Češka: Odluka o eksploataciji litijuma 2023, o proizvodnji baterija 2025.

ML

Šef češkog elektroenergetskog preduzeća ČEZ Daniel Beneš izjavio je, prilikom svečanog zatvaranja elektrane Pruneržov, da će odluka o komercijalnoj eksploataciji litijuma u Češkoj biti doneta 2023. godine. Dve godine kasnije odlučiće se i o gradnji takozvane gigafekčeri (giga fabrika baterija) koja bi se nalazila upravo na lokaciji ove elektrane na ugalj, koja je trenutno najveći prozvođač električne energije u zemlji. (foto: elektrana Pruneržov, ČEZ)

Pre odluke o komercijalnom korišćenju litijuma, kako javlja češka agencija ČTK, trebalo bi da iduće godine u maju bude gotova studija sprovodljivosti. Ležišta rude, koja sadrži metal od koga će se proizvoditi baterije, nalaze se na Cinovecu, u Tepličkom kraju, na planini Krušna Hora. Dve trećine zaliha litijuma su sa češke strane planine, a jedna trećina na nemačkoj. Ova lokacija se, inače, zajedno sa Jadrom u Srbiji, nezvanično smatra najperspektivnijom za eksploataciju litijuma u Evropi.

Litijum se, inače, može prerađivati dvema metodama. Odluka o tome u češkom slučaju biće doneta 2023. tako da bi se s prozvodnjom moglo početi 2025. i tako uskladiti dinamika s gradnjom fabrike baterija.

Planirana češka fabrika baterija za elektromobile bi mogla da proizvodi baterije kapaciteta preko 30 gigavatsati što bi bilo dovoljno za produkciju od 400 do 800 hiljada elektromobila godišnje. Gigafekčeri, inače, po logici stvari, uvek gradi konzorcijum tehnološkog partnera, energetskog developera i partnera iz automobilske industrije.

Na Cinovecu se, prema dosadašnjim istraživanjima, nalazi tri posto poznatih svetskih zaliha litijuma čija cena je poslednjih godina u stalnom rastu. Prema sadašnjem projektu, eksploataciju na Cinovecu bi firma Geomet započela 2025.

Prema preliminarnoj studiji, tokom 20 godina bi trebalo da se iskopa 35 miliona tona rude, tj. oko 1,7 miliona tona godišnje. Ukoliko bude interesa prerađivača, moglo bi da se iskopa i znatno više. Godišnje se računa, inače, sa produkcijom 22.500 tona litijum-hidroksida, a za 20 godina sa čak 500 hiljada tona. Cena litijum-hidroksida sada iznosi 15 hiljada dolara za tonu.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...