Šta je otkrila pandemija: Švajcarska prehrambeno zavisna od suseda

Nataša Jokić, Strazbur

Usporavanje trgovinske razmene i transporta otkrilo zavisnost u odnosu na proizvođače osnovnih namirnica kao što su Rusija, Brazil i Tajland
(ilustrtacija, Švajcarski pašnjak: Dve trećine poljoprivrednih površina u Švajcarskoj služi za uzgoj stoke)

Kriza koju je izazvala pandemija korona-virusa pokazala je granice globalizovanog snabdevanja hranom. Tako su, na primer, stanovnici bogate Švajcarske za vreme pandemije korona-virusa otkrili da su prehrambeno zavisni od suseda.

Uvoz hrane je proletos bio smanjen zbog obustave međunarodnog saobraćaja ali i zatvorenih domaćih pijaca pa je potražnja za „sedmičnim korpama povrća“ kod lokalnih proizvođača naglo porasla. Lokalni povrtari nisu mogli da odgovore na veliku potražnju pa je isporuka poručenih korpi na adrese kupaca kasnila.

Ovo je, naravno, daleko od nestašice hrane ali omogućilo Švajcarcima da bar dobiju ideju šta takva nestašica znači.

„Dok su neki potrošači reagovali tako što su krenuli u osvajanje i praženjenje supermarketa, drugi su otkrili da postoje proizvođači povrća u njihovom regionu“, izveštava ženevski dnevnik Le Temps.

Kao da je bila potrebna pandemija kao dokaz da nije normalno da jedna namirnica napravi takoreći krug oko sveta i pređe na hiljade kilometara pre nego što se nađe u našem tanjiru.

svajc-mapa-prehrane-

Mapa glavnih izvoznika osnovnih životnih namirnica

Pukotine u sistemu snabdevanja hranom

Pandemija je obelodanila pukotine u sistemu trgovine bez granica čiji je cilj bio jasan: zarada po svaku cenu.

Zapadne korporacije profitirale su od jeftine radne snage, pre svega u Aziji i na istoku Evrope. Iskorišćavale su jefitinu radnu snagu, skoro kao roblje, ne obazirući se na konvenciju o ljudskim pravima i međunarodnu konvenciju u pravima radnika.

Na dug rok, nekadašnje velike industrijske sile su opustošene, u njima se takoreći više ništa nije proizvodilo, a industrija je skoro u celini izmeštena što je donelo velike socijalne probleme i nezaposlenost. 

Sve ovo događalo se od 70-tih godina prošlog veka, uz blagoslov zapadnih vlada koje su saučesnički podržavale interese korporacija i velikih bankarsko-industrijskih grupa.

Upravo je ova činjenica dovela populistu Trampa na vlast u SAD. Dovoljno je proći kroz nekada industrijski živu i aktivnu provinciju Šampanja (Ćampagne) u Francuskoj da bi se videlo do čega je jedan ekstremni ekonomski sistem doveo ovu bogatu zemlju. Kilometri pustoši, zamandaljenih kuća, napuštenih fabrika!

Sistem trgovine bez granica, međutim, vraća se sada kao bumerang i pokazuje svoje pukotine. Za vreme pandemije usporen je transport robe i sistem ekonomske razmene.

Neke zemlje – proizvođači žita i pirinča, kao Kazahstan, Rusija, Ukrajina i Vijetnam, ograničile su ili su čak zaustavile izvoz. Ova odluka, protumačena je u zapadnim medijima kao izraz „rastućeg nacionalizma“. 

List donosi planetarnu mapu prehrambene (ne)zavisnosti država. Vidimo da je po prvi put u istoriji Rusija postala ne samo samostalna, kada je reč o pokrivanu potreba za žitaricama, već je postala i najveći izvoznik žita. Ovo može, paradoksalno, da zahvali zapadnim sankcijama iz 2014. zbog kojih je Moskva postavila cilj da postane prehrambeno nezavisna. Na drugom mestu je Kanada, a na trećem SAD.

Najveći izvoznik pirinča je Indija, a slede je na drugom mestu Tajland, zatim Vijetanm i Pakistan.

Brazil je prvi, a SAD druge po proizvodnji soje i piletine.

Druga strana medalje prehrambene zavisnosti

Švajcarski pogled na ovu mapu najbolje, možda, ilustruje izjava Žak Buržoa, švajcarskog poslanika i direktora Unije švajcarskih seljaka: „Sada smo sa druge strane medalje“.

Ženevski Le Temps je izvestio da su distributeri proletos uzalud uveravali kupce da raspolažu dovoljnim zalihama. Čuvanje i isporuka žita i ostalih osnovnih prehrambenih namirnica, iz finansijskih razloga su centralizovani u ogromnim silosima i magacinima gde ponekad radi i na hiljade ljudi. Mnogi se pitaju šta bi bilo da je među tamošnje zaposlene ušao virus.

Mnogi, uključujući možda i Švajcarce, iznenadiće se kada čuju da je ova zemlja prehrambeno nesamostalna. Zavisno od sezone, ona može iz svoje proljiprivredne proizvodnje da pokrije oko 50 do 60 odsto potreba.

Poređenja radi, Nemačka pokriva 80 odsto svojih prehrambenih potreba.  Francuska proizvodi više hrane nego što joj je potrebno – statistički rečeno 110 odsto.

Staro stanovništvo i obnova poljoprivrede

„Posle nerodne 2018. godine skoro svaka druga namirnica u našim tanjirima poticala je iz inostranstva. Od toga uvozimo 75 odsto od naših evropskih suseda koji, srećom, (u vreme pandemije) nisu nametnuli ograničenja izvoza hrane kako su to učinili kada je bio u pitanju medicinski materijal“, piše ženevski Le Temps.

Pandemija je pokazala do koje mere je proljoprivreda važna za kolektivnu sigurnost. Više od sedam decenija posle drugog svetskog rata, nove generacije u Evropi zaboravile su šta je glad, kao da misle da se loše stvari događaju samo drugima. Švajcarski dnevnik postavlja pitanje da li će vlasti u ovoj zemlji, poučene iskustvom za vreme pandemije, možda u budućnosti preduzeti mere kako bi podstakle lokalnu proizvodnju hrane i smanjile zavisnost od uvoza.

To neće biti lako jer švajcarsko stanovništvo stari. Do 2040. godine, prema predviđanjima demografa, ova zemlja imaće deset miliona žitelja. Uz to, samo na četvrtini švajcarske teritorije mogu da se gaje prehrambene biljke.

Dve trećine poljoprivrednih površina u Švajcarskoj služi za uzgoj stoke, bilo da je reč o pašnjacima ili o proizvodnji stočne hrane. Jedna od ideja je da se jedan deo ovih površina, namenjenih stočarstvu, pretvori u njive.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...