Investicije u zaštitu životne sredine – izazovi za industriju

Zoran Knežević

Kako bi se ispregovarali najbolji uslovi za prelazne rokove koji su nam potrebni u procesu pridruživanja EU i da bi Srbija dostigla evropske standarde u oblasti zaštite životne sredine neophodna je čvrsta saradnja kompanija i države, istaknuto je na panelu „Investicije u zaštitu životne sredine – izazovi za industriju,” koju je redakcija Balkanmagazina u partnerstvu sa NIS-om organizovala na sajmu ECOFAIR 2014.

Da bi Srbija dostigla evropske standarde u oblasti zaštite životne sredine neophodna je čvrsta saradnja kompanija i države, kako bi se ispregovarali najbolji uslovi za prelazne rokove koji su nam potrebni u procesu pridruživanja EU, zaključeno je na panelu „Investicije u zaštitu životne sredine – izazovi za industriju,” koju je redakcija internet časopisa Balkanmagazin – www.balkanmagazin.net, u partnerstvu sa Naftnom industrijom Srbije organizovala na 11. Međunarodnom sajmu zaštite životne sredine - ECOFAIR 2014.

Kompanija NIS je među prvima u Srbiji započela sa praksom izrade i javnog saopštavanja Izveštaja o održivom razvoju.

„NIS je od 2009. godine do danas u projekte zaštite životne sredine uložio više od 115 miliona dolara, dok su ulaganja u projekte čijom realizacijom se na indirektan način značajano utiče na zastitu životne sredine višestruko veća. To se, pre svega, odnosi na modernizaciju postrojenja u Rafineriji nafte Pančevo, koja danas proizvode motorna goriva evro pet kvalieteta. U segmentu smanjenja emisije štetnih gasova NIS se fokusirao na realizaciju projekata u cilju smanjenja emisije sumpornih i azotnih oksida u atmosferu. U tu svrhu NIS je rekonstruisao auto i železnička punilišta, rekonstruisani su rezervoari, zamenjeni su gorionici na pećima proizvodnih postrojenja. U oblasti očuvanja vodenih resursa fokus NIS-a je bio na smanjenju potrošnje vode, tako da smo, na primer, uspeli da u našim kotlarnicama redukujemo potrošnju vode za 50 odsto. to je postignuto ugradnjom sistema za povrat kondenzata, koji omogućava višestruko korišćenje zahvaćene i hemijski pripremljene vode. Takođe, NIS je realizovao Projekat rekonstrukcije postrojenja za tretman otpadne vode u Rafineriji nafte Novi Sad. U oblasti upravljanja otpadom preduzete su aktivnosti u cilju smanjivanja količine stvorenog otpada, pa je tako nabavljena nova, savremena oprema za čišćenje naftnih rezervoara, koja količinu otpada redukuje za najmanje 70%, a u sklopu projekta modernizacije i izgradnje novih postrojenja izgrađeno je Postrojenje za preradu istrošene sumporne kiseline, čime se eliminišu značajne količine opasnog otpada - što je istrošena sumporna kiselina bila“,rekla je Svetlana Duvnjak, direktor Sektora za zaštitu životne sredine kompanije NIS. 

Duvnjak je navela i da je NIS intenzivno radio na smanjanju potrošnje energije, kroz izgradnju elektrana male snage.

Pozdravljajući napore NIS-a na zaštiti i očuvanju i životne sredine Nada Lukačević, načelnik odeljenja za integrisane dozvole Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine je objasnila prilično složenu proceduru za dobijanje integrisane dozvole, na šta su obavezne sve kompanije koje posluju u sektorima za koje je takvu proceduru propisao Zakon o planiranju i izgradnji. Lukačević je istakla da Ministarstvo radi na prevođenju nakoliko BREF dokumenata, kako bi kompanijama olakšalo obavezu.

„Identifikovano je 196 kompanija koje imaju obavezu da podnesu zahtev za dobijanje integrisane dozvole, a do sada je to učinilo njih 165. NIS, Lafarž i Tarket su to uradili i time dali primer kako se ponašaju odgovorne kompanije. Pošto je dobijanje integrisanih dozvola uslov za definisanje polazne pozicije u pregovorima sa EU, neophodno je da kompanije i država, pre ulaska u taj process, imaju definisanu poziciju za pregovore. To znači da mi na pregovore moramo doći sa tačno definisanim pozicijama šta imamo i šta možemo da uradimo i, u kom roku. Da nam se ne desi da ispregovaramo loše uslove i rokove, koje potom nećemo moći da ispunimo i onda ćemo morati da plaćamo penale“, rekla je Lukačevićeva.

Svetlana Marušić, savetnik pokrajinskog sekretara za urbanizam graditeljstvo i zaštitu životne sredine pohvalila je kompanije NIS, Lafarž i Tarket za uložen trud u unapređenju životne sredine i naglasila da Sekretarijat koji predstavlja ima odličnu saradnju sa njima na poslovima od opšteg značaja.

Svetlana Duvnjak je istakla da je značajan deo obaveza koje je NIS preuzeo u segmentu zaštite životne sredine usaglašen sa standardima EU, ali da mnogo toga još treba da se uradi.

„NIS na osnovu svog iskustva može da pomogne državnim organima u pripremi pregovora sa EU. Nadamo se da ćemo i ubuduće imati dobru saradnju sa nadležnim državnim organima po ovom pitanju“, rekla je Duvnjakova.

Dušan Stokić iz Privredne komore Srbije pohvalio je praksu NIS-a da objavljuje izveštaje o zaštiti životne sredine i naglasio potrebu da država i kompanije zajedno rade na definisanju prelaznih rokova u pregovorima sa EU.

Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije naglasio je da je, uz izuzetke kao što su kompanije koje su danas predstavile svoja dostignuća u oblasti zaštite životne sredine, u Srbiji problem primena propisa iz ove oblasti.

„Problem Srbije je što ima dohodak po glavi stanovnika od 4.000 evra. a kompanijama koje ovde posluju problem je da investiraju u zastitu životne sredine na istom novou kao i kompanije u zemljama koje imaju deset puta veći prihod. To je problem koji država treba da reši i u pregovorima osigura takve uslove i rokove koje će kompanije moći da ispoštuju. Primeri NIS-a, Tarketa i Lafarža su izvanredni, ali je pitanje koliko kompanija u Srbiji može toliko da investira“, rekao je Atanacković.

Sunčica Vještica, menadžer za zaštitu životne sredine u kompaniji Tarket, predstavila je pionirske projekte ove kompanije u zašptiti i očuvanju životne sredine.

“Ovu vrstu ulaganja ne treba posmatrati kao ulaganja u zaštitu živpotne sredine već kao investiciju u poslovanje, jer ona donosi snižavanje troškova i povećanje profita. Cilj Tarketa je da učešće sirovine u poslovanju smanji sa srpskih 80 do 90 odsto na nemački standard, gde je taj trošak manji od 50 odsto. Naš cilj je, takođe, standardizacija postupaka i materijala koji će se uvoziti u Srbiju, a planiramo i saradnju sa NIS-om, jer imamo određene resurse koji njima mogu da budu interesantni u ovom segmentu poslovanja,” naglasila je Vještica.

Aleksandar Manojlović, menadžer za zaštitu životne sredine u kompaniji Lafarž obrazložio je sve aspekte aktuelnih i realizovanih projekata koje je ova cementara preduzela na zaštiti životne sredine. Pojašnjavajući da u Srbiji još ne postoji dovoljna svest da je najisplativije reciklirati i sirovine dobijati iz otpada i na taj način čuvati neobnovljive izvore Manojlović je rekao: “Cementara u Beočinu već sada koristi značajan procenat alternativnih izvora sirovina za proizvodnju i pogonska goriva u odnosu na ranije godine.”


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...