Kuda ide ekonomija po završetku pandemije?

Aleksandar Manić, Pariz

Razumno bi bilo da se građani opredele za udaljavanje od potrošačkog modela ekonomije, mada će ih u tome, na sve načine, sprečavati finansijeri i industrijalci
(ilustracija, Za naredni period, Vol Strit predviđa da će svet postati još globalizovaniji, virtuelniji, sa više tehnologije i sa dobro strukturisanim kartelima čiji će cilj biti uništavanje malih preduzeća)

Epidemija korona virusa zahvatila je 170 zemalja i u dvomesečnu izolaciju uvela više od polovine čovečanstva koje danas broji 7,7 milijardi. Uprkos angažovanju gigantskih sredstava od 8.000 milijardi dolara pomoći ekonomijama, svetska privreda će se smanjiti za 4 odsto. Treba napomenuti da su se prognoze za 2020. godinu, pre epidemije, kretale oko povećanja od 3 odsto. Ekonomski šok će se nastaviti i naredne godine, jer će gubici preduzeća i bankroti uticati na poslovanje banaka.

Istovremeno sa lošim vestima o svetskoj privredi, pojavile su se dobrodušne osobe koje smatraju da će pandemija korona virusa povesti svet ka izlasku iz globalizacije, da će se tržište vratiti kraćim putevima i ekonomiji po meri čoveka. Međutim, Vol Strit predviđa upravo suprotno. Prema njihovoj prognozi, a oni znaju o čemu govore, svet će postati još više globalizovan, virtuelniji, sa više tehnologije i sa dobro strukturisanim kartelima čiji će cilj biti da unište mala i nezavisna preduzeća.

Šta se zbilo u Americi?

Vrlo je važno razmotriti šta se tokom pandemije dešavalo u SAD-u, najvažnijoj ekonomiji sveta, za koju se može reći da diktira nove ekonomske koncepte i rado ih pripomaže političkim i vojnim sredstvima.

U Americi, sanitarna katastrofa je prouzrokovala delimično zaustavljanje privrede, a onda su usledila otpuštanja zaposlenih. Od sredine marta pa do sredine maja bez posla se našlo 37 miliona Amerikanaca, oko 15 odsto zaposlenih. Ovo povećanje od 2.800 odsto u odnosu na period pre epidemije, prevazišlo je stopu otpuštanja iz 2008. godine, neposredno posle finansijske krize ("subprime"). Određeni analitičari smatraju da nezaposlenost, u narednih nekoliko meseci, može da dostigne 60 miliona. Poznato je da u američkom sistemu, jedan od elemenata ugovora i zarade jeste i zdravstveno osiguranje, tako da gubitak posla označava i gubitak zdravstvene zaštite.

Može se reći da je američka ekonomija pretrpela najveći pad još od velike krize 1929/30. godine. Međutim, uprkos padu američke berze (manjem nego u drugim zemljama) i broju mrtvih kojih je oko 100 hiljada (veći nego u drugim zemljama), Vol Strit očekuje da će Federalne rezerve i Kongres dati masivnu novčanu pomoć velikim preduzećima. Na taj način će se samo ojačati globalizacija i oslabiti stvaranje drugačijeg koncepta.

Tokom pandemije, Donald Tramp je uporno odbijao da sarađuje sa drugim zemljama, parališući tako Ujednijene nacije i Svetsku zdravstvenu organizaciju. Na taj način, on nije pokušao da zaštiti nacionalnu ekonomiju, oličenu u manjim i nezavisnim preduzećima, nego je želeo da ukaže naciji da ga ništa na svetu ne zanima osim Amerike. Prirodno, u pitanju je samo politički manevar koji bi trebalo da mu obezbedi što veći broj glasova na novembarskim predsedničkim izborima.

tramp-epidemija-izbori

Tokom epidemije korona virusa, Donald Tramp je svojoj predsedničkoj kampanji podredio živote i budućnost Amerikanaca, ponašajući se kontradiktorno i vukući loše državničke poteze

Kuda ide Evropska unija?

Međunarodni poredak, sa SAD-om na čelu, stvoren po završetku II svetskog rata, više ne odgovara realnosti na početku 21. veka. Međutim, padom Sovjetskog Saveza nestala je nekadašnja hladnoratovska podela i pojavila se Kina sa novom vrstom hegemonije, zasnovanoj na industrijskoj i ekonomskoj dominaciji bez vojnog zastrašivanja, tipičnog za Ameriku.

Treći pol, koji bi trebala da predstavlja Evropska unija, nikada se nije zaista ostvario. Nedostatak jedinstva i zajedničkog pogleda na politiku i ekonomiju nije odoleo ni epidemiji korona virusa. Ne znajući šta da čine, evropske vlade nisu želele nikakvu saradnju i koordinaciju, nego se svaka država zatvorila u svoje granice i odbila saradnju sa drugima. Politički čelnici zemalja Evropske unije, pokazali su visoki stepen sebičnosti i želje da se epidemijom okoriste radi utvrđivanja sopstvene vlasti i obezbeđivanja ličnih karijera. Tako se, još jednom, pokazalo da je budućnost EU - jednaka njenoj prošlosti – kakofonija i nezainteresovanost za zajednički cilj.

Napuštena od strane Trampove Amerike, bez političke, diplomatske i privredne saradnje sa Rusijom, Evropska unija se suočila sa kineskim ponudama koje su svi želeli da izbegnu. Takve prilike naterale su EU da na sâmom izlasku iz izolacije, ipak, odluče o sopstvenoj ekonomskoj budućnosti i da iznesu predlog o hitnim ekonomskim merama.

eu-sediste parlament-brisel

Tokom epidemije, videlo se da Evropska unija, osim zajedničke zgrade parlamenta u Briselu, nema ničeg zajedničkog

500 milijardi evra za evropsku ekonomiju

Angela Merkel i Emanuel Makron, na zajedničkoj konferenciji za štampu, 18. maja, izneli su predlog za pomoć zemljama Evropske unije. Oni smatraju da je najvažnije očuvati zajedničko tržište i evro zonu. Zato su oni poslušali italijanske i španske glasove, te su predložili da se Evropska komisija zaduži 500 milijardi evra i da se tim novcem, kroz različite evropske budžete, pomognu države, regije i sektori koji su bili najteže oštećeni pandemijom i njenim posledicama.

Ovaj predlog je istinska novina u finansijskoj i ekonomskoj strategiji EU, jer bi pozajmljena sredstva bila vraćana ne u odnosu na pomoć, nego u odnosu na državni bruto prihod. Uzajamno pomaganje država bilo je često odbacivano u severnijim zemljama Unije (Austrija, Holandija, Švedska, Danska), predvođenim Nemačkom. Krajem marta, prilikom sastanka svih šefova država Evropske unije, ove članice su i dalje podržavale da zemlje koje se zaduže tokom krize, moraju kasnije taj isti novac i da vrate.

Novi ekonomski predlog, ovoga puta, podržala je Nemačka, trudeći se da na taj način učvrsti svoje vodeće mesto u Evropskoj uniji. Međutim, Angeli Merkel preostaje da se izbori sa četiri članice Unije koje su se, 23. maja, nanovo izjasnile protiv ikakve solidarnosti sa manje bogatim zemljama.

makron-merkel-budzet-

U zajedničkoj konferenciji za štampu, 18. maja, Makron i Merkelova predložili su pomoć od 500 milijardi evra zemljama EU koja bi bila vraćana u odnosu na bogatstvo zemlje. Austrija, Holandija, Švedska i Danska ne žele ikakvu solidarnost i glasaće protiv ovog predloga

Šta posle?

Kovid kriza ostaviće posledice u društvu, u početku, sanitarne i zdravstvene, a u nastavku, one će se pretvoriti u privredne i ekonomske.  Ovoga puta, za razliku od 2008. godine, zaustavljena je stvarna ekonomija, a ne samo finansijski tokovi svetskih banaka i berzi. Međutim, određeni mehanizmi, koji su doveli do izbijanja ondašnje krize, prisutni su i danas. Naime, velika preduzeća se, i dalje, trude da podruštve gubitke i da privatizuju profite, tako da će deo svake pomoći privredi, posredno, kroz otpuštanja zaposlenih i delokalizaciju proizvodnje i usluga, otići u džepove akcionara.

fra-pariz-sopingmol-

Posle Covid krize, u Francuskoj neće biti novog ekonomskog modela, jer potrošnja pojedinaca i domaćinstava predstavlja, već decenijama, motor francuske ekonomije

Zato bi bilo razumno da se građani opredele za udaljavanje od potrošačkog modela ekonomije, mada će ih u tome, na sve načine, sprečavati finansijeri i industrijalci. Stvaranjem drugačijeg društveno-ekonomskog modela mogla bi da se umanji opasnost od naredne katastrofe i još većeg i teže popravljivog ekonomskog kolapsa.

Prirodno, postavlja se pitanje da li će se ljudi "opametiti" i rešiti da krenu drugim pravcem ili će velikom brzinom zaboraviti šta se desilo i nastaviti putem koji nas je i doveo do ove katastrofe.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...