Prioritet Srbije elektro-energetska bezbednost – ne nuklearke

Marijana Živković

Za Srbiju je prioritetno pitanje elektro-energetska bezbednost, a ne nuklearke. Ali, višedecenijski stav države, mada i dela struke, u vidu moratorijuma o zabrani izgradnje nuklearki, ipak, ne znači da Srbiji nije potrebno znanje iz ove oblasti, a činjenica je da naučno-tehnološke aktivnosti u domenu nuklearne energije u Srbiji danas gotovo da i nema, zaključak je koji se nameće kao poruka sa Međunarodne stručne konferencije “Trebaju li Srbiji nuklearke”, koju je internet portal Balkanmagazin organizovao u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije.

Višedecenijski stav države, mada i dela struke, u vidu moratorijuma o zabrani izgradnje nuklearki, ipak, ne znači da Srbiji nije potrebno znanje iz ove oblasti, a činjenica je da naučno-tehnološke aktivnosti u domenu nuklearne energije u Srbiji danas gotovo da i nema, zaključak je koji se nameće kao poruka sa Međunarodne stručne konferencije “Trebaju li Srbiji nuklearke”, koju je internet portal Balkanmagazin organizovao u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije.

Da li su Srbiji potrebne nuklearke i danas je pitanje bez jasnog odgovora (ili je skoro retoričko pitanje). Potrošnja energije svuda u svetu raste, u perspektivi je gašenje termoelektrana na ugalj iako nije baš sasvim izvesno koliko je okretanje energiji iz obnovljivih izvora zbog klimatskih promena sasvim održivo rešenje, ali oni koji se bave energetskim potencijalima u zemlji ipak konstatuju da Srbija ima kapacitet da opstane na postojećim resursima. Procenu da za Srbiju, u dogledno vreme, nuklearke nisu održivo rešenje, potkrepljuje i činjenica da se u Strategiji razvoja energetike Srbije nuklearna energija skoro i ne pominje, jedna je od konstatacija sa ovog stručnog skupa.

Dragan Vlaisavljević, izvršni direktor za poslove trgovine električnom energijom u JP Elektroprivreda Srbije smatra da je za zemlju prioritetno pitanje elektro-energetske bezbednosti, a ne izgradnje nuklearki. Ukoliko bi sada i donela odluku da gradi nuklearnu elektranu, Srbiji bi, prema njegovim rečima, bilo potrebno 15 godina da realizuje tu investiciju. A, toliko je potrebno i u svetu.

Dragan-Vlaisavljevic

Vlaisavljević, međutim, ističe da moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, ipak, ne znači i moratorijim na istraživanja, analize i obuke stručnjaka u toj oblasti. Podsećajući da evropske zemlje imaju različite stavove o nuklearnim elektranama, ovaj stručnjak ukazuje da Francuska planira njihovo gašenje po dva scenarija, brzom i sporom, a da, verovatno, i Nemačka odustaje od nuklearne energije, tako da će još zadržati elektrane na ugalj, graditi elektranu na gas i povećati korišćenje obnovljivih izvora.

“Elektroprivreda Srbije u svojoj strategiji nema planove za izgradnju nuklearnih elektrana i to je pitanje za nadležne državne organe”, rekao je Vlaisavljević i istakao da je postojećom Strategijjom EPS-a, koja će uskoro biti objavljena, predviđena zamena kapaciteta na ugalj. “EPS trenutno ima kapacitete termoelektrana na ugalj od oko 4.000 megavata i relativno dobro podešen sistem, a plan je da se do 2024. godine, uz gašenje nekih starih postrojenja i uvođenje novih tehnologija, podigne stepen korisnog dejstva na 38 odsto”.

Prema Vlaisavljevićevim rečima, razloga za bojazan od energetske nestabilnosti u Srbiji nema, jer su domaći resursi dovoljni i poslovno održivi. To su, kako je naveo, lignit, voda (hidropotencijal) i od ove godine vetar, a od iduće godine EPS počinje izgradnju i svog prvog vetroparka.

Vlaisavljević je podsetio da je država Srbija ranije najavila da će u energetskom bilansu 2020. godine imati 27 odsto energije iz obnovljivih izvora, ali da je već sada jasno da je u pitanju ambiciozan plan jer, kako je istakao, i EU sada spušta kriterijume i ovaj uslov mogu da ispune samo dve države u tom roku, dok ostale države Unije taj cilj pomeraju za 2030 godinu.

Prof. dr Dejan Ivezić, rukovodilac Centra za energetiku Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu smatra da do 2030. ne postoji realna opasnost da Srbiji nedostaje električne energije, jer je potrošnja niža nego što se očekivalo. (prezentacija - Prof. dr Dejan Ivezić - pptx)

Dejan-Ivezic

"Međutim, i da ne postoji zabrana za izgradnju nuklearki, u Srbiji ne postoji stručni kadar koji bi mogao da prati tehnologiju proizvodnje struje i prerade otpada iz nuklearnih elektrana, pa akcenat treba staviti na obnovljive izvore", rekao je Ivezić komentarišući da je izgradnja nuklearne elektrane skupa i naveo da će, na primer, izgradnja nuklearne elektrane u Bugarskoj "Belene 2" koštati oko sedam milijardi evra.

Profesor Mašinskog fakulteta dr Vladimir Stevanović rekao je da na tom fakultetu postoji samo jedan predmet iz nuklearne energetike, nuklearni reaktori, a da u svetu raste interesovanje za njihovu gradnju. (prezentacija - dr Vladimir Stevanović - pdf)

Vladimir-Stevanovic

"Najviše nuklearnih elektrana ima u SAD, njih 100 proizvodi 20 odsto od ukupne električne energije u toj zemlji, u Francuskoj 58 proizvodi 76 odsto struje, a Kina ima 35 i najavila je gradnju još 28 nuklearnih elektrana", rekao je Stevanović i dodao da nuklearke, kada se posmatra ceo prozvodni proces, emituju daleko manje ugljen-dioksida od elektrana na fosilna goriva.

Ilija Plećaš, predsednik Nadzornog odbora Javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije ističe da će “zemlje koje ne razmišljaju o nuklearnim elektranama za 200 godina doživeti krah”.

 Ilija-Plecas

Plećaš smatra da je, uprkos tome što Srbija sada nema novac za izgradnju nuklearnih elektrana, neophodno da se i dalje školuju kadrovi koji mogu da prate tehnologije jer, situacija je danas takva da na udaljenosti od 400 do 600 kilometara, Srbija ima 18 nuklearnih elektrana, tako da bismo za dva sata, ako se bilo šta desi, mogli da imamo problem, ali ne i stručnjake koji mogu da ga reše.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...