Vol strit džornal: Sve više kompanija iz Evrope prelaze u SAD

Priredila N.J.

“Cene energije su u SAD stabilnije, a Bajdenovo predsedništvo milijardama dolara podržava prelazak na obnovljive izvore energije…“
(ilustracija, “Veliki pobednik evropske energetske krize je upravo privreda Sjedinjenih Država", piše u Volstrit džornalu)

Suočene sa sa rastućim cenama gasa, sve više kompanija iz Evrope odlučuju da se presele u Sjedinjene Države. Cene energije su tamo stabilnije, a Bajdenovo predsedništvo milijardama dolara podržava prelazak na obnovljive izvore energije – izveštava Vol strit džornal (WSJ) https://www.wsj.com/articles/high-natural-gas-prices-push-european-manufacturers-to-shift-to-the-u-s-11663707594 a prenosi francuski Kurie Enternasional.

“Veliki pobednik evropske energetske krize je upravo privreda Sjedinjenih Država. Pogođene rastućim cenama gasa, kompanije koje proizvode čelik, đubriva i druge ekonomske osnovne proizvode u Evropi sele svoje poslovanje u Sjedinjene Države, privučene višim cenama energije, stabilnošću i jačom podrškom države.

Dok dramatična nestabilnost cena energije i dugotrajni problemi u lancu snabdevanja prete Evropi sa, kako neki ekonomisti kažu, novom erom deindustrijalizacije, Vašington je objavio podsticaje za proizvodnju i zelenu energiju.

Rezultat je sve povoljnije okruženje u Sjedinjenim Državama, prema rečima poslovnih lidera, posebno za industrije koje investiraju u projekte koji se odnose na hemikalije, baterije i druge energetski intenzivne proizvode.

„Izbor Sjedinjenih Država u ovom kontekstu je jednostavan“, kaže Ahmed El-Hoši, izvršni direktor OCI, hemijske kompanije sa sedištem u Amsterdamu koja je ovog meseca objavila planove za proširenje hemijske fabrike amonijaka u Teksasu.

Američka ekonomija se možda bori sa rekordnom inflacijom, sporim lancem snabdevanja i strahom od recesije. SAD su, međutim, izašle iz pandemije u relativno dobrom stanju, dok Kina nastavlja da nameće mere zabrane zbog kovida, a Evropa je destabilizovana ratom. Vašington planira nove troškove za infrastrukturu, mikročipove i zelenu energiju, što povećava američku privlačnost u svetu biznisa.

Danski brend nakita Pandora i nemački proizvođač automobila Folksvagen najavili su ekspanziju u Sjedinjenim Državama 2022. godine. Sredinom septembra, WSJ je izvestio je da kompanija Tesla obustavlja planove za proizvodnju električnih baterija u Nemačkoj jer je zainteresovana za poreske kredite najavljene zakonom o smanjenju inflacije koji je u avgustu potpisao predsednik Džo Bajden.

Evropa ostaje atraktivno tržište za visokotehnološku industriju i može se pohvaliti kvalifikovanom industrijskom radnom snagom. Narudžbine su se nagomilale tokom pandemije, ali mnoge kompanije - pogođene eksplozijom cena energije poslednjih meseci -  prenele su ove troškove na svoje kupce. Koliko će potrajati skok cena prirodnog gasa ostaje da se vidi.

Proizvođači prirodnog gasa u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Kataru teško će se izboriti da u potpunosti zamene Rusiju kao evropski izvor snabdevanja u srednjem roku. U tom slučaju evropski kontinent bi mogao da trpi zbog veoma visokih cene do 2024. godine, barem kada je u pitanju gas. Šteta za evropsku industriju bi tada mogla da bude trajna.

„Mislim da možemo da preživimo dve zime, godinu za godinom“, rekao je Stefan Borgas, generalni direktor austrijske kompanije RHI Magnesita. Ali ako Evropa ne pronađe jeftin gas ili ne poveća obnovljive izvore energije, dodaje on, „kompanije će početi da traže gde da se presele“.

Ovaj proizvođač materijala koje čeličane koriste da bi izdržale ekstremno visoke temperature, ulaže oko 8 miliona evra u svoje evropske fabrike kako bi proizvodnju snabdeo drugim gorivima, poput uglja ili nafte. Takođe skladišti prirodni gas u podzemnoj lokaciji ruske državne kompanije Gasprom koju je zaplenila austrijska vlada.

Stefan Borgas je optimista u pogledu potražnje za čelikom u Sjedinjenim Državama, gde su podsticaji takođe poboljšali izglede za zelenu energiju. Za proizvođače kao što je RHI Magnesita, vodonik je neophodan za zamenu fosilnih goriva i smanjenje emisije CO2. S obzirom da je Vašington obećao sredstva, očekuje se da će proizvodnja vodonika porasti, što će onda smanjiti cene.

„Jačamo naše investicije u SAD da bismo pratili sve naše partnere. Mi smo veoma, veoma optimistični u pogledu ekonomije SAD.”

ArcelorMittal sa sedištem u Luksemburgu, koji je u septembru najavio pad (proizvodnje) u dve nemačke fabrike, zabeležio je rezultate bolje od očekivanih u teksaškom postrojenju za toplo sinterovano gvožđe, sirovinu za proizvodnju čelika. U julu, izvršni direktor kompanije, Aditia Mittal, pripisao je ovaj uspeh posebno lokaciji fabrike u „regionu koji prodaje energiju po veoma konkurentnim cenama i, konačno, vodonik po konkurentnim cenama“.

Mnoge kompanije ne žure sa strateškim promenama zbog složenosti lokacija kao što su topionice aluminijuma, čija izgradnja može koštati milijarde i potrajati godinama.

„Još nije jasno da li će ove promene biti strukturne ili privremene“, kaže portparolka nemačkog hemijskog giganta BASF, jednog od najvećih kupaca prirodnog gasa u Evropi, koji je usporio proizvodnju u svojim fabrikama u Belgiji i Nemačkoj.

OCI, koji je naglo smanjio svoju evropsku proizvodnju amonijaka, radije je povećao uvoz u svoja postrojenja u holandskoj luci Roterdam. Da bi olakšao ove isporuke, OCI proširuje svoju fabriku u Teksasu ulaganjem „nekoliko stotina miliona“ dolara, precizira njegov izvršni direktor Ahmed El-Hoši. OCI će tamo proizvoditi amonijak dobijen iz takozvanog „plavog“ vodonika, za koji je potreban prirodni gas, a zatim će uhvatiti emitovani CO2. Prema Ahmedu El-Hošiju, Zakon o smanjenju inflacije učinio je projekat privlačnijim.

Evropskim proizvođačima će možda biti teško da ostanu konkurentni suočeni sa nižim troškovima energije i ovim zelenim podsticajima koje uvode Sjedinjene Države, kaže Svein Tore Holsether, izvršni direktor norveškog giganta za đubriva Iara International: „Kao rezultat toga, neke industrije će odlučiti da se trajno presele“.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...