NAJDUBLJI PAD BDP U LETONIJI, LITVANIJI I ESTONIJI

Arsen Lazarević

- slede Irska, Madjarska, Nemačka, Austrija, Italija....

Male otvorene ekonomije, kakve su u baltičkim republikama bivšeg SSSR, najviše su od svih u EU pogodjene aktuelnom ekonomskom kriizom, za njima slede Irska, Madjarska....

To pokazuju prvi bilansi ekonomskih kretanja, kao i procene daljeg kretanja u ovoj godini prema kojima je nekoliko zemalja pogodjeno dvocifrenim padom bruto domaćeg proizvoda (BDP). Rekorder u tome je baltička državica Litvanija čiji je BDP u prvom kvartalu pao za 12,6 posto. Kako tvrdi Euobserver, to je najdublji ekonomski pad koji je neka zemlja registrovalaala od svetske ekonomske krize 1929.

Litvanija je, s visine stope rasta od 8,9 procenata iz 2007, pala lane na rast od jednog procenta. Za celu ovu godinu joj se predvidja, prema upravo objavljenoj proceni Evropske komisije (EK) pad od 11 procenaa. Iduće godine taj pad bi trebalo da bude blaži, a potom, kako je izjavio premijer Andrius Kubilius, privreda ove zemlje bi se vratila rastu 2011.

Posle serije loših podataka, postaje sve izvesnije da će i Litvanija, kao što je to prethodno učinila Letonija (srednja od tri baltičke republike-izmedju Litvanije na jugu i severne Estonije), zatražiti pomoć od Medjunarodnog monetarnog fonda i EU. U proceni EK, računa se s dvocifrenim padom u sve tri baltičke zemlje – Letonija, nad kojom visi Damklom mač bankrota, ove godine će zabeležiti rekordni pad u celoj EU od čak 13,1, a Estonija od 10,3 posto.

Sve tri su pogodjene ne samo padom potražnje i odlivom investicija, nego i time što se njihove valute nalaze u pripravnom režimu za usvajanje eura. Time su vladama ograničene manevarske mogućnosti i moraju, za očuvanje kursa valuta, da ulože velika sredstva koja se mogu dobiti samo oštrim direktnim rezovima potrošnje. One, takodje, moraju poštovati oštri limit za deficit budžeta od tri posto BDP što je uslov za prijem u evro-zonu (sve druge zemlje evro-zone i EU poštedjene su ove godine zbog krize te obaveze i procenjuje se da će u proseku imati imati deficit od oko šest posto)

Veoma duboko pada i ekonomika Irske. Tamošnji vladin ekonomski institut procenjuje ovogodišnji pad na 9,2 procenata (EK ravno devet posto) a ukupno za dve godine 14 procenta. Nezaposlenost u zemlji, u koju su do prošle godine odlazile na rad stotine hiljade ljudi iz Poljske, Slovačke, baltičkih i drugih zemalja-novih članica EU, porašće iduće godine na 13,2, a 2010. čak na 16,8 procenta. Predvidja se da Irska, do skoro uzimana kao primer ekonomskog čuda i prečice do visoke razvijenosti, postane ponovo zemlja emigracije - tokom 2010. u potrazi za poslom procenjuje se da će je napustiti oko 30 hiljada ljudi.

U svim zemljama EU, osim Kipra, koji će ostvariti rast od oko 0,3 posto, računa se ove godine s padom BDP, u proseku za četiri posto. Lošije od proseka bi bile, takodje, Madjarska (6,3 posto), Nemačka (5,4), a na samom proseku Italija i Austrija. Zanimljivo je da je poljska vlada reagovala na procenu pada od 1,4 posto, tvrdeći samouvereno da će i ove godine njena privreda ostvariti rast....


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...