Nema liberalizacije tržišta električne energije preko noći

BM

Proces liberalizacije regionalnog tržišta električne energije se ne može desiti preko noći, a rezultati ne moraju uvek da budu pojeftinjenje i bolje usluge. Glavne karakteristike regionalnog tržišta trenutno su da nema gradnje baznih elektrana, da se gradi samo ono za šta država daje subvencije, a to su obnovljivi izvori energeije, kao i da zaštita životne sredine zahteva velika ulaganje, a finasiranje se teško obezbeđuje, čulo se na 5. Međunarodnoj konferenciji Regionalno tržište električne energije, koju je internet portal Balkanmagazin organuzovao u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije i pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

Liberalizacija regionalnog tržišta električne energije je proces, koji se ne može desiti preko noći, a rezultati ne moraju uvek da budu pojeftinjenje i bolje usluge. Glavne karakteristike regionalnog tržišta trenutno su da nema gradnje baznih elektrana, da se gradi samo ono za šta država daje subvencije, a to su obnovljivi izvori energeije, kao i da zaštita životne sredine zahteva velika ulaganje, a finasiranje se teško obezbeđuje, čulo se na 5. Međunarodnoj konferenciji Regionalno tržište električne energije, koju je internet portal Balkanmagazin organuzovao u saradnji sa JP Elektroprivreda Srbije i pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

Učesnici konferencije posebno su istakli i to da nema uslova da se ukine regulisanje cena električne energije u Srbiji u ovom trenutku i da se mora nastaviti dosadašnja politika postepenih korekcija, ako je maloprodajna cena struje za domaćinstva ne samo niža od tržište, već i od ekonomski opravdane cene. Iako to pogoduje svim potrošačima, od kojih većina nije socijalno ugrožena, posledica je nerazvijeno tržište električne energije i nezainteresovanost investitora da grade nove elektrane…

BM-trziste

Ljiljana Hadžibabić, član Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS), istakla je da je naša zemlja uradila dosta za razvoj tržišta električne energije, ali ne sve. Kada je reč o nezavisnost operatora prenosnog sistema, Elektromreža Srbije (EMS) je uradila sve što je mogla, a naredni koraci moraju da se rešavaju na višem nivou. (prezentacija - Ljiljana Hadžibabić - pptx)

Hadžibabić je navela da je licencirano 106 snabdevača, od toga 43 za trgovinu električnom energijom na veliko, ali da je aktivnih samo 60, dok ostali čekaju da se nešto promeni. Pri tome, samo 12 trgovaca snabdeva krajnje kupce.

Ističući da je daleko najrazvijenija aktivnost tranzit električne energije - i to pravcima severoistok i jugozapad, kao i da je glavna karakteristika veliko učešće malog broja učesnika Hadžibabić je podsetila da je maloprodajno tržište liIberalizovano 2008. godine, kada je dato pravo da se bira snabdevač svima osim domaćinstvima, koja su to pravo dobila 2015., a da je oko 44 odsto finalne potrošnje stvarno na tržištu.

Ljiljana-Hadzibabic

“Međutim, zbog velike razilke između regulisane i tržišne cene domaćinstva ne izlaze na slobodno tržište. Regulisana cena je ispod tržišne, ali i ispod ekonomski opravdane cene”, navela je Hadžibabić komentarišući da je Strategija razvoja energetike Srbije predviđala da za dve do tri godine dostignemo ekonomsku cenu. “Ali, to se niije desilo. Dobro bi bilo za zemlju da dostignemo tržišnu cenu. Ali, najsiromašniji to ne mogu da plate, pa moraju da se zaštite energetski ugroženi kupci. Međutim, ako moramo penzionere da zaštitimo, ne moramo one druge... Urađena je studija kako bi se videlo u kakvoj situaciji bi bio kupac ako bi regulacija bila ukinuta, da li bi se imao šansi da se snađe na tržištu ili će ga neko ucenjivati. Zaključak je da se nisu stekli uslovi za prestanak regulacije, pa i dalje ostaje strategija da se pomalo povećavaju cene, da to radi Elektroprivreda Srbija (EPS) u dogovoru sa vlasnikom, a da onda AERS proceni koliko je to opravdano”.

Hadžibabić je istakla da je veliki problem to što se 68.000 građana prijavilo da su energetski ugroženi kupci, a procenjuje se da da ih ima 300-400 hiljada. Na državi je da taj problem reši.

BM-trziste

Glavne karakteristike regionalnog tržišta su da nema gradnje baznih elektrana, gradi se samo ono gde država daje subvencije, zaštita životne sredine zahteva velika ulaganje, a teško se nabavljaju sredstva, dok je povećanje efikasnosti elektrana skupo.

Navodeći da je razvoj regionalnog tržišta logičan sled, ali se ne zna kada će se to desiti Hadžibabić je istakla da ovaj proces ubrzavaju evropske integracije, kao i međunarodne preuzete obaveze.

Dragan Vlaisavljević, izvršni direktor za poslove trgovine Elektroprivrede Srbije (EPS) istakao je da bez obzira na veliko povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, udeo iz klasičnih elektrana u EU nije zanemarljiv - u 2015. godini je bio 44 odsto. (prezentacija - Dragan Vlaisavljević - pdf)

“Najviše novih elektrana koristi energiju vetra i sunca, ali se nastavlja gradnja i elektrana na ugalj. Menja se tehnologija, instaliraju se mnogo efikasnije elektrane. Želja kreatora energetske politike je da se obezbedi adekvatnost elektroenergetskog sistema, a važna je fleksibilnost novih kapaciteta. Elektroenergetki sistemi su prethodnih godina dosta ulagali i smanjili štetne emisije”, istakao je Vlaisavljević navodeći da ima rešenja i za gradnju baznih elektrana, koje možda ne bi koristile OIE. “Sve će na kraju da plati kupac. Nove kapacitete ne treba gledati samo iz ugla proizvodnje, već celog lanca snabdevanja. Srbija ima fid-in tarife ili subvencije, ali samo za jednu vrstu energije. Za vetar su, na primer, date subvencije za oko 500 MW. I, svaki kupac to vidi na računu, a ta stavka će drastično da naraste narednih godina za sve kupce u Srbiji”.

Dragan-Vlaisavljevic

Vlaisavljević je naveo da, ako država želi da gradi nove bazne izvore, onda mora da da subvencije, i to opet na račun svih kupaca.

“Problem je tu što velikim ulaskom OIE u Evropi se ogroman novac daje za subvencije. Nemačka je dala 2015. godine čak 22 milijarde evra. Ta količina novca je oborila veleprodajnu cene električne energije, pa nema računice da se grade velike elektrane. U takvim situacijama investitorima može da pomogne samo država subvencijama koje daje i za OIE. U Mađarskoj se tako donese leks specijalis i gradi se nuklearka, slično rade i Velika Britanija i Turska”, naveo je Vlaisavljević, ističući da je osnovna funkcija EPS-a upravljanje elektroenergetskim sistemom, a trgovina je tu da pomaže ostvarenje ovog cilja - da se što optimalnije upravlja elektranama i proizvedenom električnom energijom.

Tina Jakaša, direktorka HEP Opskrbe navela je da je Hrvatska dobila zakonodavni okvir za liberalizaciju tržišta 2008. a prvi trgovci su se pojavili 2013. godine, u trenutku kada je bila velika razlika između maloprodajnih i velikoprodajnih cena. Prvi je na tržište ušao slovenački GEN I, pa nemački RWE, a onda je i Telekom rešio da prodaje struju. (prezentacija - Tina Jakaša - pdf)

“Svi su obećali popuste i niže cene, a na terenu je bilo potpuno drugačije. Slovenci su se fokusirali na privredu, a Nemci na domaćinstva. Konkurencija ima duplo veći rast od nas, ali i duplo više raskida kada kupci shvate da su prevareni”, istakla je Jakaša.

HEP posluje i u regionu, pa danas drži veći udeo tržišta u Sloveniji nego slovenačke firme u Hrvatskoj. Jakaša kaže da je HEP uspeo da nadoknadi prvi udar konkurencije i gubitak tržišta. U Srbiji se HEP fokusirao na privredu, a domaćinstva nisu predmet tržišne utakmice - dok ne dođe do liberalizacija cena.

tina-jakasa

“Dokazali smo da nacionalni operator može biti konkurentan i može se boriti na tržištu ako na svojoj strani ima proizvodnju”, istakla je Jakaša i dodala da HEP drži 85 odsto tržišta.

Objašnjavajući da je liberalizacija proces i da je svaka država na različitom nivou Jakaša je naglasila da smatra da “nacionalne elektroprivrede rade odlično svoj posao, da uvek može brže i bolje, ali sve to traje, i ne može se desiti preko noći”.

Marko Janković, direktor Direkcije za tržište električne energije Elektromreže Srbije (EMS) istakao je da ova kompanija poštuje nediskriminatornost i transparentnost kao dva neophodna uslova za tržište. (prezentacija - Marko Janković - pptx)

On je naveo da postoji niz obaveza koje prositiču iz Zakona o energetici i ugovora o Energetskoj zajednici.

Marko-Jankovic

EMS bi tako do kraja godine trebalo da počne izdavanje garancije porekla isporučene električne energije, što je deklarisanje izvora proizvodnje. Osim ove obaveze Janković je naveo i uvođenje pametnih brojila, tržišta sistemskih usluga, tržišnog mehanizma izbora garantovanog snabdevača, kao i razvoj tržišta krajnih kupaca.

“Tu je i objava 100 odsto ključnih tržišnih podataka, a EMS očekuje da uskoro bude u grupi EU operatora koji poštuju ovu obavezu. To podrazumeva podatke o ispadima elektrana, sve informacije za ono što dolazi u bliskoj i maloj daljoj budućnosti i retrospektiva onoga što se desilo, a sve u cilju što javnije trgovine”, objasnio je Janković.

Miloš Mladenović, izvršni direktor berze SEEPEX kao najveću prednost u odnosu na konkurenciju u regionu, navodi kliring po EU standardima, što je posledica odluke da se uđe u partnerstvo sa berzom EPEX SPOT. (prezentacija - Miloš Mladenović - pptx)

Milos-mladenovic

“Značaj berze je što uspostavlja referentne cene za Srbiju i efikasan kliring, jer prodavci novac dobiju i pre nego što isporuče struju, a oni koji su je kupili su potpuno sigurni da će robu i dobiti. Firme sa istim računima i kolateralima mogu da rade i ovde i u Nemačkoj, bez ikakvog problema”, istakao je Mladenović navodeći da je glavni akcenat na regionalnim integracijama. Tu je kao prvo naveo spajanje sa zemljama centralne i istočne Evrope, koje je zaustavljeno zbog odluke češkog ministarstva da se okrene spajanju sa Nemačkom.

“Postoji i ideja o spajanju sa Crnom Gorom, kao i dalje sa Italijom preko podvodnog kabla koji se očekuje da proradi 2019. godine. Započeli smo saradnju sa Hrvatskom i Bugarskom o spajanju tržišta, a slično planiramo i sa Albanijom”, istakao je Mladenović i za 2019. najavio uvođenje intra day tržišta.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...