EPS spreman za zimu

Miloš Obradović

Energetski sektor Srbije spreman je za narednu grejnu sezonu – i elektroenergetika, odnosno, EPS i gasno- naftni sektor i sistemi daljinskog grejanja. U prvoj polovini godine EPS je ostvario dobit od dve milijarde dinara, a za celu godinu očekuje se dobit, pre plaćanja poreza, od pet milijardi dinara, rečeno je na Međunarodnoj stručnoj konferenciji EPS kao pokretač privrede Srbije, koju je povodoma Dana EPS-a organizovao Balkanmagazin u saradnji sa JP EPS, a pod pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Srbije.

“Ukupan energetski sektor je spreman za narednu grejnu sezonu, a to se odnosi na elektroenergetski sistem, na gasno-naftni sistem i na sistem daljinskog grejanja”, poručio je Zoran Predić, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Vlade Srbije na otvaranju Međunarodne stručne konferencije “EPS kao pokretač privrede Srbije” koju je povodoma Dana EPS-a organizovao Balkanmagazin u saradnji sa JP EPS, a pod pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Srbije.

Predić je istakao da su remonti termoelektrana i hidroelektrana ili završeni ili pri kraju, a kao najvažniji istakao završetak remonta bloka A1 na Đerdapu.

“EPS ulazi spreman u četvrti kvartal i verujem da će svi zaposleni učiniti sve da se eventualni kvarovi ili ispadi koji su normalni za ovako velike sisteme saniraju u najkraćem roku”, rekao je državni sekretar uz čestitke za Dan Elektroprivrede Srbije i ocenio da je elektroprivreda u svakoj zemlji pokretač privrede, kao i da Srbija i dalje ima jake firme u oblasti elektro-mašinogradnje.

zoran-predic

Navodeći da je EPS  uložio 160 do 170 miliona evra u izgradnju postrojenja za odsumporavanje u četiri bloka TENT-a, najveće termoelektrane u Srbiji, što bi trebalod a bude gotovo za tri do 3,5 godine Predić je istakao da je do sada već uloženo 200 miliona evra u projekte zaštite životne sredine i smanjenja emisija CO2. Do 2025. godine ukupno investicije u ekologiju će iznositi 900 miliona evra.

“EPS gradi novi blok od 350 megavata u Kostolcu, što je jedan od najvećih investicionih projekata u Srbiji - u kom ima prostora i za učešće domaćih kompanija. Najteži deo posla u EPS-u je rudarski deo i obezbeđenje sirovina za termoelektrane”, rekao je Predić ukazujući na ulaganje 180 miliona evra za “zeleni projekat”, koji će uvesti modeno upravljanje snabdevanjem uglja, izjednačiti kvalitet uglja, koji ulati u TE, kao i zaštitu životne sredine.

EPS zapošljava domaću privredu i snabdeva je strujom

EPS, koji se probio među 10 najvećih kompanija u Jugoistočnoj Evropi ima dvostruku ulogu u privredi Srbije, kao snabdevač privrede energijom i kao investitor koji zapošljava domaće privredne kapacitete. Dragan Vlaisavljević, izvršni direktor za poslove trgovine električnom energijom JP EPS saopštio je da je u 2016. godini EPS obezbedio 95 odsto ukupne potrošnje električne energije u Srbiji, podsećajući da svi potrošači preko 30.000 kilovatasati godišnje moraju da se snabdevaju na tržištu i po tržišnim cenama. (prezentacija - Dragan Vlaisavljević - pptx)

“EPS je obezbedio konkurentske cene, koje su omogućile i veću konkuretnost same privrede. Takođe, u prvih devet meseci ove godine sa 654,4 isporučena gigavat sata električne energije smo povećali za 2,8 odsto snabdevanje tržišta u odnosu na isti period prošle godine”, rekao je Vlaisavljević.

Dragan-Vlaisavljevic

Kao investitor EPS, prema Vlaisavljevićevim rečima, ulaže u održavanje postojećih proizvodnih i distributivnih kapaciteta, u izgradnju novih, ali i prati trendove i ulaže u pametne mreže.

“Izgradnja novih proizvodnih objekata na konvencionalna goriva kao što su ugalj, gas ili voda nisu isplativa na komercijalnom tržištu, jer zbog niske cene struje ne obezbeđuju profit. U EU osim subvencija za OIE počele su i investicije u konvencionalne izvore, kako bi imali dovoljno kapaciteta tokom godine”, objasnio je Vlaisavljević dodajući i da investicije u zaštitu životne sredine, pre svega u termoelektranama, znače smanjenje proizvodnje i veće troškove proizvodnje. “Sa ekološke strane te investicije su opravdane, ali treba znati da iz ekonomskog i tržišnog aspekta znači manje proizvoda i skuplji proizvod”, napomenuo je Vlaisavljević upozoravajući da bi troškovi električne enrgije mogli da se povećaju i sa pristupanjem EU mehanizmu trgovanja emsijama CO2, jer će proizvodne kompanije morati da kupuju CO2 sertifikate.

Dobit EPS-a u 2017. biće pet milijardi dinara

Elektroprivreda Srbije je u prvoj polovini ove godine, uprkos problemima u proizvodnji tokom perioda od početka januara do kraja juna, zbog loše hidrologije i klizišta u Kolubari, ostvarila dobit, pre plaćanja poreza, od dve milijarde dinara, a do kraja godine u ovom javnom preduzeću očekuju dobit veću od pet milijardi dinara, takođe pre plaćanja poreza. Mladen Serventi, direktor sektora za ekonomske poslove JP EPS je istakao i da je u prvoj polovini godine ostvaren ukupan prihod od 122 milijarde dinara, od čega 106 milijardi od prodaje struje, kao i da su rashodi iznosili 120 milijardi dinara. Iz poslovanja je ostvarena dobit od osam milijardi dinara. (prezentacija - Mladen Serventi - pptx)

Serventi je istakao i odličnu naplatu koja je u periodu jun-jul ove godine iznosila 100,5 odsto, dok je plan za ovu godinu 95,5 odsto.

“Najbolja naplata bila je kod garantovanih kupaca, zatim kod komercijalnih, a kao i prethodnih godina nešto lošija kod rezervnog snabdevanja”, ocenio je Serventi ističući da je EPS u prvih osam meseci ove godine uplatio u budžet 68,5 milijardi dinara, od čega 32 milijarde po osnovu poreza i akciza.

Mladen-Serventi

Drugi najizdašniji budžetski prihod od EPS-a su uplate na ime poreza i doprinosa na zarade. Serventi očekuje da za celu godinu EPS uplati u budžet, po raznim osnovama, više od 100 milijardi dinara.

“Prema projekcijama poslovanja očekuje se pozitivno poslovanje u naredne tri godine, pri čemu će najlošiji rezultat biti ove godine, dok će dobit u 2018. i 2019. godini iznositi 17 milijardi dinara. Planira se poboljšanje naplate na 96,8 odsto, zatim smanjenje gubitaka u distribuciji sa 12,7 odsto na 10,8 odsto, kao i smanjenje broja zaposlenih na kraju 2019. u odnosu na kraj 2016. godine za 3.644”, najavio je Serventi.

EPS u značajnoj meri upošljava srpsku privredu, pa je tako u prvoj polovini ove godine na održavanje potrošeno 10 milijardi dinara, a na investicije 13 milijardi dinara. Za celu godinu će to, prema rečima Serventija, dostići 55 milijardi dinara, a u narednim godinama se očekuje da ide i do 100 milijardi dinara za radove koje će izvoditi i domaće kompanije.

Tranzicija u energetici

Govoreći  o tome da EU ide ka formiranju energetske unije bazirane na pet ključnih prioriteta Ljubo Maćić, predsednik Saveta Agencije za energetiku Srbije je nabrojao da su to efikasnija potrošnja energije, obezbeđenje sigurnosti snabdevanja, dublja integracija nacionalnih energetskih tržišta, smanjenje emisije CO2 iz energetskog sektora i promocija istraživanja i razvoja u energetskim tehnologijama. (prezentacija - Ljubo Maćić - pptx)

Ljubo-Macic

“Ovim bi se ublažile i neizvesnost geopolitičkih promena koje utiču na snabdevanje naftom i gasom i njihove cene. Ipak problem predstavljaju različiti interesi članica Unije. To je problem i kod novog paketa energetskih propisa tzv. Čista energija za sve Evropljane, gde se”, kako primećuje Maćić, “nekim kompromisima izlazi u susret nacionalnim energetskim interesima, te je moguće da se neće dostići ambiciozni prethodno najavljeni zajednički ciljevi.”

Prema oceni Dragana Šagovnovića, generalnog direktora Ekonomskog instutita, EPS je najvažniji partner privrede Srbije i bez njega Srbija ne bi imali nikakav ekonomski suverenitet.

“Radili smo procenu gubitaka EPS-a zbog vođenja socijalne politike kroz cenu električne energije u prethodnom period. U zavisnosti sa kim se poredimo iz EPS-a je od 2001. godine odliveno sedam do 25 milijardi evra. U poređenju sa cenama struje u zemljama bivše Jugoslavije gubitak za EPS je iznosio 450 miliona evra godišnje. U poređenju sa zemljama Energetske zajednice 800 miliona evra godišnje, a u poređenju sa zemljama EU 1,3 milijarde evra godišnje. Za modernizaciju EPS-a da dođe u konkurentsko stanje potrebno je pet milijardi evra”, istakao je Šagovnović komentarišući da su ukupni prihodi od privatizacije preduzeća i banaka manji od pet milijardi evra.

Dragana-Sagovnovic

Šagovnović kaže i da je, bi EPS ispratio veći industrijski rast privrede, potrebno korporativno upravljanje – ali, zasnovano na jasnim vlasničkim odnosima. Ocenjuje, takođe, i da će se, dok imamo lignit, naš razvoj bazirati na njemu.

“Najvažniji projekat u energetici je spajanje EPS-a i Elektroprivrede Republike Srpske, čime bi se ispravile greške i propusti iz prošlosti”, ocenio je Šagovnović.

Da li će i u ovoj tranziciji u energetici Srbija biti tranzicioni gubitnik ili će možda biti pobednik, postavio je pitanje prof. dr Radivoje Mitrović, dekan Mašinskog fakulteta i upozorio da je EPS neophodan kako bi se sačuvale akademske studije, jer bi bez EPS-a prestala potreba za Elektrotehničkim, Mašinskim fakultetom, Tehnološko – metalurškim fakultetom, institutima...

“EPS mora da ostane pokretač privrednog razvoja, jer mantra o malim i srednjim preduzećima je važna za državu, kako bi zaposlila ljude, ali nema razvoja bez velikih sistema”, istakao je Mitrović.

Radivoje-Mitrovic

Dekan Mašinskog fakulteta je otvorio i jedno važno pitanje, koje se u Srbiji na stručnim skupovima provlači već decenijama - ali bez realizacije. Naime, predožio je formiranje Nacionalnog saveta za energetiku, koji bi se bavio strateškim promišljanjem na rok od 20 ili 30 godina , a koji bi premošćavao lomove posle svakih izbora i bio rasterećen dnevno političkih problema i tekućih poslovanja.

I Dragan Vlaisavljević iz EPS-a se složio da se kod nas sve vrti na 2,5 godine, na koliko se, otprilike, menjaju vlade, dok je energetici potrebno da se razmišlja u decenijama. Takođe, učesnici su podsetili da se već decenijama iz strategije u strategiju predlažu takva tela ili instituti, ali da često zbog sitnih ličnih interesa takve ideje nisu realizovane.

Otvoreno je i pitanje i uloga nuklearne energije u energetskom sistemu. Sa ekološke strane, kako su naveli učesnici u diskusiji, Srbija već ima muklearke u okruženju, a one se neće gasiti. S druge strane, mi još od osamdesetih nemamo katedru za nuklearnu energiju i imamo moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana. Doduše, moratorijum ne zabranjuje istraživanje i razvoj u ovoj oblasti...

Ipak, kako je ukazao Vlaisavljević, ako bi se kretalo od nule za izgradnju nuklearne elektrane je potrebno 20 godina…

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...