Građani će i dalje kupovati struju od EPS-a

M. Obradovic, Z. Knežević

Nakon treće faze liberalizacije tržišta električne energije, koja bi u Srbiji mogla da počne već od 1. jula ove godine, građani će verovatno zadržati EPS kao snabdevača, jer niko neće imati račun da im ponudi tako jeftinu struju, poruka je sa današnje II međunarodne konferencije „Regionalno tržište električne energije“, koju je Internet časopis Balkanmagazin organizovao u saradnji sa Balkan Energy Centrom - BEC, pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine i u partnerstvu sa JP EPS.

Nakon otvaranja tržišta električne energije na visokom naponu prošle godine, od 1. januara 2014. godine počela je druga faza liberalizacije tržišta na srednjem naponu, dok bi treća i konačna faza slobodnog tržišta električne energije, nakon koje bi i mali kupci i domaćinstva mogli da biraju snabdevača strujom, mogla startovati već od jula ove godine, ako u kratkom roku bude usvojen predlog novog Zakona o energetici.

O tome koliko se već promenilo tržište za privredu, odnosno, velike i srednje kupce i šta će otvaranje tržišta doneti građanima Srbije, kao to kakve probleme sa sobom nosi liberalizacija u regionu, o iskustvima u Hrvatskoj… moglo se čuti na Drugoj međunarodnoj konferenciji „Regionalno tržište električne energije“, koju organizuje Internet časopis Balkanmagazin u saradnji sa Balkan Energy Centrom - BEC, pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine i u partnerstvu sa JP Elektroprivreda Srbije.

Nosilac liberalizacije tržišta električne energije svakako će biti Elektroprivreda Srbije, u okviru koje je osnovano preduzeće EPS snabdevanje, koje je i posle dve početne faze ostalo dominantan snabdevač energijom i koje je dobilo ulogu rezervnog snabdevača svih koji nisu već potpisali ugovore o snabdevanju.

Tržište nagrađuje hrabre

Otvaranje tržišta Elektroprivredi Srbije donosi velike promene, tim pre što istovremeno iz statusa javnog preduzeća treba da pređe u akcionarsko društvo, koje će poslovati po drugim propisima, koje će imati i drugačije ciljeve.

“Uloga javnog preduzeća je bila da proizvodi dobra i usluge po pristupačnim cenama. To je zadatak koji je odredio vlasnik, država i lokalne samouprave”, objašnjava Aca Marković, predsednik Nadzornog odbora EPS-a, dodajući da je EPS izgubio skoro sve odlike javnog preduzeća osim snabdevanja kupaca od javnog interesa. “EPS prelazi u akcionarsko društvo, što će mu omogućiti komforniju ulogu na tržištu”, smatra on. (prezentacija - Aca Marković - pptx)

Elektroprivreda Srbije je već na nivou Evropske unije po pouzdanosti kapaciteta u termo sektoru, što je omogućilo da ova kompanija zadovolji rast potrošnje sa proizvodnjom koja je prošle godine iznosila više od 37 milijardi kilovat sati.

Prema rečima Markovića, da je od 2002. do 2012. godine, sa proizvodnjom od 372 milijarde kilovat sati EPS prodavao električnu energiju po prosečnoj ceni koja je važila u bivšim republikama SFRJ, knjižila bi danas za pet milijardi evra veći prihod.

“EPS je izašao na tržište i ne možemo više da se vadimo na državu. Država više ne određuje cenu električne energije. Promene su neminovnost. Ako ih mi ne izvedemo to će uraditi neko drugi, a mi nećemo u tome učestvovati. Tržište znači neizvesnost, nagrađuje hrabre i kažnjava slabe. Nadam se da smo mi hrabri”, napominje Marković, dodajući da je ova kompnija u prošloj godini izvezla tri milijarde kilovat sati električne energije u region, a da je tokom prvog kvartala ove godine izvezla 605 gigavat sati.

I domaćinstva na tržištu

Za državu, odnosno ministarstvo energetike otvaranje tržišta bilo je jedno od ključnih pitanja u prošloj i ovoj godini i prema rečima Dejana Trifunovića, pomoćnika ministra energetike, razvoja i zaštite životne sredine može se reći da “sistem funkcioniše, nakon prvih turbulencija sa otvaranjem tržišta na visokom naponu”.

Što se tiče regulative, u januaru ove godine doneta je Strategija razvoja energetike, a uskoro će biti usvojen i novi zakon o energetici, koji će obuhvatiti tržište i u koji će biti implementiran Treći energetski paket. Ovaj zakon bi mogao već od jula ove godine da omogući i domaćinstvima da biraju prodavca električne energije, mada će oni i dalje imati pravo javnog snabdevanja od EPS-a.

“U strategiji smo izrazili otvorenost prema privatnom sektoru. Država više ne može da se zadužuje, ali to svakako ne znači da nećemo graditi nove kapacitete”, istakao je Trifunović.

Problem kod druge faze liberalizacije tržišta struje nastao je zato što javni sektor nije prošle godine raspisao tendere za nabvku električne enegije koju će trošiti u toku ove godine. Posebno je specifična situacija za oko 800 preduzeća u restrukturiranju i stečaju.

“Poslednjih mesec dana se raspisuje veliki broj tendera. Do 30. juna videćemo šta ćemo sa njima. Za sada ostaju na rezervnom snabdevanju, koje je veoma skupo”, kaže Trifunović, dodajući da se na tržištu formirala cena od 40 do 45 evra po megavat satu, što je na nivou cena na regionalnim berzama. Za one koji se snabdevaju strujom na režimu rezervnog snabdevanja cena je 59,9 evra po megavat satu, koja važi za preko 1.000 privrednih subjekata, koji nisu na vreme obezbedili snabdevača.

“U ovom trenutku u Srbiji je otvoreno oko 40 odsto ukupnog tržišta električne energije. Ti potrošači se snabdevaju po tržišnim cenama. Na režimu javnog snabdevanja cene su niže za oko 30 odsto i to ćemo rešiti u naredne tri godine”, istakao je pomoćnik ministra, ukazujući da je u martu Evropska komisija donela projekcija poskupljenja električne energije u Evropi, koja do 2025. treba da poskupi za 25 odsto.

Trifunović je najavio jak zaokret u odnosu vlade prema javnim preduzećima, a EPS i EMS će postati akcionarska društva. Takođe, on najavljuje i da EPS otvara kancelariju u Sloveniji, kako bi dobio licencu EU za trgovinu strujom, čime će izbeći kupovinu preko posrednika.

Berza struje do kraja godine

Trifunović najavljuje i to da do kraja godine Elektromreža Srbije treba da otvori berzu električne energije u saradnji sa francuskom kompanijom "Epex spot".

Na bazi ideje o liberalizaciji tržišta električne energije je osnovana i Energetska zajednica, čije su članice zemlje Jugoistočne Evrope, Moldavija i Ukrajina, posmatrači Norveška, Turska i Jermenija a budući član Gruzija.

Simon Uzunov, šef Odeljenja za elektroenergetiku u Sekretarijatu Energetske zajednice (EZ) JI Evrope je na konferenciji Balkanmagazina istakao da je neto uvoz ovog regiona tokom 2012. godini iznosio osam teravat sati, a da su neto izvoznici samo Ukajina i BiH.

Ističući da su na nivou regiona jedino spoljna trgovina i snabdevanje velikih potrošača na režimu slobodne trgovine, dok su maloprodaja i snabdevanje regulisani Uzunov je rekao da to ograničava tržište i onemogućuje krajnje potrošače da budu nosioci tržišta. (prezentacija - Simon Uzunov - pdf)

Šta sve koči razvoj EZ

Uzunov je nabrojao niz problema kod otvaranja tržišta u region, kao što je obaveza snabdevanja javnog snabdevača, što nije slučaj u Srbiji, ali u regionu smanjuje količinu raspoložive enrgije na tržištu. Regulisane cene proizvodnje, takođe, onemogućavaju ulazak na tržište i nove investicije. A na nivou regiona velika dominacija u proizvodnji, po ovom predstavniku Energetske zajednice, krije opasnost zloupotrebe dominantnog položaja. Kako je rekao, na strani snabdevanja tržište guše blok tarife, zaštita potrošača nižim tarifama, kao i krađa električne energije i slaba naplata (u Albaniji se ne plaća polovina utrošene električne energije).

Kao strukturalne probleme Uzunov je naveo regulisano bilateralno tržište i defektnost javnih nabavki kod električne energije, kao i veoma malu aktivnost samo dela od 246 licenciranih trgovaca u regionu. Takođe je problem i nedostatak berzi u regionu, jer se na njima određuje referentna cena struje.

“Mada, nije dobro ni da svako da ima berzu,” istakao je Uzunov.

U Srbiji oko 40 % tržišta slobodno

Prema podacima EPS snabdevanja na javnom snabdevanju tokom 2014. godine će biti 56 odsto električne energije, za sopstvene potrebe EPS će potrošiti pet odsto, gubici u distribuciji će biti 13 odsto, a na mreži tri odsto. Na slobodnom tržištu će biti 23 odsto električne enrgije.

“Pošto se gubici kupuju na slobodnom tržištu može se reći da je blizu 40 odsto tržišta slobodno”, istakao je Željko Marković, v.d. direktora EPS snabdevanje. (prezentacija - Željko Marković - pptx)

Ova kompanija je na tržištu ostvarila prosečnu cenu od 44,35 evra po megavat satu i to je predstavljalo u proseku povećanje računa za kupce od 17,7 odsto. Na rezervnom snabdevanju su računi povećani za 37,5 odsto, odnosno, toliko su veći računi nego da nije bilo otvaranja tržišta.

“EPS snabdevanje može da pokrije celokupnu potrošnju Srbije uz malo uvoza. Zato smo u komercijalnim ugovorima nudili kompletno snabdevanje sa cenom na nivou berzanskih i sa rokom od jedne godine. Imali smo i dve intervencije vlade. Prvi put, donošenjem uredbe, jer nije bio formiran jedan operater distributivnog sistema, pa je izračunata jedna cena mrežarine, kako ne bi neki kupci bili favorizovani, a drugi oštećeni. Problem su i preduzeća u restrukturiranju i stečaju, za koje niko nije bio zainteresovan, jer nemaju šta da daju za obezbeđenje, a neki nisu ni dobre platiše. Zato je donet zaključak vlade da ostanu na rezervnom snabdevanju”, objašnjava Marković.

Uskoro se očekuje otvaranje tržišta za domaćinstva, pa se postavlja pitanje cene struje za njih. Marković ističe da je trenutno cena u Srbiji od 5,6 evrocenti najniža u Evropi, dok su u Mađarskoj, Hrvatskoj i Grčkoj na primer oko 10 evrocenti i na nivou su ekonomske cene. Za građane neće biti mnogo promena, jer će ostati obaveza javnog snabdevanja, tako da teško da će neki trgovac moći da ponudi nižu cenu od sadašnje EPS-ove. Doduše, u nekim slučajevima, za one koji se greju na struju, može biti isplativija računica da pređu na snabdevanje od drugog snabdevača, zbog visoke cene u crvenoj zoni kod EPS-a.

HEP-u glavni problem edukacija kupaca

“Srbija se sada nalazi na nivou liberalizacije na kom je Hrvatska bila 2008. godine. Hrvatska elektroprivreda je već deoničarsko društvo, ali” prema rečima Tomislava Šerića, predsednika Uprave HEP-a, “to je težak put i velika transformacija”. (prezentacija - Tomislav Šerić - pptx)

“Ponuda i tražnja formiraju cene, ali vlasnik preduzeća je vlada, a ona ima neke socijalne zahteve. Glavni problem u Hrvatskoj je edukacija kupaca. Oni i dalje misle da je struje socijalna kategorija. Tamo niko ne zna koliko košta električna energija, niti koliko troše, samo znaju koliki im je račun”, prenosi Šerića iskustva iz Hrvatske. “Teško je sprovesti liberalizaciju kada je mentalitet ostao isti. Treba postaviti pitanje da li želimo firmu koja će davati skrivene subvencije na svoju štetu, da li želimo firmu koja će sve pozapošljavati ili firmu koja će uspešno poslovati na tržištu.”

Šerić napominje i da je prednost EPS-a, a mana HEP-a, što njegova kompanija već posluje po pravilima EU, tako da je onemogućena da dugoročnim garantovanim otkupom električne energije finansira izgradnju novih kapaciteta. On ističe da će, iako su prednost korišćenja lignita niski varijabilni troškovi, u budućnosti sve mnogo zavisiti od emisije CO2.

Kritikujući i politiku EU, koja je potpuno oslobodila tržišta i onda uvela netržišne “fid in” tarife, tako onemogućujući investicije u klasične izvore energije Šerić kaže: ”U EU trenutno kompanije rasprodaju imovinu, konsoliduju se i čekaju da situacija bude jasnija. Jedino dobro je što je podstaknut razvoj tehnologija za obnovljive izvore energije.”

Berza neće pojeftiniti struju

Od uspostavljanja berze električne energije u Srbiji očekuje se da dinamizuje trgovinu u ovom segmentu, ali zbog toga ne treba automatski očekivati da cene električne energije padnu, ocenila je Ljiljana Hadžibabić, članica Saveta Agencije za energetiku Srbije. Ona je dodala da će cene struje zavisiti od različitih parametara i uslova koji budu vladali na tržištu nakon donošenja najavljenih zakonskih propisa. (prezentacija - Ljiljana Hadžibabić - pptx)

“Za barzu su urađeni fizibiliti studija i akcioni plan. EMS je našao partnera u francuskoj, koji će im pomagatu u finansijskom delu funkcionisanja berze, pa se posle usvajanja odgovarajućih zakonskih akata očekuje da berza proradi do kraja godine,” rekla je Hadžibabićeva.

Tarifni sistem nije socijalna kategorija

Nasuprot većini učesnika konferencije Hadžibabićeva je navela da tarifni sistem nije socijalna kategorija, već da je napravljen na osnovu realne potrošnje, i to ilustrovala podatkom da je pre desetak godina, kada je ovaj sistem uveeden, 4 odsto potrošača koristilo 25 odsto električnee energije.

Hadžibabićeva je još naglasila da se formiranje osmog regiona u okvirima enegetskog tržišta Evrope poklapa sa planovima razvoja Energetske zajednice. Osnovni cilj formiranja ovog regionalnog tržišta je stvaranje konkurentnijeg tržišnog okruženja za sve njegove učesnike, kao i dalji razvoj svakog pojedinačnog nacionalnog tržišta.

“Srpsko tržište čine tri operativne celine – bilateralno, balansno i berzansko, koje je u procesu konstituisanja”, naglasila je Hadžibabićeva i dodala da će u predstojećem period za tržišnog regulatora prioritet biti sređivanje zakonodavnog okvira za popravljanje nedostataka koji su se javili u sistemu uspostavljanja tržišta struje.

Kao jedan od primera, Hadžibabićeva je navela da potrošači na srednjem naponu sada često imaju problema da promene operatora, jer im raniji operator u zakonskom roku od 21 dan neće ili ne želi da izda potvrdu o regulisanju prethodnih dugovanja.

Govoreći o problemima u funkcionisanju tržišta Hadžibabićeva je navela i nedovoljno poznavanje obaveze da je svaki potrošač pojedinačno balansno odgovoran, ali i da se mnogi toga ne pridržavaju.

Berze pomažu razvoj tržišta

Marko Čokorilo iz kompanije EFT AG rekao je da se ta kompanije ove godine neće uključivati u srpsko maloprodajno tržište struje, a nije mogao ni da precizira da li će se to desiti 2015. godine.

Govoreći o značaju berze za razvoj tržišta električne energije Čokorilo je rekao da berza garanuje transparentnost i preglednost tržišta, a da cena koja se na njoj postigne može da pomogne invstitorima u donošenju odluka o izgradnji proizvnodnih ili prenosnih kapaciteta.

“U kontinentalnoj Evropi berze su poslednjih goodiina postale veoma aktvne u dodeli prekograničnnih kapaciteta na dnevnom nivou implicitnim putem, korišćenjem metoda “spajanja tržišta”. U regionu sada funkcionišu četiri nacionalne berze – u Mađarskoj, Rumuniji, Sloveniji i Grčkoj”, rekao je Čokorilo.

Komentarišući najave o pokretanju srpske berze struje predstavnik EFT-a kaže da uspeh svake berze zavisi od količine struje koja se na njoj proda.

Predstavnik EFT-a je naglasio važnost spajanja tržišta, a kao dobar primer naveo je nedavno osnivanje Koordinacionog akcionog tela JIE, kojim bi se upravljalo iz jednog centra, uvođenjem jedinstvenih pravila i jedinstvenog Sistema alokacije kapaciteta. Takođe, Čokarilo je istakao važnost povezivanja berze u Rumuniji sa mađarskom berzom, koja u sebi spaja tržišta Mađarske, Češke i Slovačke. Najavu ponude mađarske HUPEX berze za povezivanje sa srpskom berzom u nastajanju Čokorilo je ocenio kao veoma pozitivnu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...