Kako evropska industrija truje svet: izvoze pesticide iako su zabranjeni u EU

Hemikalije opasne po zdravlje „izvoze se i koriste na farmama u Brazilu za snabdevanje Nestlea“, objašnjava britanski dnevnik The Gardian
(ilustracija, pakovanje fungicida „Priori Kstra Singenta“, zabranjenog u Evropi kao „potencijalno kancerogena supstanca“, ali se koristi na plantažama u Brazilu odakle stiže u Evropu kao šećer

Evropski hemijski giganti izvoze u Brazil pesticide zabranjene u EU, a brazilske plantaže šećera izvoze svoju proizvodnju u Evropu i širom sveta - pokazalo je međunarodno istraživanje koje je preneo The Guardian.

Hemikalije opasne po zdravlje „izvoze se i koriste na farmama u Brazilu za snabdevanje Nestlea“, objašnjava britanski dnevnik.

Odbrana otrovnih pesticida

Evropa, u kojoj se nalaze sedišta „nekih od najvećih i najunosnijih hemijskih kompanija“, kao što su švajcarska Singenta i nemačke multinacionale kao Bajer i BASF, zabranila je brojne pesticide i fungicide „zbog njihove dokazane veze sa rakom, degenerativnim bolestima i neplodnošću“.

Ove, u Evropi zabranjene proizvode, međutim, kompanije izvoze za milione evra u Brazil, „gde se koriste na farmama koje snabdevaju međunarodno tržište šećera“, navodi se u istrazi koju su sproveli novinari Lighthouse Reports i brazilskog sajta Reporter Brasil.

BASF fungicid na bazi epoksikonazola, endokrinog disruptora koji su zabranile evropske zdravstvene vlasti, „upotrebljen je na dve plantaže šećerne trske koje snabdevaju Nestle“, navodi se u dokumentima brazilskog Ministarstva poljoprivrede. Jedna od njih pripada „brazilskom šećernom gigantu Copersucar, koji je 2020. prodao Evropi šećera u vrednosti od milijardu evra“. Druga plantaža, u državi Sao Paulo, koristi fungicid „Priori Kstra Singenta“, čija je aktivna supstanca, ciprokonazol, takođe zabranjena u Evropi, kao i insekticidi BASF-a i Bajera koji su povučeni sa tržišta u Evropi „kao potencijalno kancerogene supstance“ .

Kroplajf internešenel, profesionalna federacija agrohemijskih kompanija brani upotrebu ovih supstanci i tvrdi da „pesticidi nisu automatski 'opasniji' ili 'manje potrebni' jer nisu odobreni u Evropi". Markos Orelana, specijalni izvestilac UN za toksične supstance i ljudska prava, smatra ovu „praksu lošom“.

Povučena zabrana

Slično je u Francuskoj gde je zbog panike francuskih farmera i izvoznika, Agencija za zdravstvenu bezbednost (ANSES) u potpunosti odobrila da fosfin, zabranjeni insekticid, bude izvožen u Afriku. S druge strane, glavna upotreba S-metil-hlorida, snažnog herbicida koji zagađuje podzemne vode, biće zabranjena u Francuskoj – izveštava pariski Le Monde.

Fosfin se konačno može koristiti bez ograničenja, prema evropskoj regulativi koja dozvoljava izvoz van EU ako zemlja uvoznica „zahteva ili prihvati“ fumigaciju direktnim kontaktom sa proizvodom „kako bi sprečila unošenje štetnih organizama na svoju teritoriju“.

Za S-metil hlorid, međutim, grejs period će omogućiti prodaju ovih proizvoda do 20. oktobra, a zalihe ovih proizvoda koji se široko koriste kod uzgajanja kukuruza, suncokreta i soje, mogu se koristiti do 20. oktobra 2024. godine.

Ograničenje upotrebe fosfina, koje je trebalo da stupi na snagu 25. aprila, izazvalo je paniku među francuskim izvoznicima, koji su strahovali da više neće moći da izvoze svoju pšenicu, ječam i druge žitarice svojim glavnim kupcima u Africi. Krajem marta, ministar Mark Fesno je zatražio od ANSES-a „ponovnu procenu svoje odluke“, koja bi francuske farmere lišila ovog sredstva za uništavanje korova pre generalizacije zabrane širom Evropske unije.

ANSES je 15. februara objavio da želi da zabrani glavnu upotrebu S-metil-hlorida. Nakon upotrebe na poljima, ova supstanca se razgrađuje u hemijske derivate, „metabolite“, koji se nalaze u zemljištu, površinskim i podzemnim vodama – i stoga potencijalno u vodi za piće.

Tokom „kontrole vode namenjene za ljudsku upotrebu, često su otkrivena tri metabolita S-metil-hlorida u koncentracijama koje prelaze standarde“ propisane evropskim zakonodavstvom, podvukao je ANSES. Stoga je pokrenut postupak povlačenja.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...