Muke na srednjem naponu

Miloš Obradović

EPS je 2013. preživeo prvi talasa liberalizacije tržišta električne energije – na visokom naponu, sada je suočen sa talasom na srednjem naponu. Čeka ga treći talas - liberalizaciju tržišta domaćinstava. “Preti nam opasnost idealizacije tržišta i pretvaranje svega u supermarket, a tržište električne energije nije supermarket, jer se tako stvara dominacija trgovaca nad proizvođačima i kupcima”, poručuje ekonomista Božo Drašković.

Iza nas je godinu dana funkcionisanja slobodnog tržišta električne energije na visokom naponu, a od početka ove godine su i kupci, oko 3.200 preduzeća, na srednjem naponu dobili ne samo pravo već i obavezu da izaberu svog snabdevača električnom energijom. Uprkos obaveštavanju, radionicama i savetovanjima u mnogim preduzećima, i to mahom iz javnog sektora, nisu shvatili da treba da nađu svog snabdevača, tako da se jedan dobar deo njih našao na rezervnom snabdevanju.

Za šta je odgovoran snabdevač, a za šta distribucija, kome kupac treba da se obrati, kako promeniti snabdevača... ostaju pitanja koja treba rešiti do početka sledeće godine, kada će, najkasnije, i domaćinstva i mali kupci izaći na tržište poručeno je na konferenciji Balkanmagazina „U susret tržištu električne energije“, koja je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, a u partnerstvu sa JP Elektroprivreda Srbije.

U Srbiji je tržište električne energije počelo da funkcioniše tek od 1. januara 2013. godine .Mada su kupci na visokom naponu mogli još od 2008. godine da izaberu od koga će kupovati struju, zbog tarifnih cena EPS-a, nikome od potrošača se nije isplatilo da menja snabdevača. Zato je, kako tvrdi Aleksandar Obradović, v.d. direktora Elektroprivrede Srbije, ova kompanija subvencionisala kupce na račun investicija.

“EPS je preživeo dva talasa liberalizacije. Čekamo treći talas - liberalizaciju tržišta domaćinstava. Priča o liberalizaciji je priča o razbijanju monopola. EPS je do sada imao monopol da prodaje električnu energiju ispod tržišne cene, da ne može da naplati računi, da vodi socijalnu politiku, zbog čega je izgubio šest milijardi evra. Dobro je i za Srbiju i za društvo da EPS ima dodatne prihode jer, 30 godina nismo ulagali u nove kapacitete”, rekao je Obradović.

Prema podacima Agencije za energetiku u 2013. godini potrošnja kupaca koji su privezani na distribuciju je iznosila oko devet teravat sati električne energije, tako da se očekuje da će se i ove godine sklopiti ugovori o potrošnji od 8,5 do devet teravat sati.

Veliku većinu potrošnje obezbedilo je EPS Snabdevanje, računajući i rezervno snabdevanje (više od 95 odsto).

Prema planovima EPS Snabdevanja potrošnja u 2014. godini trebalo bi da iznosi oko 35,5 teravat sati. Od toga 19,7 teravat sati se odnosi na javno snabdevanje, što čini oko 70 odsto tržišta, dok se 8,3 teravat sata prodaje kupcima, odnosno nalazi se na otvorenom tržištu. Ukoliko bi se uračunali i gubici koji se, takođe, moraju tržišno nabaviti, to značilo da će 46 odsto tržišta biti otvoreno.

Željko Marković, v.d. direktora EPS Snabdevanje kaže da je od 3.200 kupaca na srednjem naponu sa njih 2.015 ova kompanija zaključila ugovore o snabdevanju (za ukupno 6,3 teravat sata električne energije na 17.000 mernih mesta).

”Na rezervnom snabdevanju ostalo je 1.255 kupaca. Sa oko 300 smo zaključili ugovore, a oko 200 njih nije se odazvalo pozivima EPS Snabdevanja da zaključimo ugovore o snabdevanju. Neki su izabrali druge snabdevače. Oko 76 odsto planirane ukupne potrošnje energije smo već ugovorili, a kada se uzme i rezervno snabdevanje u obzir to će biti više od 95 odsto”, objasnio je Marković.

Govoreći o problem sa javnim nabavkama koje imaju kupci iz državnog sektora Marković ističe da oni nisu ni planirali nabavke tokom 2013. godine, što je i bio razlog da nisu ni mogli da ih raspišu pre 2014. godine.

“Neki nisu tendere raspisali iz neobaveštenosti, ali većina nije zato što nije mogla po važećim zakonima,arković naglašavajući da se EPS Snabdevanje javlja na sve tendere iako na to nisu obavezni. “Sa dosta velikih kupaca, poput Beogradskog vodovoda i kanalizacije i Pošta Srbije smo sklopili ugovore. Oko 50 ugovora po javnim nabavkama smo već zaključili, a još oko 150 postupaka čekamo da se završe. U međuvremenu, ti kupci će biti na rezervnom snabdevanju”, rekao je Marković.

EPS do sada nije uspeo da formira jedinstvenog operatora distributivnog sistema, ali je, prema rečima Markovića, Vlada donela uredbu o ujednačavanju cene mrežarine svih operatora u narednih šest meseci.

S druge strane naručioci koji su obveznici Zakona o javnim nabavkama tvrde da se prilikom liberalizacije tržišta električne energije uopšte nije uzimao u obzir ovaj zakon i da odatle mogu proisteći veliki problemi.

Snežana Petrović iz Instituta za kukuruz iz Zemun Polja napominje da svi moraju biti upoznati sa ovim zakonom, a posebno ponuđači - što nije slučaj.

„Naručioci nisu uspavani kao što se želi prikazati, već se pojavljuje značajan broj naručioca koji ne mogu da dobiju adekvatne ponude. Od 72 licencirana trgovca strujom imamo svega nekoliko aktivnih. Situacija je takva da imamo ozbiljna javna preduzeća koja nisu uspela da zaključe ugovore o snabdevanju električnom energijom, neki su ih zaključili na nedopustiv način prema Zakonu o javnim nabavkama, jer su morali da devalviraju poslovni i finansijski kapacitet ponuđača, pokušavajući da obezbede bar neku ponudu, koju je pružalo EPS Snabdevanje. EPS Snabdevanje postoji šest meseci i nije moglo da ispuni standard u javnim nabavkama, nije moglo da dokaže poslovnu sposobnost u prethodne dve, tri godine, ne može da pruži bankarsku garanciju, nego menice, i ne može da kaže koliko košta pristup mreži na visokom, srednjem i niskom naponu“, nabrojala je Petrović, zaključujući da nadležni za kontrolu javnih nabavki mogu zbog toga lako da poništiti ugovore o kupovini električne energije.

Jedno od rešenja koje ona predlaže je da se EPS i EPS Snabdevanje na pozive za javne nabavka javljaju kao konzorcijum, zbog toga što EPS ima licencu od 2006. godine, što znači da se može proveriti poslovna sposobnost ponuđača.

Na ove kritike Marković iz EPS Snabdevanja je odgovorio da se na problemima raditi, kao i da je ova kompanija u međuvremenu počela da daje bankarske garancije.

“Grešaka ima. Pokušavamo da ih rešimo, jer uspostavljanje tržišta je proces, a na početku će, svakako, biti mnogo problema. Zakon o javnim nabavkama dovodi u pitanje i poslovanje EPS-a i EPS Snabdevanja”, zaključio je Marković dodajući da je, iako im to nije obaveza, EPS Snabdevanje odlučilo da se javi na svaki tender.

Aleksandar Obradović ocenjuje da je upravo Zakon o javnim nabavkama jedna od stvari koja “vezuje ruke EPS-u da posluje tržišno”.

Na probleme sa zakonom o javnim nabavkama požalili su se i EMS i Elektrovojvodina, jer im je otežao nabavku električne energije.

Vladimir Janković direktor Direkcije za poslove tržišta električne energije EMS-a poručio je da zakon o javnim nabavkama nije u skladu sa principima otvorenog tržišta električne energije.

“Mi smo na vreme krenuli u javnu nabavku gubitaka, ali nismo uspeli da na vreme oabvimo to jer je to višemesečni proces koji svako može da zaustavi. Mora doći do uinapređenja zakona o javnim nabavkama jer je sada nespojiv sa zakonom o energetici. Mora se omogućiti preduzećima da kupuju struju i na godišnjem, mesečnom i na dnevnom i unutardnevnom nivou”, poručio je Janković.

Uprkos svim poteškoćama u prve dve faze liberalizacije, prava borba za svakog kupca počinje od sledeće godine, kada tržište bude otvoreno 100 odsto. Kako to izgleda u Hrvastkoj, koja je pre 10 godina krenula u liberalizaciju, a u poslednjih pet godina je otvoreno tržište za sve opisala je Tina Jakaša, direktor HEP Opskrbe, pandana EPS Snabdevanju. U Hrvatskoj 19 preduzeća ima dozvolu za snabdevanje električnom energijom ali, iako je tržište otvoreno već pet godina, tek 2010. su i drugi snabdevači ušli na tržište i to, pre svega, tržište javne rasvete.

“Alternativni snabdevači su ušli u trenutku kada je značajno pala veleprodajna cena struje na tržištu i kada se napravila velika razlika između veleprodajne i maloprodajne cene, jer su tada videli šansu za zaradu. Od polovine 2013. godine oni su prisutni i na tržištu domaćinstava. Sada se tu vodi prljava utakmica za svakog kupca. Koriste autsorsovanu agencijsku prodaju od vrata do vrata, ciljajući penzionere koji ne razumeju ugovore, čak se i lažno predstavaljajući da su iz HEP-a. Imali smo i lažno oglašavanje, kada su u reklamama tvrdili da su 30 odsto jeftiniji od nas iako to nije tačno”, prenosi hrvatska iskustva Jakaša.

Poručujući da elektroprivrede imaju velike kapacitete, pre svega u znanju i ljudima i da to treba predstaviti javnosti Jakaša je istakla da se sa konkurencijom, među kojima je čak i Hrvatski telekom, bore novim proizvodima, paketima, stalno dostupnim kol centrom, jer se ne mogu boriti sa konkurencijom prodajom od vrata do vrata.

Takođe, osvrćući se na zamerke da kod nas nema dovoljno ponuđača na tenderima, ona je istakla da je tako bilo i u Hrvatskoj, ali da ih već sad ima četiri, pet po tenderu, a u Sloveniji, gde HEP opskrba planira ekspanziju, čak i sedam, osam.

Prošle godine, kada je otvoreno tržište na visokom prenosu, EPS je izgubio jednog kupca, koga je preuzeo slovenački GEN-I. Srđan Resavac predstavnik ove kompanije ističe da su tog kupca zadržali na visokom naponu i u 2014. godini, a da su na srednjem i niskom naponu stekli 2,5 odsto tržišnog učešća i zaključili ugovore o isporuci 200 miliona kilovat časova električne energije.

“Imamo osam odsto kupaca na prenosnom sistemu i to je veliki udeo s obzirom na početak. Na tenderu koji je raspisao EMS bili smo rame uz rame po ceni sa EPS Snabdevanjem. Treba uskladiti pravila o promeni snabdevača i zakon o javnim nabavkama, jer sada se procedure ne mogu ispoštovati. Takođe, sada imamo pet operatora distributivnog sistema i komplikovano je kada imate kupca koji posluje na teritoriji na primer tri operatora distributivnog sistema, kada se moraju davati tri računa umesto jednog”, zaključio je Resavac.

U publici je bilo i onih koji smatraju da ovakvo uvođenje tržišta ne mora biti dobro po svaku cenu. Ekonomista, prof. Božo Drašković, saradnik Instituta ekonomskih nauka kaže da imamo tipičan slučaj nametanja tržišta odozgo, političkim direktivama - sa svim posledicama koje ono nosi.

“Preti nam opasnost idealizacije tržišta i pretvaranje svega u supermarket, a tržište električne energije nije supermarket, jer se tako stvara dominacija trgovaca nad proizvođačima i kupcima”, poručio je Drašković.

U diskusiji su se čule i ocene da se, prema nekim istraživanjima, nakon otvaranja tržišta cene električne energije u zemljama Centralne i Istočne Evrope približavaju cenama u EU (27 članica), što faktički znači da je liberalizacija donela poskupljenje.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...