Srbija da što pre počne izgradnju Južnog toka

Miloš Obradović

Rusija i EU će doći do rešenja oko Južnog toka izuzećem iz Trećeg energetskog paketa, a Srbija mora da se fokusira na izgradnju Južnog toka, jer je to najveća sistemska investicija u Srbiji

„Južni tok, kada bude završen, biće najveći gasovod na svetu ikada napravljen. Evropska unija će morati da prihvati ovaj gasovod kao evropski projekat i ukloni veštačke prepreke njegovoj izgradnji“, rekao je Kostis Stambolis, izvršni direktor  grčkog instituta IENE na okruglom stolu „Značaj Južnog toka: nova energetska infrastruktura Evrope“ u organizaciji Balkanmagazina.

Ističući da su pored Gasproma vlasnici 50 odsto Južnog toka zapadno-evropske kompanije, italijanski Eni, francuski EDF i nemački Vinteršel (deo BASF-a) Stambolis konstatuje da finansiranje ovog projekta nije problem i napominje da „je neophodno da EU dodeli preferencijalni status Južnom toku i izuzme ga iz Trećeg energetskog paketa.“

„Izgradnja Južnog toka nije finansijko već političko pitanje. EU je napravila listu od 200 projekata, koji će imati političku, a neki od njih i finansijsku pomoć Unije, ali je Južni tok izostavljen sa te liste. Evropska unija je bila stoodstotno pristrasna u korist Nabuka i kada je to propalo, postala je ogorčena prema ostalim projektima kao što su Južni tok ili TAP,“ istakao je Stambolis podsećajući da će, prema projekcijama potrošnje gasa, Rusija i ubuduće ostati dominantni snabdevač Evrope, sa učešćem od 40 do 45 odsto.

Ocenjujući da za region jugoistočne Evrope Južni tok neće značiti rešavanje svih ekonomskih i energetskih problema, ali da će značajnije količine gasa ući na ovo tržište do 2020. godine i pružiti mu veću energetsku bezbednost Stambolis kaže da će likvidnost tržišta doprineti stvaranju tržišnih cena van dugoročnih ugovora.

Iako razdor između EU i Rusije u ovom trenutku deluje veoma ozbiljno, ocena učesnika okruglog stola je da je u najboljem interesu obe strane rešenje ovog problema i izuzeće Južnog toka iz Trećeg energetskog paketa.

Srboljub Antić, ekonomista, bivši predstavnik Srbije u MMF-u kao i bivši ministar energetike u prelaznoj vladi 2000. godine napominje da EU pokušava da uvuče Gasprom u regulatornu zamku.

„Menja se regulativa kada su ugovori već zaključeni a time se investitor stavlja u nepovoljniji položaj. Mislim da će EU i Rusija u međusobnim razgovorima naći rešenje. Srbija nije član EU i treba da se fokusira na eksproprijaciju zemlje na trasi gasovoda, da sanira Srbijagas i da počne što pre izgradnju Južnog toka, bez obzira na razgovore Rusije i EU. To je jedina velika sistemska investicija u Srbiji. Ako uporedimo sa ukupnim stranim direktnim investicijama u ovoj godini Južni tok je pet, šest puta veći“, kazao je Antić.

Podsećajući da je u regionu bilo mnogo planiranih i započetih projekata izgradnje gasovoda i naftovoda, ali se malo njih realizovalo Slobodan Sokolović, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta komentariše: „Nisu samo ekonomski i energetski razlozi odlučivali, već je značajan uticaj imala i politika. Tu se radi o megaprojektima od dve, tri milijarde evra, a u svim analizama se polazi od toga da na drugom kraju cevi postoji dovoljno velika i stabilna tražnja. Takođe je važno da i u zemljama tranzita postoji potrošnja gasa da bi se gasovod isplatio. U regionu je, osim u Rumuniji i Grčkoj, jako malo potrošnja i tu su pali svi projekti. Utoliko je Južni tok nešto što se dogodilo Srbiji u najboljem smislu te reči. Ovaj projekat će obezbediti Srbiji alternativno snabdevanje, tranzitni pravac i moguće energetsko čvorište, odakle će se granati cevovodi prema Makedoniji, Hrvatskoj i Republici Srpskoj.“

Nerazrešen problem trećeg energetskog paketa između EU i Rusije Sokolović vidi kao više medijski napumpan nego stvarno ozbiljan problem. U EU postoje izuzeci iz trećeg energetskog paketa, za sada je tu pet cevovoda, a poslednji je Transjadranski gasovod, koji je izuzet iz evropskih propisa narednih 25 godina.

„Rusija i EU će se dogovoriti, jer koliko EU zavisi od ruskog gasa toliko je Rusija zavisna od pouzdanog kupca“, zaključio je ovaj stručnjak.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...