Francuska i dalje paralisana: američki privatni penzijski fond umesto vlade?

Nataša Jokić, Strazbur

Sakri obeleženo

Francuski Mediapart prenosi da je Blek rok, najveći investicioni i penzijski fond na svetu, „bacio oko na Francusku jer Francuzi, posle Nemaca, imaju najviše novca na štednji u Evropi“
(Lille, 17.12.2019 - protesti u Lilu tokom 13. dana štrajka radnika francuskih javnih službi zbog najavljenih izmena penzionog sistema)

Francuska je i dalje paralisana štrajkovima u javnom saobraćaju, a građani su na poziv sindikata ponovo izašli na ulice da protestuju protiv vladine reforme penzijskog sistema.

Temperaturu je dodatno podigla ostavka Žan Pol Delovoa, državnog sekretara za penzije posle otkrića da nije prijavio ukupno 13 različitih plaćenih i neplaćenih funkcija preko kojih je bio interesno povezan sa privatnim osiguranjima i penzionim fondovima.

“Visoki komesar za penzije”, kako je zvanično glasila njegova funkcija, bio je glavni operativac u sprovođenju reforme penzijskog sistema.

fra-ren-prot-

Rennes, 17.12.2019 - protesti u Renu tokom 13. dana štrajka radnika francuskih javnih službi zbog najavljenih izmena penzionog sistema

Obrukani funkcioner prima čestitke

Dan po dan, otkriće po otkriće, obelodanjeno je 13 paralelnih funkcija državnog sekretara za penzije koje je on propustio da prijavi kada je stupao na visoku državnu funkciju.

Prvo je rekao da je „potpuno zaboravio“ da bi na kraju, posle fatalnog otkrića broj 13 - podneo ostavku.

Nekoliko sati posle vesti o ostavci, dnevnik L Mond objavio je da postoji i četrnaesta funkcija Žan Pol Delvoa za koju je bio plaćen šest hiljada evra mesečno, a koju je kao i ostalih 13 funkcija – „zaboravio“ da prijavi.

Državno telo zaduženo da bdije nad „transparnetnošću“ - ili bolje reći poštenjem - u javnom životu, odlučiće u sredu da li će cela ova groteskna afera biti predata sudu.

Čekajući tu odluku, Delvoa prima poruke iz redova Makronove stranke koja ima većinu u parlamentu: kolege iz vladajuće partije mu javno čestitaju na „pokazanoj hrabrosti“ i „podnošenju ostavke“ ( ?!).

Jean-Paul Delevoie (desno) predstavlja svoj izvještaj o penzijskoj reformi francuskom premijeru Edouardu Philippeu u prisustvu francuskog ministra zdravlja Agnes Buzin u hotelu Matignon, Pariz, 18. jula 2019. godine.

Kako posvađati građane i sindikate

Ukratko, situacija na francuskoj političkoj sceni je postala mešavina tragedije i bulevarskog vodvilja. Francuzi ovo sve teže podnose u svakodnevnom životu. Javni prevoz gotovo da je u paralizi, a sindikati prete da će se javni prevoz ostati paralisan i za Božić, ako treba.

Većina Francuza se protivi najavljenoj reformi penzijskog sistema i ima razumevanja za štrajkače.

Kada je, međutim, reč o putovanjima uoči praznika, većina se nada da će biti sklopljeno bilo kakvo pred-božićno primirje da bi mogla da se ispoštuje tradicija porodičnog okupljanja.

Po logici „što bolje to gore“, deluje kao da se vlada nada haosu u saobraćaju za Božić i očekuje da će tako okrenuti građane protiv sindikata. Niko drugačije ne može da objasni odluku da se tako eksplozivna tema kao penzijske reforme stavi na dnevni red uoči praznika kada je broj ljudi koji putuju znatno veći nego obično.

Posle ostavke državnog sekretara za penzije i njegove neuverljive amnezije po pitanju 14 paralelnih poslova, nameće se pitanje kako je moguće da su francuska vlada i predsednik angažovali takvu ličnost  za potencijalno eksplozivnu reformu kao što je penzijska.

Univerzalni penzijski sistem na poene dao je svuda loše rezultate za penzionere, a bio je vrlo koristan za private penzijske fondove.

„Najbolji“ loš primer je Švedska - zemlja koja je decenijama bila primer socijademokratskog blagostanja i socijalne države. U Švedskoj univerzalni penzijski sistem sa poenima ustanovljen još 1998. godine. Posledica je pad kupovne moći penzionera. Dok u Švedskoj danas ima više od 14 odsto siromašnih penzionera, u Francuskoj ih je nešto manje od 8 odsto.

blek-rok-fridrih-merc-

Fridrih Merc, bivši visoki funkcioner CDU, stranke kancelarke Merkel, predstavlja Blek rok u Nemačkoj

Kako preuzeti štednju

Nije bilo jasno zašto vlada uporno „gura“ sistem koji se već pokazao lošim za većinu penzionera, sve dok se nije ispostavilo da vladu savetuju eksperti Blek roka - najvećeg investicionog fonda na svetu.

Olivie Marleks, poslanik republikanaca, francuske partije desnog centra, optužio je vladu da, sporovodeći penzijsku reformu, zapravo poklanja tri milijarde evra (privatnim) penzijskim fondovima.

Uvodeći univerzalni penzijski sistem, vlada na druži rok namerava da ukine dosadašnji, koji je zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti i uplati i zameni ga sistemom štedne uplate u penzijske fondove.

Mediji su objavili i lobističke preporuke Blek roka francuskoj vladi: „Cilj vlade je da penziona štednja dostigne 300 milijardi evra do kraja (Makronovog) mandata“. 

I šta može jedna vlada - makar bila francuska - u odnosu na finansijskog džina kao što je Blek rok koji ima 7 hiljada milijardi dolara „aktivnog novca“ ( pokretnog i nepokretnog poseda)?

Sudeći po spektaklu koji gledamo, vlada smatra da može samo da sluša. To opravdava ideološkim razlozima – navodnom demokratijom i navodnim liberalizmom koje upravo ona sahranjuje svojom poslušnošću.  

Ugledni sajt Mediapart preneo je da je, zapravo, reč o tome  da je Blek rok, najveći investicioni i penzioni fond na svetu, „bacio oko na Francusku jer Francuzi, posle Nemaca, imaju najviše novca na štednji u Evropi“.

U analizama Blek roka može se pročitati da su krajem 2018. godine Francuzi na štednji držali 1.500 milijardi evra, a da je od toga „samo“ 130 milijardi evra otišlo u privatnu penzijsku štednju.

Iz dokumenata koje je objavio Mediapart vidi se da je Blek rok već savetovao vladu kako da u aprilu ove godine donese zakon koji je stupio na snagu u junu, a kojim se zapravo priprema sadašnja sporna reforma penzijskog sistema.

Da reforma ide u pravcu interesa privatnih fondova – pre svega samog Blek roka jasno je: najbogatijima će biti omogućeno da plaćaju manje poreze ako uplaćuju penziju u privatne fondove; moći će da izbegnu obaveze prema socijalnom osiguranju kao i obaveze prilikom prenošenja nasledstva.

Blek rok daje vladi lobističke savete kako bi, kako piše u dokumentima, uspešno bila reformisana penzijska štednja.

blek-rok-lari-fink-

Lari Fink, osnivač Blak roka, najveći zagovornik Makronovog evropskog projekta

Moćne veze u svim zemljama

Ko je famozni Blek rok koji kao da igra ulogu jednog od gospodara sveta iz video igara ?

Mediapart je podsetio Francuze da je Blek rok od 2008. godine, dopingovan novcem centralnih banaka, postao finansijski džin u planetarnim razmerama do te mere da ga američki FED i Evropska centralna banka zovu kada je potrebno da se proceni solventnost banaka.

„On brojnim vladama govori šta treba da rade, znao je da pronađe moćne veze u praktično svim zemljama i evropskim insitucijama“, piše sajt Mediapart.

Kako Blek rok kadrovski funkcioniše i ima uticaja na državne i javne interese, posredno upravljajući državama i EU, govore primeri o njegovim kadrovima.

Recimo, sadašnji podpredsednik Blek roka je bivši predsednik švajcarske centralne banke Filip Hildebrand, koji je podneo ostavku zbog odavanja poslovne tajne svojoj tadašnjoj supruzi – trgovcu umetničkim delima, aktivnoj na berzi.

Fridrih Merc, bivši visoki funkcioner CDU, stranke desnog centra kancelarke Merkel, predstavlja Blek rok u Nemačkoj.

„To ga nije sprečilo“, primećuje Mediapart, „da u jesen 2018. godine bude kandidat sa naslednika Angele Merkel na čelu stranke CDU”.

Konačno, kada se uporedi dokument direktive Evropske komisije Francuskoj, koji sadrži i segment o penzijskoj reformi i preporuke investicionaog fonda Blek rok, neizbežno se stiče utisak da ih je sve pisala “ista ruka”.

Uz sve ovo, “Blek rok” ima udeo u svakoj od 40 najvećih grupa kotiranih na francuskoj berzi. Lari Fink, moćni osnivač Blek roka, pravi je “obožavalac” Emanuela Makrona kome je posvećivao pohvale na američkim medijima i pre nego što je ovaj bio izabran za predsednika Francuske.

Najmoćniji čovek Volstrita ocenjivao je unapred da će Makronov izbor biti “najveće moguće dobro i za Francusku i za Evropu” i zalagao se za “jaku i jedinstvenu Evropu” iz njemu znanih razloga.   

Iako time krši ustav, posle Makronovog izbora, vlada Eduara Filipa pozvala je Francusku (državnu) agenciju za razvoj da zajedno sa Blek rokom - investira u obnovljive izvore energije.

Takođe, umesto nevladinih organizacija i udruženje građana, vlada je pozvala Žan Fransoa Sirelija, predsednika Blek roka u Francuskoj, da bude član državne komisije  “Javna akcija 2022”, kako bi on bio u mogućnosti da je savetuje o ulozi i misijama države! 

blek-rok-njujork-

Sedište Blek roka u Njujorku

Bezbrižni čuvar tuđeg novca

Trenutno, investicionom fondu Blek rok cvetaju ruže. Novac, takoreći, pada s neba iz centralnih banaka, milijarde dolaze od procenata upravljanja novcem.

Šta će se desiti međutim ako ponovo dođe do pucanja spekulativnih balona i eksplodira nova kriza? Blek rok, prema ocenama stručnjaka, ne strahuje od toga jer neće imati nikakve obaveze prema svojim klijentima. Njegova ključna karta je činjenica da nema garancija za štedni kapital.

Ako stvari stvarno krenu loše, tražiće novac od država. rekavši: “Mi smo suviše veliki da propadnemo, pogledajte – da li ćete zaista ostaviti sve ove penzionere na ulici bez igde ičega”.

Problem je što smo ovaj „isti film” već gledali 2008. godine i što nije sigruno da će evropske države, isrpljene politikom štednje i zapravo pljačke, moći ponovo da odigraju istu predstavu.

Zaključak: sistem štedne penzije izlaže ulagače opasnosti da izgube ušteđevinu, odnosno penzije.

Smisao panevropske štednje

Zvanično, taj novac će biti upotrebljen za investicije i služiće čak finansiranju malih i velikih preduzeća.

Nezvanično, stvari stoje drugačije – otkriva Mediapart. Blek rok je, naime, preporučio vladi da francuska penzijska štednja preko privatnih fondova postane deo panevropske štednje u skladu sa “Direktivom Junker” – po imenu predsednika Evropske komisije koja je u oktobru završila petogodišnji mandate.

Kada se zna da su članice EU kao Junkerov Luksemburg, Irska i Malta – zapravo poreski rajevi, onda je jasno da preporuka Blek roka zapravo kaže da treba dodatno olakšati život onima koji izbegavaju plaćanje poreza i dodatno stimulisati odliv kapitala od penzijske štednje.

U skladu sa preporukama Blek roka, Makronova reforma penzijskog sistema predviđa da onima koji najviše zarađuju bude smanjena kotizacija za bazni (državni) penzijski fond zbog čega će u njegovoj kasi biti bar tri milijarde manje. Te tri milijarde vlada namerava da orjentiše ka privatnim fondovima.

Pri tom, ista vlada i predsednik tvrde da im je glavna briga finansijsko zdravlje penzijskog fonda.

Idu dotle da tvrde kako se reforma sprovodi upravo u interesu siromašnih da bi onima koji su najmanje zarađivali - penzije bile veće.

Reklo bi se 1984. godina po Orvelovom kalendaru: “Rat je mir, laž je istina…“

Zašto Nemci odbijaju „ujedinjenje novčanika“

Dovoljno je, međutim, da na Guglu upišete „blek rok“ ili „blackrock „ pa ćete, među svežijim vestima, naći da je ovaj investicioni fond bio umešan u doslovnu pljačku poreskih kasa EU u visini od 55 milijardi. Među opljačkanima se nalazi i Francuska. Naći ćete da su nemačke vlasti otvorile istragu prošle godine zbog ove „pljačke stoleća“.

Nemačka istraživačka grupacija Korektiv je, zajedno sa novinarima iz 19 medija, raskrinkala veliku poresku pljačku. Oni su krajem prošle godine objavili rezultate istraživanja u kojem je otkriveno da su banke i ulagači poreskim manipulacijama izvukli oko 55 milijardi evra iz budžeta evropskih zemalja, što su platili poreski obveznici.

Istraga je pokazala da je korišćena takozvana šema „cum-ex“, koja je nezakonita budući da se radi o namernom skrivanju od poreskih uprava. Ovaj proces uključuje veći broj ulagača koji međusobno kupuju deonice kompanija sa prispelim dividendama ili neposredno pre datuma utvrđenog za dividendu, a onda ih prodaju nakon datuma isplate dividende – ali bez dividende. U tom procesu deonica tako brzo menja vlasnika da poreski službenici ne mogu da prate i identifikuju pravog vlasnika.

Nemački istražitelji početkom novembra 2018. izvršili su pretres minhenskog sedišta investicionog fonda Blekrok (BlackRock) u sklopu šire poreske istrage. Racija je, kako su saopštili istražitelji iz Kelna, izvršena u prostorijama Blekrok Aset Menadžment Dojčlanda.

Nemci ne podnose da im dirnete u novčanik. Zato u Berlinu ne može da prođe Makronov projekat federalnog ujedinjavanja evro-zone sa zajedničkim ministrom finansija i zajedničkim budžetom.

Francuski predsednik Makron, više ambiciozan nego sposoban, odlučio je zato da blokira nemačku politiku proširenja EU ne bi li prisilio Berlin da napravi ustupak.

Evropska slagalica se ukazuje potpunijom ako se setimo da je Lari Fink, osnivač Blak roka, najveći zagovornik Makronovog evropskog projekta. 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...