Ko je u pravu: Putin tvrdi da sankcije jačaju rusku ekonomiju, a Makron da je to propaganda

Nataša Jokić, Strazbur

Prema procenama MMF-a objavljenim krajem januara, ruska privreda bi čak trebalo ove godine da zabeleži rast od oko 0,3 odsto. Međutim, ruski tehnološki sektor je veoma zavisan od uvoza elektronike i snosi teret zapadnih sankcija na poluprovodnike, koji su od suštinskog značaja u vojnoj i vazduhoplovnoj industriji, kao i u automobilskom sektoru – ukazuje analiza Frans24
(ilustracija, EBRD je posumnjala da države ne poštuju sankcije zapadnih zemalja, pošto su naglo povećale izvoz u ruske susede istovremeno sa rekordnim smanjenjem trgovine sa Rusijom, proizilazi iz februarskog izveštaja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Izvoz zemalja EU u periodu maj-jul 2022. u poređenju sa istim prosecima pre-kovid perioda 2017-2019. smanjen je za 56% u pravcu Rusije i za 39% u pravcu Belorusije. Istovremeno, izvoz u Kirgistan je povećan za 84%, u Jermeniju za 72%, u Tadžikistan za 21%, Gruziju za 19% i Kazahstan za 14%...)

Ruski predsednik Vladimir Putin je u utorak, 21. februara, objasnio da međunarodne sankcije jačaju rusku ekonomiju, dok je francuski predsednik Emanuel Makron istog dana, odgovarajući pred kamerama na pitanje jednog građanina, izjavio da je to propaganda jednog autokrate i “nedemokratskog režima“ – “zar tome verujete?“

Više francuskih medija juče je objavilo analize koje bi trebalo da daju približan odgovor na pitanje – ko govori istinu?

Sankcije nisu uništile Rusiju

Putin je, zapravo, izneo podatke koji se poklapaju sa procenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 

Što se tiče Makronove reakcije ona navodi na zaključak koji juče donosi većina ovdašnjih ekonomskih analitičara: Zapadne zemlje i stručnjaci, precenili su uticaj ekonomskih sankcija uvedenih po izbijanju rata u Ukrajini, umišljajući da će Rusija propasti. To se, međutim, nije desilo.

Ekonomski nedeljnik Šalanž čak nedvosmisleno konstatuje da su zapadne zemlje donosile odluke na osnovu promašenih analiza. “Ogromna greška u proceni“, piše juče ovaj list, dodajući objašnjenje: “Veliko poskupljenje sirovina puni državni budžet Rusije. To omogućava da se onda finansijski podrže preduzeća i potrošači“.

Ruska privreda je daleko od „kolapsa“ koji je predviđao francuski ministar ekonomije Bruno Lmer. Posle prvih talasa zapadnih sankcija nakon izbijanja ruske invazije na Ukrajinu, BDP Moskve je pao za samo 2,1 odsto u 2022, prema ruskoj statističkoj službi Rosstat. Manje nego u nekim zapadnim zemljama – piše ekonomski dnevnik La Tribin.

Prema procenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavljenim krajem januara, ruska privreda bi čak trebalo ove godine da zabeleži rast od oko 0,3 odsto.

„Obezbedili smo stabilnost ekonomske situacije, zaštitili građane“, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin u utorak 21. februara u obraćanju o stanju nacije, ocenjujući da Zapad nije uspeo da „destabilizuje (rusko) društvo“.

Rast cene gasa i metalurške proizvodnje

Ova očigledna otpornost ruske privrede na zapadne sankcije objašnjava se pre svega rastom cena goriva 2022. godine, što je kompenzovalo pad obima izvoza – analizira La Tribin.

List podseća da je EU, nekada najveći ruski kupac, uspela da smanji uvoz ruskog gasa za 55 odsto u nadi da će potkopati sposobnost Moskve da finansira svoju ofanzivu u Ukrajini. Međutim, istovremeno se Rusija okrenula drugim trgovinskim partnerima, uključujući Tursku, Indiju i posebno Kinu, čiji je uvoz gasovodom „Sila Sibira“ skočio za 48 odsto.

Industrija oružja takođe ima ulogu u ekonomskom bilansu u Ukrajini. "Došlo je do naglog povećanja proizvodnje metalurške industrije. To je prilično očigledan znak da su pojedine grane vojno-industrijskog kompleksa uspele da se prilagode. Danas vidimo da fabrike na Uralu, na primer, rade 24 sata“, citira La Tribin Davida Tertrima, predavača na odseku za političke nauke pariskog Katoličkog instituta za visoke studije.

Rusko prilagođavanje

Pokušavajući da nađe odgovor na pitanje o razlozima javni tv servis Frans 24 prenosi da je predsednik, kao jaku stranu ruske ekonomije, istakao i poljoprivredni sektor.

„Do kraja poljoprivredne godine, odnosno do 30. juna 2023. moći ćemo da povećamo ukupan obim izvoza žitarica na 55-60 miliona tona“, rekao je on.

Gas, nafta, finansije, trgovina, tehnologija... svi sektori ruske privrede su pogođeni uzastopnim talasima zapadnih sankcija. Međutim, ruske kompanije se prilagođavaju. Isključene iz SVIFT-a, sistema međunarodne bankarske razmene, ruske banke idu preko posrednika da bi zaobišle sankcije, objašnjava Frans 24.

U analizi ove stanice navodi se da se zapadna roba lako uvozi preko trećih zemalja kao što su Kirgizija, Jermenija ili Gruzija, pogranične zemlje u srcu paralelnih trgovinskih tokova namenjenih snabdevanju ruske industrije. Konstatuje se da je prehrambena industrija takođe uspela da se oporavi pojavom lokalnih proizvođača čijim proizvodima se zamenjuju zapadni brendovi kao Pepsi ili Koka-kola.

„Od početka kapitalizma u Rusiji doživeli smo najmanje četiri velike krize. Navikli smo na probleme i, istina, to nisu najveći sa kojima smo se suočavali“, kaže za Frans 24 Jurij Saprigin, preduzetnik iz grada Kaluge, u centralnoj Rusiji.

Suočeni sa zapadnim sankcijama, bili su prinuđeni da zamene komponente iz Evrope i Tajvana ruskom i kineskom opremom. „Nije bilo lako, ali nismo prekinuli aktivnost“, objašnjava menadžer malog preduzeća koji laboratorijama prodaje medicinsku opremu za analizu.

Pad prodaje automobila

Neki zapadni posmatrači i političari ipak ukazuju na “slabe tačke“ u zvaničnim statistikama Moskve.

Naime, ne trpe svi sektori na isti način. Veoma zavisan od uvoza elektronike, tehnološki sektor snosi teret zapadnih sankcija na poluprovodnike, koji su od suštinskog značaja u vojnoj i vazduhoplovnoj industriji, kao i u automobilskom sektoru – ukazuje analiza Frans 24.

“Ovaj poslednji sektor je takođe jedan od onih koji trenutno najviše stradaju u Rusiji. Prema Asocijaciji evropskih preduzeća (AEB), prošle godine je prodato skoro milion automobila manje u odnosu na 2021, što je pad od 59%. Brojka koja mnogo govori o uticaju sankcija, ali i o gubitku kupovne moći ruskih potrošača, koji su u protekloj godini, kao i svi Evropljani, patili od visoke inflacije, od skoro 12 odsto. Prema Centralnoj banci Rusije, ova stopa trebalo bi u ovoj godini da bude zadržana na 5 i 7 odsto“, zaključuje Frans24.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...