Energetska sigurnost povezana sa ekonomskom snagom

Zemlje su energetski stabilne i sigurne onoliko koliko su ekonomski jake, jer svaka energetska stabilnost košta, zaključeno je na stručnoj konferenciji "Energetska sigurnost", koju su organizovali Elektroprivreda Srbije Balkanmagazin pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

Zemlje su energetski  sigurne i stabilne onoliko koliko su ekonomski jake, jer svaka energetska stabilnost košta, zaključeno je na današnjoj stručnoj konferenciji "Energetska sigurnost", koju su organizovali Elektroprivreda Srbije Balkanmagazin pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

Svi učesnici tog skupa, među kojima su bili predstavnici energetskih kompanija iz Srbije, državnih institucija, akademske zajednice, kao i energetski stručnjaci složni su da je energetska stabilnost zemlje povezana i sa geopolitikom i stabilnošću, odnosno da ona zavisi od dešavanja u regionu.

Vlada Srbije čini sve da unapredi ukupnu energetsku stabilnost, istakao je, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić otvarajući konferenciju.

Aleksandar-Antic

“To je ključno pitanje. Vlada Srbije je već dosta toga uradila. Kako bi se povećala energetska sigurnost, posle više godina Elektroprivreda Srbije gradi novi termoblok snage 350 megavata u Kostolcu, podignut je kapacitet Termoelektrane Nikola Tesla B2 za 30 megavata. U Kostolcu se, takođe planira gradnja vetroparka i elektrane na solarni pogon a očekuje se i izgradnja još dva vetroparka u Srbiji, “ rekao je Antić komentarušući da su novi objekti koji se grade i ulaganje u postojeće - kako bi im se produžio radni vek i povećao kapacitet uz investicije u obnovljive izvore i rad u skladu sa najvišim standardima “naše opredeljenje za budućnost i u funkciji su energetske stabilnosti."

Antić je, takođe, naglasio da ne očekuje da će Srbija tokom zime imati problema sa snabdevanjem gasom, ali da ipak ima pripremljene scenarije za eventualne nepredviđene situacije. Prema njegovim rečima u skladištu gasa u Banatskom Dvoru trenutno ima uskladištenog 412 miliona kubnih metara gasa i obezbeđene su rezerve ostalih energenata, kako bi njima mogla da se izvrši supstitucija gasa - ukoliko bude potrebe.

"Pitanje snabdevanja gasom u Srbiji je najosetljivije u sistemu energetske stabilnosti, jer imamo jedan pravac snabdevanja iz Madjarske.Pred svaku zimu imamo tenzije oko toga, ali ja duboko verujem da će snabdevanje tim energentom biti stabilno", rekao je Antić komentarišući da će snabdevanja gasom u predstojećem zimskom periodu biti rešeno u "trouglu Rusija-Ukrajna-Evropska komisija", jer je interes jednih da prodaju, drugih da transportuju, a Evrope sigurno snabdevanje.

energetska-sigurnost

Antić je naveo da su u toku finalni razgovori sa Gaspromom o proširenju skladišta Banatsi dvor, čiji je trenutno kapacitet 450 miliona metara kubnih i da on očekuje da će u narednim nedeljama biti doneta odluka kako će se raditi proširenje.

Podsećajući da je skladište Banatski dvor u vlasništvu 51 odsto Gasproma, a 49 odsto u vlasništvu Srbijagasa i da je u tom odnosu trenutna popunjenost tog skladišta, odnosno da je u oko 220 miliona kubnih metara gasa u ruskom vlasništvu Antić je naveo da je godišnja taksa za sladištenje oko 30 dolara za 1.000 kubnih metra i procenio da su godišnji prihodi Banatskog dvora oko 13 miliona dolara.

Antić je dodao i da je nesporno da je ruski gas budućnost snabdevanja Evrope, ali je potrebno da Srbija ima i neke druge "alternative i ventile".

"Srbija je imala diskutabilnu odluku da svoju energetsku stabilnost oko gasa definiše jednim projektom. Ja nemam problem da to kažem. Ali, u budućnosti ne sme više biti zaljubljivanja u jedan projekat, a ostalima nalaziti mane. Naš posao je da izgradimo nove interkonekcije sa Bugarskom, Rumunijom, da “ispratimo” Grčku, jer je u interesu naše dece da nešto napravimo", rekao je Antić dodavši da je interkonekcija sa Bugarskom potpuno izvesna i da se očekuje da će memorandum o tome vrlo brzo biti potpisan.

Prema rečima ministra energetike trenutno su dugovi Srbijagasa prema Gaspromu na istorijskom minimum. Toj ruskoj kompaniji Srbijagas duguje na nivou jedne mesečne fakture, ali i dalje postoje "istorijski dugovi. I, problem je što se oni brže ne rešavaju”.

Ministar energetike je, takođe, istkao da će od 1. januara neki problematični potrošači gasa morati da daju bankarske garancije a neki da plaćaju avansno, dok će ostali imati “mač iskjlučenja snabdevanja u slučaju da ne plaćaju svoje obaveze redovno”.

Antić je naglasio i da su ozbiljni koraci napravljeni i kada su nafta i naftni derivati u pitanju. Srbija trenutno ima obezbeđene rezerve za 12 dana tih energenata. Radi se na tome, kako je dodao, da nafte i naftnih derivata do 2023. u rezervama bude za 60 dana.

antic-vlaisavljevic

Ova moja prezentacija nije okrenuta operativnoj sigurnosti, onome što radim svaki dan, već više gleda unapred - na 2040. godinu. na plus 25 godina, onome gde se svet kreće, gde ide Evropa, unutar nje Jugoistočna evropa i Srbija, unutar nje. Ne postoji jedna priča za energiju i za budućnost. Svako će imati svoju priču za razvoj, s tim što svaka ta priča mora da se ubaci u neka globalna dešavanja, jer mnogo veći igrači i mnogo veći regioni utiču i na našu priču i ono šta se dešava.

Ovim rečima je Dragan Vlaisavljević, izvršni direktor Elektriprivrede Srbije za za poslove trgovine električnom energijom otpočeo sa komentarima slajdova Međunarodne agencije za energetiku, koji su prezentovani pre par nedelja. Napominjući da mnogi u svetu nemaju pristup, elementarni, mnogim energijama Vlaisavljević je podsetio da smo kao civilizacija „ležali“ na gasu i nafti a da se sada svet polako „šaltuje“ na gas iobnovljive izvore – globalno. (prezentacija - Dragan Vlaisavljević - pptx)

“Očigledno je da oni vide promenu miksa koja će se desiti na svetskom i globalnom nivou. Gledano po sektorima tri dominantna su električna energija, grejanje i transport”, kaže Vlaisavljević napominjući da treba obratiti pažnju na našu energetsku politiku, odnosno, na to koliko će biti ubačeno obnovljivih izvora energije za potrošnju, pre svega u grejanju i da se poveća stimulacija za OIE. „Da ne gledamo koliko smo mazuta proizveli već koliko imamo biomase za potrošnju u grejanju.“

Dragan-Vlaisavljevic

Poredeći četiri svetska regiona: SAD, EU, Kinu i Indiju Vlaisavljević je rekao da će SAD i EU potrošnju nafte supstituisati mnogo većom primenom OIE, potrošnjom električne energije i gasa kao pogonskog goriva za automobile i povećanom efikasnošću, a da će Kina i Indija i dalje imati povećanu potrošnju nafte.

„Strategije u SAD i EU su da se njihova sigurnost mnogo više bazira na električnoj energiji, jer će ona preuzimati neke komponente koje se sada zadovoljavaju drugim energentima”, rekao je Vlaisavljević, navodeći da će 2040. godine biti mnogo više automobila na električni pogon neko sada.

Kao sledeći trend Vlaisavljević je komentarisao potrošnju prirodnog gasa, gasovode i LNG – geopoloitičke pozicije primorskih i „zemaljsih“ zemalja, koje su po prirodi svog položaja usmerene na snabdevanje gasovodima.

Kod uglja glavni regioni potrošači su Kina, SAD, EU, Indija i Jugoistočna Azija, a Vlaisavljević ističe da SAD i EU eliminišu ugalj kao primarni energent, da ih u tome da koriste druge energente prati Kina, dok su Indija i Jugoistočna Azija zemlje koje će imati dominantno povećanje potrošnje uglja.

Govoreći o elektroenergetici i trendu  koji je bio aktuelan poslednjih 25 godina, pre svega liberalizaciji tržišta Vlaisavljević kaže da se postavlja pitanje: „A čemu liberalizacija u elektroenergetici?“

Poredeći „zrele ekonomije“ koje su bile preinvestirane u energetici, pa su liberalizacijom htele da reše neke probleme, između ostalog i monopole, sa nekim drugima, koje su podinvestirane i u razvoju, a gde spada i Srbija, Vlaisavljević je rekao da je EPS, a pre toga ZEPS - krajem 80. godina prošlog veka, bio preinvestirana kompanija, koja je mnogo izvozila električnu energiju, jer nisu razvijane neke druge industrije. Zahvaljujući tome Srbija je preživela 90. godine ali, po pitanju BDP to nije bilo optimalno.

“Da bi se obezbedila sigurnost snabdevanja vi morate da imate sopstvene ili u regionu instalisane kapacitete, koji moraju da budu veći od vašeg maksimalnog opterećenja. To znači da morate da imate višak u proizvodnji električne energije. Nema tržišta bez viška. To je dobro za kupce, a loše je za vlasnike neefikasnih elektrana, koje će polako biti eliminisane sa tržišta,“ kaže Vlaisavljević.

energetska-sigurnost

Govoreći o dugoročnoj i kratkoročnoj sigurnosti snabdevanja Vlaisavljević kaže da je ključan pristup primarnim gorivima, da je postavljen dizajn tržišta i regulatorne uslove koji mogu da obezbede dovoljnu proizvodnju i investicije u infrastrukturu. Učesnicima na tržištu, uglavnom, žele da imaju na fer način tržišno valorizovanu energiju, da se plati fleksibilnost i kapacitet i na taj način se promoviše i sigurnost snabdevanja - kroz diverzifikaciju svih izvora. Market dizajn, koji je sada u EU i u većini zemalja, pa i u Srbiji, ne omogućava dovoljno, finansijski, elektroprivredama sa konvencionalnim izvorima energije da investiraju.

“To možete samo sa OIE. Da bi obezbedile stabilnost i sugurnost snabdevanja sa OIE pojedine zemlje EU uvode takozvani kapacitivni mehanizam. Da bi tržište u Nemačkoj moglo da funkcioniše nemački kupci subvencionišu OIE sa 24 milijarde evra. Od toga 22 milijarde je za subvencionisanje a dve za plaćanje troškova redispečinga - da bi, uopšte, oni bili primljeni na mreži. To je realnost koja mora da se uvaži i kod koncipiranja tržišta i kod dizajna i kod investicija i održivoti samog tržišta,” rekao je Vlaisavljević ističući da u našem regionu Jugoistočne Evrope, koji teži da se spoji sa drugim tržištima, jer cilj je da se sva tržišta spoje u jedno veliko, ne samo da bi se postigla mnogo veća likvidnost već i da bi se obezbedila pouzdana referentnost cena i da se investitori ubede da ulažu.

Sada se to postiže dugoročnim ugovorima za otkup električne energije, u kojima su cene mnogo veće od tržišnih cena. Ono što je potrebno reći je da će dizanje likvidnosti i integracije tržišta, kai i svi ti koridori, koje je minister pomenuo, dovesti  do dobrobit za sve učesnike na tržištu – i  prodavaca i kupaca.

Ovde po Vlaisavljevićevim rečima se ne  smeju zaboraviti rizici. Rizici za one elektroenergetske kompanije koje počivaju na konvencionalnim izvorima proizvodnje električne energije, kao što je EPS, gde se samo povećanjem efikasnosti i na gašenjem neefikasnih blokova sada obezbeđuje da vi opstanete i 2026., 2030. Ili 2035. godine. Jer, sada se to odlučuje za 10 do 15 godina unapred.

Zaključujući da treba imati u vidu da ulaganej u ekologiju poskupljuje električnu energiju,  ali da snaga EPS-a leži u dobrom miksu hidro i termo sektora Vlaisavljević ističe da ovoj elektrienergetskoj kompaniji to obezbeđuje da bude konkurentna na tržištu.

Ističući da mu je hidrocentrala Đerdap 1, sa svojom proizvodnjom od pet do 5,5 teravat časova električne energije godišnje omiljena elektrana Vlaisavljević kaže: „Ta proizvodnja omogućava EPS-u da bude tržišno uspešna kompanija.“

Miodrag Mesarović, generalni sekretar Srpskog komiteta Svetskog saveta za energiju rekao je da na sigurnost snabdevanja najviše ima uticaja iscrpljivanje rezervi, koncentracija resursa – prirodnog gasa u dve zemlje, kao i nesigurna područja kroz koj prolaze gasovodi zbog ratova. (prezentacija - Miodrag Mesarović - ppsx)

Miodrag-Mesarovic

Navodeći značaj kogeneracije Mesarović je istakao da Nemci i Mađari istovremeno koriste elektrane za proizvodnju struje i toplotne energije.

Prema njegovim ocenama liberalizacijom tržišta smanjuje se sigurnost u sabdevanju, ali je zakonska obaveza države da obezbedi sigurnost.

Izvršni direktor za investicije i razvoj u JP Transnafta Nebojša Lemajić rekao je da će nafta i u narednih 30 godina zauzimati značajno mesto među energentima iako ima "efekte staklene bašte" i da bi trebalo planirati izgradnju produktovoda za dopremanje naftnih derivata.

“U Srbji se 65 odsto derivata prevozi cisternama što je nesigurno i ekološki neprihvatljivo. Neophodno je da Srbija izgradi produktovode za transport tih energenata, jer su oni 40 puta pouzdaniji od njihovog transporta železnicom , a 100 puta pouzdaniji od transporta cisternama. Ideja je da se cevovodom povežu rafinerija u Pančevu sa skladištem u Smederevu, a kasnije i u Nišu, kao i regionalno povezivanje sa Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom," rekao je Lemajić.

Ističući da su produktovodi cevovodni sistemi koji rade 24 časa 365 dana u godini i da su izuzetno pouzdani, ali i ekološki prihvatljivi Lemajić je istakao značaj produktovoda za budućnost Srbije, kada je reč o sigurnom snabdevanju naftnim derivatima, jer ih imaju i ostale zemlje u regionu.

Nebojsa-Lemajic

Drugi projekat Transnafte je obezbeđenje većih rezervi nafte i  naftnih derivata. Transnafta trenutno raspolaže sa 45.000 kubnih metara skladišnih kapaciteta za obavezne rezerve naftnih derivata.

Da bi se kapaciteti povećali Transnafta je krenula i sa izgradnjom skladišta za sirovu naftu, kapaciteta 20.000 kubnih metara, koje treba da bude gotovo u junu naredne godine. Potpisan je i ugovor sa Vojskom Srbije o preuzimanju pet skladišta, koja njima nisu potrebna, a plan je da ona budu dovedena u operativno stanje kako bi naftni derivati mogli da se čuvaju u njima.

Plan je da ti skladišni kapaciteti u narednoj godina budu od 130 do 145 hiljada kubnih metara, a u narednih pet godina da dostignu kapacitet od 200.000 kubnih metara..

Lemajić je naveo podatak i da izgradnja novih skladišnih kapaciteta košta oko 150 do 200 dolara po kubnom metru, dok će osposobljavanje skladišta preuzetih od Vojske Srbije koštati mnogo manje - 55 do 60 dolara po metru kubnom.

Milan Zdravković, pomoćnik generalnog direktoea za ekonomiku u Srbijagasu istakao je da to što Srbija u ovom trenutku ima samo jedan pravac snabdevanja gasom veoma opredeljuje sadašnjost ali i dalje planiranje zemlje vezano za energetsku stabilnost. (prezentacija - Milan Zdravković - pdf)

" Situacija sa prirodnim gasom ne zavisi samo od toga šta radi Srbija, već u mnogome zavisi od opštih dešavnja u regionu i šire i mnogo ima veze sa geopolitikom", rekao je Zdravković.

Prema njegovim rečima treba praviti razliku između liberalizacije tržišta i sigurnosti snabdevanja, kada se govori o energetskoj stabilnosti.

Milan-Zdravkovic

On je naglasio da moraju da se ulože maksimalni napori kako bi se izgradilikapaciteti koji bi omogućili kompenzovanje iznenadnih prekida ili drugih nepredviđenih situacija, da se proširi skladište u Banatskom dvoru, ali i da se povede računa o tome kako se gas troši.

Većina učesnika konferencije o energetskoj efikasnosti slaže se sa tvrdnjama da će u Srbiji gas iz Rusije i dalje biti dominantan iz tehničkih ali i ekonomskih razloga.

 

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...