SEEPEX startuje 1. januara 2016. godine

Zoran Knežević

Berza SEEPEX počeće da funkcioniše od 1. januara 2016. godine kao regionalna berza. EPS će poslovati na SEEPEX-u u skladu sa svojim poslovnim interesima, a biće aktivan i na još četiri berze u region. Snabdevači električnom energijom u Srbiji moraće da se opredele kakvu licencu ubudućnosti žele, velepordajnu ili onu za snabdevanje krajnjih kupaca, rečeno je na III međunarodnoj konferenciji Balkanmagazina „Regionalno tržište električne energije“.

Berza električne energije u Srbiji i jugoistočnoj Evropi – SEEPEX počeće da funkcioniše od 1. januara 2016. godine jer će veoma brzo dobiti licencu od tržišnog regulatora, rekao je Miloš Mladenović, direktor SEEPEX-a na III međunarodnoj konferenciji koju je Vesna info d.o.o. izdavač Internet časopisa Balkanmagazin – www.balkanmagazin.net organizovala pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Srbije i u partnerstvu sa JP Elektroprivreda Srbije.

“Poslednjih meseci i nedelja intenzivno smo radili na uspostavljanju organizacionih šema, jer je bilo potrebno harmonizovati rad SEEPEX-a (Serbian Electricity Power Exchange) sa najboljim evropskim praksama. Nastojali smo da izbegnemo greške onih koji su u posao sa berzom krenuli pre nas, ali i da primenjujemo sve ono što se pokazalo kao tržišno efikano. SEEPEX će biti interesantan jer će na njemu moći da se direktno pojave sve evropske kompanije, bez potrebe da osnivaju svoja preduzeća u Srbiji. U toku je licenciranje kompanija, a već sada imamo najave da će na SEEPEX-u raditi i neke velike evropke firme, koje se do sada nisu pojavljivale u region,” rekao je Mladenović na panelu “Značaj formiranja berzi električne energije za tržište u Srbiji i region”.

Direktor SEEPEX-a je izrazio nadu da će EPS biti prva kompanija koja će potpisati ugovor sa domaćom berzom struje ali da imajoš dosta posla, pre svega oko uređivanja procedura carinjenja struje za strane kompanije.

“Cilj nije da se nešto uradi brzo već da imamo celovito i kvalitetno rešenje, jer je ideja da se u kasnijim fazama razvoja tržišta radi na integraciji berzi u zemljama regiona, kako bi se došlo do optimalnog broja, koji obezbeđuje njihovu profitabilnost,” rekao je Mladenović.

Tomaž Orešič, izvršni direktor za poslove snabdevanja električnom energijom Elektroprivrede Srbije rekao je da je liberalizacija tržišta, u svim zemljama u kojima je sprovedena imala iste tokove i uzroke, zbog čega je to i u Srbiji predvidljiv proces.

“U svim zemljama potrošači električnu energiju percipiraju električnu energiju kao nešto što mora da se ima i što treba da bude jeftino. Takođe, na svim tržištima kompanije koje ulaze u tržišnu utakmicu imaju jako loš imidž, jer su do tada bile državni monopolisti. To su uglavnom spori sistemi, za koje je osnovno pitanje “Kako se sada snaći na tržištu kada ne znaju kako ono funkcioniše_? A danas kompanije na tržištu pričaju samo o kupcima, o tome kako ih naći i kako ih pridobiti. S druge strane, kupac mora da bude u stalnoj interekciji sa proizvođačima, kako bi sebi obezbedio najbolje moguće uslove,” rekao je Orešič.

Izvršni direktor EPS-a je naglasio da toj kompaniji konkurenti na tržištu u najbližoj budućnosti neće biti postojeće kompanije, već one koje možda još i ne postoje, a koje će nastati pre svega u IT sektoru.

“Buduća konkurencija neće biti iz energetskog sektora već firme koje samo i isključivo gledaju samo kako da prodaju struju i dođu do profita,” rekao je Orešič komentarišući da liberalizacija tržišta u Srbiji teče bolje nego u zemljama okruženja, jer su izbegnute neke greške koje su počinjene na tim tržištima.

“EPS će poslovati na SEEPEX-u u skladu sa svojim poslovnim interesima, a u sledećih nekoliko meseci bićemo aktivni i na još četiri berze u region,” rekao je direktor Orešič.

Objašnjavajući međuzavinost poslovanja berzi električne energije u regionu Miloš Mladenović je rekao da je važno da se u Srbiji susednim zemljama otvore SPOT tržišta, kako bi kompanije mogle da deluju regionalno.

“Najveća korist od uspostavljanja berze je definisanje referentne cene energije. Ta lokalne kompanije je berzi važna kako bi sa domaćim kolateralima mogli da nastupaju na drugim tržištima. To će poboljšati elektroenergetsku situaciju, a investitorima omogućiti niže cene, zbog boljeg pokrivanja ponude tražnjom. Takođe, uspostavljanje berze menja perspektivu kupca prema energiji i tržištu. Kupac je sada taj koji ima mogućnost da od snabdevača traži i dobije ponudu koja njemu najviše odgovara, odnosno da primora snabdevača da mu obezbedi željeno. Važno je da se sada o tome priča i da kupci budu što bolje upoznati sa svojom novom pozicijom na tržištu,” rekao je Mladenović.

Orešič je naglasio da novi tržišni odnosi sa kupcima dosta opterećuju poslovanje kompanina kao što je EPS, posebno u procesu transformacije i liberalizacije tržišta, tako da bi posao odnosa sa kupcima i pripreme dokumentacije vezane za to uskoro mogle da preuzmu treće firme. To je, dodao je Orešič, pretnja za sve energetske kompanije, koje bi time mogle da izgube značajan deo prihoda.

Marin Berlengi iz HEP Opskrbe je, objašnjavajući probleme sa kojima se njegova kompanija susreće na tržištu, posebno naglasio pitanje nelojalne konkurencije.

“Predstavnici naših konkurenata na terenu lažno se predstavljajući kao naši zaposleni i nude svoje usluge kao naše. I pored toga HEP danas drži 85 odsto tržišta struje u Hrvatskoj. Takođe, u Hrvatskoj se izdvajamo po proaktivnosti i dobrom odnosu sa kupcima, a ne fokusiramo se samo na cenu. Mnogi naši klijenti nisu spremni da zbog male razlike u ceni eksperimentišu sa promenom snabdevača,” rekao je Berlengi.

Nadovezujući se na ovu diskusiju Tomaž Orešič je dodao da iskustva pokazuju da pojedini ponuđači imaju jako malo vremena za kupce što nikako nije dovoljno za sticanje poverenja.

“Ima ljudi koji neće menjati dobavljača zbog inercije ili nekog drugog razloga, ali ima i onih veoma zahtevnih,” rekao je Orešič.

Finansijski direktor Elektroprivrede Republike Srpske Vlado Šupić postavio je pitanje rentabilnosti osnivanja nacionalnih berzi strujom, s obzirom na veličinu lokalnih tržišta. Šupić je pitao i da li je otvaranje SEEPEX berze preteča nastanka regionalne berze strujom.

“U razvijenim zemljama je trend da se formiraju regionalne berze, jer na nacionalnim nema dovoljno ponude i potrežnje. Za ovaj region je dovoljno da postoje dve do tri berze, koje bi se kasnije spojile u jednu. Beogradska berza je u startu koncipirana kao regionalna,” odgovorio je Mladenović navodeći, kao dobar primer povezivanja 40 kilovoltni dupli dalekovod koji se gradi između Srbije i Rumunije koji će, de facto, od Srbije, Rumunije i Mađarske stvoriti jedinstveno tržište, pošto će njime moći da se obavlja nesmetana razmena struje u obimu koji traži tržište.

Irinu Filatovu, direkotorku Sektora strateškog razvoja Blok energija kompanije NIS, interesovalo je da li su na veleprodajnom tržištu predviđeni podsticaji za izgradnju rezervnih kapaciteta i posebno reverzibilnih postrojenja.

Miloš Mladenović je objasnio da se razmišlja da se operaterima sistema dozvoli da uđu u takve investicije, jer one obezbeđuju stabilnost sistema snabdevanja.

“Gasne elektrane, za koje je NIS zainterseovan, su nešto poput reverzibilnih i one se u razvijenim zemljama koriste za balansiranje sistema,” rekao je Mladenović a Orešič je dodao da je ideja da se i u Srbiji grade reverzibilna postrojenja ali kao regionalna, što je trend i u svetu, jer kao nacionalni projekti oni nemaju ekonomsku isplativost.

Ljiljana Hadžibabić iz Agencije za energetiku je istakla da će snabdevači električnom energijom morati da se opredele kakvu licencu ubudućnosti žele, velepordajnu ili onu za snabdevanje krajnjih kupaca.

“Ranije to nije bilo obavezno a sada jeste. Oni koji su ranije dobili licencu će platiti samo za period koji su tu licencu koristili, a od dobijanja nove snabdevaće samo one za koje su se opredelili,” pojasnila je Hadžibabić.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...