbiji. Razlog za ovako teške reči upućene Evropskom parlamentu, a posebno Hrvatskoj, jeste usvajanje rezolucije Evropskog parlamenta o lideru radikala Vojislavu Šešelju, čiji su inicijatori hrvatski poslanici, objavljuje Danas pod naslovom “Vučić: Niko na svetu ne bi povezao Šešelja sa nama”.

Još jedna presuda protiv banke

“Sud poništio još jedan kredit u “švajcarcima”, naslov je u Politici koja objavljuje da je zbog korekcije kamate banka prekršila temeljni osnov Zakona o obligacijama. Kako navodi list, građaninu je banka povećala ratu sa 500 na 630 franaka mesečno “u skladu sa promenama poslovne politika banke”. Posle pravosnažne presude “ugovor u kreditu vraćen je u zakonski okvir”. Ovo je još jedna pravosnažna presuda protiv neke banke zbog jednostranog menjanja kamate koju je dobilo Udruženje Efektiva. Procenjuje se da je ukupna šteta koju je klijen pretrpeo – oko 10.000 franaka ali će sud utvrditi tačan iznos za koji je oštećen I koji će banka biti dužna da vrati.

Dugove tajkuna svi će vraćati

Pod naslovom “Narod će vraćati dugove tajkuna”, u Politici piše: Ako pohapšeni kapitalisti svojom imovinom ne izmire dugove prema državi izgleda da ćemo ih svi platiti kroz poreze. Kako navodi ovaj list, prema nekim procenama dugovi Miroslava Bogićevića, vlasnika Farmakoma, prelaze pola milijarde evra a Gorana Perčevića, vlasnika Interkomerca iznose oko 215 miliona evra. U nezavidnoj situaciji je I Beohemija vlasnika Željka Žunića, čije su dugoročne obaveze 8,7 milijardi dinara a kratkoročne - 7,1 milijardu.

“Kako je Farmakom pljačkao državu: firme osnivane za dan uzimale milione”, naslov je u Novostima. Otkrivena je „matrica“ po kojoj je preko banaka šabački „Farmakom“ pljačkao državnu kasu, objavljuje ovaj list. Firma BG Mibras uhapšenog Šapčanina Miroslava Bogićevića, registrovana 5. aprila 2012. godine sa osnivačim kapitalom od samo 200 dinara i sa dva zaposlena, kredit od 1,9 miliona evra dobila je u Privrednoj banci Beograd (PBB) bez ikakve provere, posle sedam meseci!? Kako Novosti saznaju u istrazi, ovo je samo jedna od mnogih firmi vlasnika Farmakoma, koje su pod privilegovanim uslovima dobijale pozajmice od ove banke, neke i odmah po registrovanju u Agenciji za privredne registre, vrlo često i na sam dan osnivanja preduzeća.

izlo-patr-pavle

Beograd, 27.11.2014 – otvorena izložba u Muzeju SPC povodom 100 godina od rođenja i pet godina od smrti patrijarha Pavla: partrijarh Irinej

Sindikati protiv “olakih” stečajeva

Sindikati nisu zadovoljni modelima koje je za 502 preduzeća u restrukturiranju predložila Agencija za privatizaciju, piše u Danasu pod naslovom “Više od trećine firmi olako osuđeno na stečaj”. U Srbiji se trenutno vodi više od 1.300 stečajeva, ali je moguće da se broj do kraja godine uveća za gotovo 15 odsto ili za 179 novih firmi koje su do sada bile u restrukturiranju, a za izlazak iz tog statusa, koji po zakonu mora da se okonča do kraja ove godine, država nema drugo rešenje. Naime, prema predlogu Agencije za privatizaciju, dostavljenom radnoj grupi koju je formiralo Ministarstvo privrede, od ukupno 502 preduzeća u restrukturiranju, sa većinskim društvenim ili državnim kapitalom, više od trećine nema šansu da nastavi poslovanje.

Tome stavu oštro se protive reprezentativni sindikati, koji su jedinstveni u oceni da je spisak sačinjen površno, da nisu sagledane sve mogućnosti, a da i za neke od firmi sa spiska u materijalu nije naveden zakonski razlog koji mora biti ispunjen da bi se otvorio stečajni postupak. Mnogo više od formalnih uslova za stečaj sindikate ipak brine položaj više od 6.000 radnika u tim firmama.

Razgovarali Putin i Porošenko

Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je u sredu telefonom sa ukrajinskim kolegom Petrom Porošenkom, izjavio je Putinov pres-sekretar Dmitrij Peskov, demantujući pisanje ukrajinskih medija o navodnim Putinovim pretnjama predsedniku Ukrajine. „Zaista, juče je na inicijativu ukrajinske strane održan telefonski razgovor, razmotreni su bilateralni odnosi i situacija na jugoistoku Ukrajine”, rekao je Peskov.

Pojedini ukrajinski mediji su u sredu, pozivajući se na izvore iz Porošenkovog okruženja, pisali da je Putin u razgovoru pretio novom ofanzivom ukoliko Ukrajina ne odustane od pristupanja EU i NATO-u i ako ne prizna tzv. Donjecku i Lugansku narodnu republiku, podseća ukrajinska agencija UNN. „Pisanje nekih medija, pre svega ukrajinskih, o sadržini razgovora predstavlja izmišljotinu i ne odgovara stvarnosti”, rekao je Peskov. I predsednička administracija u Kijevu negirala je postojanje bilo kakvih pretnji tokom razgovora.

Šef informativne službe Porošenkove administracije Irina Friz rekla je da je netačno da je bilo „ikakvih pretnji suverenoj državi”, prenela je agencija Ukrinform.

vojska-srb-afrika

Beograd, 27.11.2014 - ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković prisustvovali su danas svečanom ispraćaju kontigenta Vojske Srbije, koji će od narednog meseca biti angažovan u multinacionalnoj operaciji Ujedinjenih nacija (MINUSCA) u Centralnoafričkoj Republici

Radnici u privatnom sektoru podnose nepravdu – u tišini

Jedni za drugim, kao reakciju na smanjenje zarada u javnom sektoru, u štrajk su stupili prosvetari, lekari i policajci, objavljuje Danas. Očekuje se da im se u skorijoj budućnosti pridruže i radnici iz preduzeća u restrukturiranju pošto je, tvrde ekonomisti, sasvim izvesno da većina njih neće moći da nastavi sa radom. Ne ulazeći u učinkovitost njihovog protesta, nesporno je da su promene u javnom sektoru praćene bukom. 

Nasuprot njima, situacija u privatnom sektoru deluje harmonično. Ipak, to je samo privid. Šikaniranje radnika, neuplaćivanje doprinosa, rad na crno, neplaćen prekovremeni rad neke su od stvari sa kojima se radnici u privatnom sektoru susreću svakodnevno. Ipak, oni najčešće ove nepravde podnose u tišini. Razlog za to jeste što u privatnom sektoru sindikalno organizovanje u Srbiji nikada nije dostiglo nivo koji je prisutan u javnom. Bez sigurnosne mreže sindikalnog članstva, zaposleni kod privatnika su često prinuđeni da igraju po taktu poslodavca, bez mogućnosti da išta promene.

Tačni podaci o broju sindikata i sindikalnih članova u privatnom sektoru ne postoje, piše u Danasu pod naslovom “Radnici igraju po taktu poslodavaca”.

Neizvesna sudbina nacionalnih penzija

Uskoro revizija državnih priznanja dodeljenih zaslužnim umenticima, najavljuju Novosti pod naslovom “Smanjuju se nacionalne penzije”. Biće oštriji kriterijumi za dodelu a nije isključeno ni potpuno ukidanje ove privilegije, piše u ovom listu. Godišnje se izdvaja 238 miliona dinara iz budžeta za ovu svrhu.

koncert-henkok

Beograd, 27.11.2014 - koncert američkog džez pijaniste i kompozitora Herbija Henkoka (74): Herbert Jeffrey "Herbie" Hancock

Kažnjavanje Ministarstva finansija

Poverenik za informacije od javnog značaja ponovo je kaznio Ministarstvo finansija, ovog puta u iznosu od 180.000 dinara, zbog nedostavljanja informacija Danasu o tome koliki je broj novozaposlenih u državnoj upravi od stupanja na snagu zabrane zapošljavanja do 2016. godine. Rok za plaćanje kazne je dva dana, a u istom periodu Ministarstvu finansije je ponovo naloženo da odgovori na pitanje našeg lista. Ukoliko i posle ove kazne ne usledi odgovor, predmet se šalje Vladi Srbije na reagovanje, objavljuje Danas pod naslovom “Ministarstvo i drugi put kažnjeno zbog Danasa”.

Šešelj na osječkoj televiziji

Vojislav Šešelj, kojeg je Haški sud pustio na privremenu slobodu, uključio se u emisiju "Bujica" na Osječkoj televiziji i odmah na početku prokomentisao izjavu šefa sprpske diplomatije Ivice Dačića, koji ga je nazvao "marginalnim političarem kojem ne treba davati toliku pažnju", prenosi Kurir pod naslovom “Šešelj: Radio sam za Hrvate”.

"Nikolić, Vučić i Dačić tresu se od straha. Takvim izjavama oni se sami teše. Blokirali su me ovde na nacionalnim medijima, ali ja sam pronašao zaobilazni put da prodrem u javnost, a to je bilo preko Hrvatske. Dovoljno je bilo da izdam jedno saopštenje i da se Hrvati upecaju kao som na durdubak i da krene kampanja protiv mene", kazao je.

Šešelj je dodao da podržava Ivu Josipovića u kandidaturi za novi predsednički mandat i da je bio u kontaktu s njegovim saradnicima, koji su ga i podstakli da izda takvo saopštenje da bi se Josipović "eksponirao kao nacionalista u hrvatskoj javnosti".

"Ivu Josipovića cenim kao i njegovog oca, koji je bio partizan i oficir", kazao je Šešelj i dodao da je pod komandom oca aktuelnog hrvatskog predsednika streljan veliki broj ustaša, franjevačkih fratara, ali i žene i deca.

"Kada takvi ljudi počnu da ubijaju, oni se teško zaustavljaju", kazao je Šešelj.

Na komentar voditelja Velimira da se ne mogu "opravdavati ubijanja žena i dece" Šešelj je odgovorio: "Pa nemojte mene napadati, nisam ja to radio nego otac Ive Josipovića".

Pod naslovom “Šešelj, Hrvati i EU zajedno protiv Srbije”, Informer objavljuje da je lider SRS za hrvatsku TV rekao da izjave dogovara sa ljudima Ive Josipovića.

seselj-kzs-rezol-ep

Beograd, 27.11.2014 - predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj na konferenciji za novinare 

Srpska slava - kulturna baština čovečanstva

Srpska slava je u četvrtak u sedištu Uneska u Parizu upisana na listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva! To je, ujedno, prvo zvanično uvrštavanje nekog našeg nematerijalnog nasleđa na reprezentativnu Uneskovu listu, objavljuju Novosti pod naslovom “Srpska slava, svetsko blago”.

Zna se i šta će biti sledeći korak.

- Već je pokrenuta procedura za nominaciju narodnog kola. Očekujemo da će Komitet Uneska sledeće godine razmotiriti upis ovog našeg nasleđa na svoju listu - otkriva pomoćnica ministra za kulturu Asja Drača Muntean.

unesco-slava

Paris, 27.11.2014 - Deveta sednica dbora nematerijalne kulturne baštine Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (9th session of intangible cultural heritage committee United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, UNESCO), na kojoj je srpska "Porodična slava" uvršetna na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva

Atentat na Beka ipak nije amaterski pokušaj?

MUP menja pravac istrage pokušaja ubistva Milana Beka I odustaje od ranije teze ministra Nebojše Stefanovića da ovo nije profesionalno naručeno ubistvo, objavljuje Politika pod naslovom “Policija zaboravila amatere, ispituje poslovne partnere”.

U tom kontekstu javnost je obaveštena preko tabloida da je saslušan Stanko Subotić Cane, biznismen koji je često ooptuživan da je vodio “duvansku mafiju” što nije dokazano na sudovima u Srbiji i inostranstvu, piše u ovom listu.

“I Koleta ispituju o napadu na Beka”, naslov je u Novostima gde piše da će i Miroslav Mišković biti danas saslušan.

“Mišković, Kole i Babović biće saslušani u MUP ali nisu osumnjičeni”, naslov je u Našim novinama.

“Nemam saznanja da Miroslav Mišković treba da bude saslušan u vezi sa rasvetljavanjem pokušaja ubistva Milana Beka. O tome su me obavestili saradnici koji su informaciju pročitali u medijima”, kaže za Danas Zdenko Tomanović, advokat biznismena Miroslava Miškovića.

Struja za Radnički posle štrajka glađu

Višednevni štrajk glađu generalnog sekretara beogradskog Sportskog društva Radnički Stanke Pejović urodio je plodom, jer je Elektrodistribucija juče pustila isključenu struju, dajući rukovodstvu “krstaša” još vremena za izmirivanje duga od 1,8 miliona dinara.

- Tužno je i žalosno što smo na taj način morali da rešavamo gorući problem SD Radnički, ali dobra je vest da je Stanka dobila ovu “utakmicu”. Ni pre te radikalne reakcije majke troje dece i ugledne sportistkinje nismo tražili otpis dugova nego samo malo tolerancije u isplati rata dogovorenog reprogama. Nisam sigurna da baš svi dužnici imaju isti tretman. To je ono što nas boli. Ipak je Radnički dao mnogo šampione i doneo pregršt medalja srpskom sportu da bi se s njim tako postupalo. Godinama se borimo za goli opstanak, snalazimo kako znamo i umemo, a onda doživimo ovo... - kivna je, ali naposletku zadovoljna članica Upravnog odbora SDR Svetlana Kitić, koja se pred kraj ove nesvakidašnje sportske borbe pridružila Pejovićevoj u gladovanju.

Zvanično najbolja rukometašica sveta svih vremena objašnjava za Danas kako se došlo do rešenja jednog od brojnih finansijskih i materijalnih problema jednog od najstarijih Sportskih društava u zemlji.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...