POSLEDNJE BALKANSKE TAKSE

Jelica Putniković

Međudržavnim sporom oko aerodromskih taksi nacionalnim avioprevoznicima, Srbija i Crna Gora su pokazale da nisu spremne za tržišnu utakmicu po kriterijumima “otvorenog neba” koje ukida sve povlastice vlasti i lokalnih aerodroma za domaće aviokompanije

Srpske i crnogorske vlasti dogovorile su se da cene usluga nacionalnim avioprevoznicima Jat ervejzu i Montenegro erlajnsu, na aerodromima u Podgorici i Beogradu, budu povećane recipročno, za 15 odsto. Ako se takav dogovor ostvari, ovo bi trebalo da bude poslednja intervencija državnih organa u cene aerodromskih usluga, jer su se i Srbija i Crna Gora opredelile da sa svojim nacionalnim avioprevoznicima uđu u evropsku porodicu “otvorenog neba”. To, zapravo, znači da više neće moći da svojim ili pojedinim tuđim aviokompanijama odobravaju povlastice kod cena aerodromskih usluga.



Aerodrom u Podgorici

Dok srpska strana ipak još ne otkriva tačan procenat ugovorenog poskupljenja aerodromskih usluga, iz crnogorskog Ministarstva saobraćaja i pomorstva kažu da će umesto najavljenih 90, cena biti korigovana – navodno - za 15 procenata. Ugovor kojim će se ovo regulisati treba da bude potpisan najkasnije do kraja ove nedelje. Do tada beogradski aerodrom "Nikola Tesla" treba da napiše novi cenvnik za Montenegro erlajns.

Ravnopravnost ili odmazda?

Spor oko aerodromskih taksi dve države nastao je kad su na beogradskom aerodromu odlučili da povećaju cene usluga Montenegro erlajnsu za oko 90 odsto. Iz Podgorice je poskupljenje odmah okarakterisano kao odmazda sa političkom konotacijom zbog toga što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.

Sa Aerodroma "Nikola Tesla", uz komentar da to nije tačno, tvrde da je cenovnik aerodromskih usluga identičan za sve aviokompanije i da trenutni zvanični cenovnik aerodromskih usluga važi od 1. decembra 2005. godine.

Srpski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić se, takođe, uključio u diskusiju s tvrdnjom da je „predlog povećanja cena aerodromskih usluga proistekao iz ekonomskih, a ne političkih razloga, kako tvrde predstavnici crnogorske avio-kompanije“.

"Status koji Jat ervejz ima u Crnoj Gori, Montenegro erlajns će imati u Beogradu. Dogovorio sam se sa direktorom beogradskog aerodroma da se crnogorskim partnerima ponudi predlog cena zasnovan na bazi reciprociteta. Takav predlog biće gotov do kraja sedmice. O tome sam razgovarao i sa crnogorskim ministrom saobraćaja Andrijom Lomparom", kaže Mrkonjić napominjući da reciprocitet podrazumijevao da, sve ono što Jat ervejz ima u Podgorici, Montenegro erlajns ima u Beogradu.

Komentarišući izjavu Zorana Đurišića, direktora Montenegro erlajnsa, da je “obavijestio ministra prometa Andriju Lompara, a samim tim i Vladu Crne Gore da reagira. Naime, našem prijevozniku trebala bi subvencija kako bi smo pokrili troškove, a istovremeno trebali bi podići cijene JAT-u za Crnu Goru", Saša Vlaisavljević, direktor Jat ervejza za Balkanmagazin kaže:

"Ono sto je sigurno to je da Jat ervejz nema nikakve subvencije države Srbije, niti postoji mogućnost da ih dobije, zbog regulative EU koja direkno zabranjuje takvu mogućnost. Državnu politiku u oblasti vazdušnog saobraćaja kreira Ministarstvo infrastrukture i po tom pitanju imamo sutra sastanak. Očekujem da se problem reši u narednih nekoliko dana, na zadovoljstvo svih, a naročito naših putnika, jer problemi između aerodroma i aviokompanija ne smeju da se rešavaju preko leđa putnika. U svakom slučaju, mi u Jat ervejzu uopšte ne razmatramo povećanje cena karata."

Crnogorskom avioprevozniku posebno je smetalo što bi u slučaju poskupljenja od 90 odsto imao dodatno opterećenje u troškovima od blizu dva miliona evra godišnje. Sa povećanjem od 15 odsto dodatni troškovi će biti „teški” oko 400.000 evra. To je, kako kažu u Montenegro erlajnsu „mnogo prihvatljivije”.

"Neprihvatljivo" ukidanje povlastica

Buneći se zbog najave podizanja cena na beogradskom aerodromu Nikola Tesla u Aerodromima Crne Gore su tvrdili da je procenat poskupljenja od 90 odsto ogroman i da ne odgovara frekvenciji koji crnogorski avioprevoznik ima prema Beogradu. Crngorci, naime, ne kriju da im je stalo da „avionska linija između Crne Gore i Srbije mora ostati na postojećem nivou, jer je to u najboljem interesu, prije svega, putnika”.



Beogradski aerodrom

To što je beograski Aerodrom rešio da primeni isti princip prema Montenegro erlajnsu kao i prema ostalim aviokompanijama, poput Lufthanze i Britiš ervejza, u Vladi Crne Gore je ocenjeno kao neprihvatljivo jer, kako kažu, „Jat sleće dnevno osam puta u Podgoricu”. Montenegro erlajns u saobraćaju prema Beogradu, inače, učestvuje sa 61 odsto, a Jat sa 19 odsto.

Zagovarajući povlašćeni položaj Montenegro erlajnsa, iz Podgorice tvrde da crnogorski aerodromi sprovode nediskriminatorsku cenovnu politiku prema Jatu i da, u zavisnosti od frekvencija, daju popuste. Jat, tvrde iz Aerodroma Crne Gore, “na crnogorskim aerodromima trenutno ima popust 50 odsto na cijenu hendlinga”.

Saša Vlaisavljević, međutim, demantuje ove crnogorske navode. Napominjući da Jat ervejz, zavisno od dana ima pet do osam letova za Crnu Goru Vlaisavljević tvrdi:

"Ugovori su uvek poslovne tajne ali mogu da kažem da za sletanje i poletanje Jat ervejz nema nikakav popust n crnogorskim aerodromima a za opsluživanje imamo određeni popust, ali mnogo manji nego što se to spominje u javnosti."

Očigledno je da će pored aviokompanija i sami aerodromi u Beogradu, Podgorici i Tivtu, takođe, morati da se pripreme za tržišnu utakmicu. Jat ervejz i Montenegro erlajns moraće već dogodine poslovati po tržišnim kriterijumima, što znači da država neće moći da im “izboksuje” povlašćene položaje na domaćim ili bivšim domaćim aerodromima. Ova dva, pre svega regionalna avioprevoznika, koji se nisu dokazali po konkurentnim cenama, imaju još malo vremena dok ne stupi na snagu međunarodno prihvaćen sistem „otvoreno nebo“.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...