Novi kapaciteti za proizvodnju i prenos struje neophodni i Srbiji i Evropi

Zoran Knežević

Gradnja Blok 3 u TE „Kostolac B“, koja je predviđena Drugom fazom međunarodnog kreditnog aranžmana sa Kinom prekinuće trodecenijsku pauzu u gradnji elektrana u Srbiji; Srbiji nedostaje oko 1.500 MWh struje godišnje; do 2030. godine biće potrebno da se u Evropi investira oko 150 milijardi evra u prenosne sisteme, pre svega prekogranične trgovine strujom; samo jedan promil od ukupnog broja potrošaća u Srbiji imaće interesa da potraži drugog snabdevača na tržištu – ostalima je najpovoljnije da ostanu kod EPS Snabdevanja,.. čulo se na jučerašnjoj međunarodnoj konferenciji „Balkanske strujne veze“ koju je redakcija Balkanmagazina organizovala pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

U Kostolcu se u protekle tri decenije kontinuirano radilo na modernizaciji postojećih kapaciteta. Strategija razvoja ove kompanije trebalo bi da se relizuje u dva pravca – obnova i proširenje kapaciteta i proširenje sirivinske baze.

„Povećanje kapaciteta kopova trebalo bi da se radi iz kineskog kredita, a ugalj koji bi se tako dobijao prevashodno bi se koristio za rad novog bloka od 350 megavata. Taj proizvodni kapacitet će se graditi po svim svetskim standardima a njegova izgradnja prema predračunima treba da košta oko 700 miliona dolara. Kredit kineskih partnera dobija se pod veoma povoljnim uslovima: rok za otplatu je 20 godina, sa grejs periodom od sedam godina i izuzetno niskom kamatom od samo 2,5 odsto, rekao je Aleksandar Jovanović,“ zamenik generalnog direktora TE TO Kostolac na jučerašnjoj međunarodnoj konferenciji „Balkanske strujne veze“ koju je redakcija Balkanmagazina – www.balkanmagazin.net organizovalae pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

Reč je o izgradnji novog termoenergetskog kapaciteta u Kostolcu, Bloka 3 u TE „Kostolac B“, koja je predviđena Drugom fazom međunarodnog kreditnog aranžmana sa Kinom. Ovim aranžmanom je predviđeno i proširenje kapaciteta Površinskog kopa „Drmno“ sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje.

„Završetak izgradnje ovog bloka poklopiće se sa dostizanjem tržištnih cena elektirčne energije na srpskom i regionalnom tržištu, tako da će povećani kapaciteti obezbediti povoljnije i sigurnije snabdevanje potrošača. Takođe, revitalizacijom i povećanjem snage dva bloka u Kostolcu A ukupno bi na godišnjem nivou mogla da se poveća proizvodnja za sedam milijardi kWh“, napomenuo je Jovanović.

Objašnjavajući da je energetska strategija Srbije i u narednih 50 godina bazirana na korišćenju pre svega fosilnih goriva i raspoloživih hidropotencijala, pri čemu gotovo 70 odsto električne energije dolazi iz uglja, Jovanović je ocenio da nam predstoje veliki izazvovi.

„Koncept intenzivne reindustrijalizacije zemlje, koju svi zagovaraju, postaviće pred energetski sektor takve zahteve da će biti jako teško obezbediti neophodnu energetsku stabilnost koju razvoj privrede zahteva,“ rekao je Jovanović podsećajući da Kostolac pored proizvodnje električne energije obezbeđuje i toplotnu energiju za oko 80.000 ljudi u Kostolcu i Požarevcu i da ima veoma važu javnu funkciju.

Miloš Mladenović, Korporativni direktor za međunarodne i regulatorne odnose JP Elektromreže Srbije, predstavio je nanovije evropske smernice u razvoju elektroenergetskog sektora bazirane, pre svega, na promenama koje se očekuju u energetskoj budućnosti Evrope.

Mladenović je rekao da se energetska struktura Evrope značajno promenila u poslednjih 20 godina i da od tadašnjih dovoljnih kapaciteta i slabe prekogranične razmene energije danas imamo hroničan manjak energije, intenzivan prenos energije, slabo razvijenu prenosnu mrežu i izazove koje nameće ubrzano i snažno subvencioniranje razvoja obnovljivih izvora energije, što zahteva velike rezervne kapacitete.

„Strategija razvoja energetskih kapaciteta u Evropi podrazumeva nekoliko scenarija. Najoptimističniji je da će umesto sadašnjih 1.000 gigavata instalisanih kapaciteta Evopi biti potrebno 1.200 GW, dok najpesimističnija prognoza „kaže“ da će biti potrebno čak 1.700 GW. Ako znamo da je danas od tih 1.000 GW 200 u obnovljivim izvorima to znači da će u prvom slučaju oni biti duplirani a da će u najlošijem biti povećani gotovo četiri puta. To će zahtevati enormne troškove u praćenju potrošnje i postizanje optimalne snabdevenosti kroz intenzivnu trgovinu na otovorenom tržištu električne energije“, objasnio je Mladenović ističući da će zato biti veoma važno uspostaviti „pametne“ sisteme praćenja potrošnje i značajnu ulogu kupaca u postizanju likvidnosti tržišta energije dobijene iz obnovljivih izvora energije“.

Takođe, Mladenović je naglasio veliku mogućnost imaju hidropotencijali, ali da to zahtheva velike investicije, kao i da se nuklearna energija sve manje koristi za obezbeđenje energetske stabilnosti.

Pošto klima za investicije u klasične energetske izvore nije povoljna u Evropi se razmišlja i o podsticajima za obezbeđivanje stabilnosti rada postojećih sistema, kako bi oni osigurali sigurno snabdevanje tržišta.

„Da bi se sva ta nova energija prenela do 2030. godine biće potrebno da se u Evropi investira oko 150 milijardi evra u prenosne sisteme, pre svega prekogranične trgovine strujom. Zapravo Evropa se suočava sa raskorakom u velikom povećanju kapaciteta obnovljivih izvora evergije i slaboj gradnji prenosnih kapaciteta“, zaključio je Mladenović.

Ljiljana Hadžibabić, član Saveta Agencije za energetiku Srbije smatra da tržišta struje nema dok ne postoji višak ponude u regionu.

„Srbiji nedostaje oko 1.500 MWh struje, država nema para da investira u nove kapacitete a strani investitori kalkulišu jer, nisu zadovoljni trenutnim cenama. Do tada mi moramo da radimo na podizanju svesti potrošača da struja, kao i bilo koja druga roba, mora da se plaća jer, jedino to obezbeđuje mogućnost za nove investicije. S druge strane, u energetskoj zajednici se uglavnom grade samo proizvodni kapaciteti iz obnovljivih izvra, jer se danas jedino to izplati zbog fid-in tarifa. Za distributere i prenosne kapacitete će izazov biti da se od inertnih učesnika na tržištu, koji su samo sližili kao kanal, postanu aktivni učesnici, koji odgovaraju na rastuće potrebe potrošača i proizvođača,“ objasnila je Hadžibabićeva naglašavajući da u Agenciji ne očekuju da će od 1. januara 2015. godine mnogo domaćinstava izaći sa regulisanog tržišta - osim onih koji već sada troše u crvenoj zoni.

Objašnjavajući sistem izlaska malih potrošača na niskom naponu na slobodno tržište Radovan Stanić, zamenik direktora EPS Snabdevanja je istakao da će, prema analizama koje je radilo EPS Snabdevanje, samo 0,01 odsto „dakle, jedan promil“ ukupnog broja potrošaća u Srbiji imati interesa da potraže snabdevača na tržištu. To su oni koji danas troše iznad 1.600 kWh mesečno, odnosno, oni koji troše više od 30.000 kWh godišnje. Svi ostali, procenjujemo, neće imati interesa da odu sa regulisanog tržišta, odnosno, oni će se i dalje snabdevati kod sadašnjeg snabdevača“.(prezentacija EPS Snabdevanja)

Podsećajući da je prilikom otvaranja tržišta na srednjem naponu, početkom ove godine, od 4.200 privrednih subjekata njih 2.700 zaključilo ugovore sa EPS Snabdevanjem Stanić je istakao da je čak 1.300 potrošača iz ove kategorije ostalo na rezervnom snabdevanju, koje je najskuplja tržišna varijanta za kupovinu električne energije.

Mali potrošači, koji od 1. januara sledeće godine budu na tržištu kupovali struju to će preko EPS Snabdevanja moći da urade za oko 26 evra po megavatsatu na šta treba dodati troškove mrežarine koju svi plaćaju, istakao je Stanić.

Ekonomista, prof. Božo Drašković je, učestvujući u diskusiji, ukazao da razne interesne grupe pokušavaju da pretvore energetske kapacitete u srestva za ostvarivanje visokih profita i da primer Srbije pokazuje da se, što se tiče potrošnje elektroične energije, radi o kvazitržištu.

„Resursi za proizvodnju energije moraju biti pod kontrolom države da bi se obezbedila sigirnost snabdevanja, što je uslov ekonomske sigurnosti. Znate, vi sada uzmete javno dobro i date nekom na raspolaganje da ostavruje profit. Logično je, ako hoćete tržište u sistemu prenosa da izgradite svoje kapaciete, pa se onda takmičite. S druge strane, ovde država kaže da će uložiti 800 do 900 miliona svojih (naših) para, kako bi pomogla privatne kompanije da grade proizvodne kapacitete u segmentu obnovljivih izvora. A problem je što ni jedan privatni invetitor neće da ulaže dugoročno, već hoće da mu se kapital vrati za pet do sedam godina“, rekao je Drašković.

Odgovarajući na pitanje Blagoja Šupića, finansijskog direktora Elektroprivrede Republike Srpske da li je pomenutih 1.300 preduzeća, koja su i dalje na rezervnom snabdevanju strujom unapred abolirana od plaćanja dugova i kako će biti naplaćena dugovanja od kompanija koja su napravile pre nego što su bile primorane da izađu na tržište Stanić je odgovorio da su među pomenutih 1.300 preduzeća uglavnom ona u restruktuiranju i ona koja po zakonu moraju da raspišu tender za najboljeg ponuđača.

„Protiv svih starih dužnika pokrenut je sudski postupak za naplatu potraživanja u ukupnom iznosu od 100 milijardi dinara,“ naglasio je Stanić.

Učestvujući u diskusiji Miloš Milovanović je pojasnio da se u stručnoj i opštoj javnosti deregulacija tržišta poistovećuje sa privatizacijom elektroenergetskih kompanija ali da se, zapravo, radi o tome da se pomenute kompanije organuizuju tako da na najfunkcionalniji i profitabilan način obavljaju svoju ulogu sigurnog snabdevača a profesor Petar Đukić je rekao da je dobro što se često mogu čuti sumnje u to da tržište samo po sebi može da reguliše u sferi energetike ali i da bez konkurencije nema mogućnost da sistem bude održiv.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...