GDE JE BUDUĆNOST SRPSKOG IZVOZA?

Miloš Obradović

Izvoz po glavi stanovnika u Srbiji čak deset puta manji nego u Mađarskoj i Češkoj i dvostruko manji nego u Bugarskoj i Hrvatskoj. Izvozimo iste proizvode kao pre sto godina

Svetska ekonomska kriza izbacila je na površinu sve mane ekonomske politike vođene poslednjih deset godina, a jedan od najboljih pokazatelja su spoljnotrgovinski odnosi Srbije sa inostranstvom. Posebno sada kada iz vlasti dolazi mnogo reči, a malo dela, o izvoznim šansama Srbije, izvoznom motoru privrednog rasta - važno je pokazati gde se nalazi srpski izvoz.

Na tribini Instituta evropskih studija Spoljna trgovina Srbije posle 2000. godine povodom objavljivanja knjige Gorana Nikolića „Pokazatelji spoljnotrgovinske razmene sa EU i svetom“, neki od najpoznatijih srpskih ekonomista raspravljali su o tome da li je izvoz glavni uslov za razvoj, koje su i da li Srbija ima komparativne prednosti i kakva je uloga države u promeni strukture izvoza.

Brojke o srpskom izvozu u poređenju sa okruženjem su poražavajuće. Izvoz Srbije po glavi stanovnika je 10 puta niži od mađaraskog ili češkog, a dva puta manji od bugarskog i hrvatskog.

S druge strane, prema Nikolićevim rečima, u deceniji iza nas imali smo dramatičan rast izvoza. Za poslednjih deset godina on je porastao za 3,5 puta, a prosečno je godišnje rastao 13,5 odsto. Izvoz u Evropsku uniju je rastao po stopi od 20 odsto godišnje. Tako imamo čudnu situaciju da je izvoz rastao brzo, ali sa jadne osnove i ipak sporije nego kod okolnih zemalja.

Profesor Ekonomskog fakulteta Božo Stojanović podsetio je da mala zemlja kao što je Srbija mora imati visok stepen spoljnotrgovinske razmene sa inostranstvom.

On je i ukazao na nekoliko pitanja koja se postavljaju u knjizi, kao što je da li je struktura izvoza srpske privrede uskladjena sa strukturom uvoza EU i to na način da do izražaja dođu njene komparativne prednosti. Takođe, da li je u našoj privredi i izvozu povećan udeo proizvoda visokog stepena obrade, kao i da li je došlo do disperzije izvoza, odnosno promene u strukturi proizvodnje.

Ipak, odgovori su uglavnom nepovoljni. Čak tri petine našeg izvoza čine primarni proizvodi kao što su kukuruz, maline, šećer i proizvodi od osnovnih metala.

Stojanović napominje da je, prema nekim statističkim podacima, pre oko 100 godina Srbija imala sličnu izvoznu strukturu - maline, kukuruz, soljeno meso.

Tu se postavlja pitanje, da li su komparativne prednosti Srbije poljoprivreda i osnovni metali, sektori u kojima je mala dodata vrednost i niske faze prerade.

I dok jedni ekonomisti ističu prednosti naše poljoprivrede i kako bi država trebalo da ulaže baš u taj sektor, oni liberalno nastrojeni tvrde da tržište, a ne centralni planeri mora da odredi u šta se najviše isplati ulagati.

Prema mišljenju profesora Miroslava Prokopijevića, jadna je zemlja koja se oslanja na poljoprivredu. On ističe da je cilj svake privrede da razvija više delatnosti, industriju ili usluge u kojima se stvara veća dodata vrednost.

S druge strane, ekonomista Miroslav Zdravković pesimistično zaključuje da Srbija i nema nekih komparativnih prednosti i da sve što ima da ponudi je jeftina radna snaga. Poljoprivreda i energetika su strateške oblasti koje nam omogućavaju da preživimo krize i ne zavisimo od špekulacija na svetskim berzama, ali to nikako ne može biti komparativna prednost i osnov za razvoj privrede i rast izvoza, napominje on.

Miroslav Prokopijević je ocenio da spoljna trgovina zavisi od unutrašnjeg stanja privrede. Nestabilni uslovi poslovanja, ogromne takse i naknade, posebno na lokalnom nivou, nedefinisana pravila igre su ono što ubija privredu.

„Ako hoćemo rast izvoza onda moramo da popravimo poslovno okruženje“, ocenjuje Prokopijević, ali ukazuje i na još jednu pojavu - drastično smanjenje stranih direktnih investicija na globalnom nivou. Od pretkriznih 1.400 milijardi dolara njihov obim je u 2009. godini pao na svega 400 milijardi. U takvim uslovima oštre konkurencije za sve manje investicija, Srbija mora da se izbori sa okolnim zemljama.

„Na onome što u medijima zovu srpski Davos i ove kao i prethodne godine pričaju istu priču. Država će sve da uradi, a mi treba da se zavalimo u fotelju i da ih bodrimo. Prvo moramo da promenimo način shvatanja ekonomije, pa tek onda da uspostavljamo nova pravila igre. Međutim, to će ići jako teško sa režimskim ekonomistima koji nemaju kičmu ili nemaju znanja da urade šta treba“, upozorio je Prokopijević.

Jedna od osnovni determinanti cenovne konkurentnosti izvoza je devizni kurs, koji je u prethodnih deset godina bio izuzetno nepovoljan za domaću privredu.

Profesor Jovan Dušanić ocenio je da imamo konstruktivnu grešku u privredi i oko toga se slažu svi.

„Sa ovako precenjenim kursom dinara ne ispalti se izvoziti, već samo uvoziti. Pa mi smo pre krize imali po milijardu evra mesečni deficit. Malo koja zemlja će se razviti sa precenjenim kursom i stranim direktnim investicijama. Kod nas se prepisuju zakoni iz drugih zemalja, ne daju im ni zarez da promene. Ako mi ne činimo dobro sebi, zašto mislimo da stranci hoće“, kaže Dušanić, koji je i autor izraza „bećarska ekonomija“ u kojoj država rasprodaje imovinu i zadužuje se da bi sve potrošila.

„Država se umešala tamo gde joj nije mesto, a ono što treba da radi - ne radi“, tvrdi on.

Miroslav Zdravković utvrdio je pravilnost u razvoju svih istočnoevropskih zemalja, kroz šta će morati da prođe i Srbija. On ističe da su ove zemlje prvih pet do sedam godina u odnosima sa razvijenim zemljama EU razvijale radnointezivnu industriju, kao na primer tekstilnu, da bi kasnije prešle na autoindustriju i elektronsku industriju. „Tuda moramo i mi da prođemo“, ocenio je Zdravković.

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...