DUVANDŽIJE UVODE RED

B. Gulan

Proizvođači i prerađivači duvana od države zahevaju da obezbedi dugoročniji sistem subvencionisanja proizvodnje kvalitetnog duvana, a međusobno će se pozabaviti problemom nelegalnog otkupa i nelojalne konkurencija. Čak najavljuju i uvođenje kodeksa ponašanja u ovoj privrednoj grani

Iako je proizvodnja i primarna prerada duvana trenutno najprofitabilnija u srpskom agraru i izvozno je orijentisana, proizvodnja duvana u Srbiji se, iz godine u godinu, smanjuje. Da bi se ovaj negativni trend zaustavio potrebno je proizvodnju i preradu duvana uključiti u Strategiju razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja u periodu od 2010. do 2020. godine.

Uz prosečan prinos od oko dve tone po hektaru na više od 5.000 hektara u Srbiji je ove godine proizvedeno samo 9.945 tona duvana. Od ove proizvodnje u Srbiji živi oko 10.000 porodica. Na tržištu duvana u Srbiji vlada i siva ekonomija i ima nelojalne konkurencije prerađivača, pa dok jedni ulažu u proizvodnju - drugi vršljaju po tržištu i, plaćajući nešto više, odnose neugovorenu proizvodnju. Uz to, proizvođači i prerađivači duvana zabrinuti su zbog odluke Ministarstva finansija Srbije da, neplanirano, podigne akcize na duvanske proizvode.


Duvan u okolini Sente

Kako bi se bar deo ovih problema eliminisao, iz Grupacije proizvođača i prerađivača duvana Privredne komore Srbije najavljuju donošenje kodeksa ponašanja na tržištu. Ideja je da se suzbije dogovaranje cena ili podela tržišta, ali i da se ukloni nelojalna konkurencija.

Proizvođači i prerađivači duvana zaključili su na skupu u Privrednoj komori Srbije da je ovoj grani neopodno obezbediti dugoročniji sistem subvencionisanja proizvodnje kvalitetnog duvana, kako bi se dostigao nivo proizvodnje od oko 20.000 tona godišnje, čime bi se zadovoljile domaće potrebe.

“Značajne količine bi preostale za izvoz. Interes proizvođača duvana je da se povećanjem domaće proizvodnje utiče na smanjenje uvoza duvana. Uvoz nije dobar ni za državu, jer se tako odlivaju značajna devizna sredstva”, kaže Đorđo Radojičić, direktor Kopeksa (Copex) i predsednik Grupacije duvandžija, najavljujući da će od nadležnih državnih organa zahtevati doslednu realizaciju Akcionog plana za implementaciju CEFTA sporazuma - u delu koji se odnosi na proizvodnju i promet duvana i duvanskih proizvoda.

Nelojalna konkurencija

Otkupljivači su ocenili da je pogoršano stanje u duvanskoj industriji Srbije jer proizvodjači ne poštuju ugovore sa investitorima. Predstavnici otkupljivača duvana u Srbiji međusobno se optužuju da su otkupljivali duvan od proizvodjača u čiju proizvodnju nisu investirali.

“Došlo je do toga da su svi svima počeli kupovati duvan. Porodice prijavljuju do pet domaćinstava da bi mogle da prodaju duvan kod više otkupljivača. Rešenje problema nije samo u optuživanju proizvođača. Treba naći zajedničko rešenje, koje je povoljno i za proizvođače i za otkupljivače,” kaže predsednik Udruženja proizvodjača Srbije Milorad Antonić.

Posebno je prozvan Alajans van tobako (Alliance One Tobaco) iz Beograda. Duvandžije ocenjuju da je Alajans van tobako prvi počeo da otkupljuje duvan od priozvodjača u čiju proizvodnju su drugi otkupljivači ulagali. Nenad Todi, direktor Tabeksa (Tabex) iz Sremske Mitrovice kaže da Alajans nezakonito posluje i da “nije moguće da sa oko dve sušare dođe do proizvodnje od 3.000 tona duvana”.

“I proizvodjači su krivi što su prodavali duvan i investitorima i otkupljivačima koje su kupovali duvan po višim cenama,” smatra Radojičić ukazujući da treba naći način kako da se zaštiti duvanska proizvodnja.

Kao preduslov za mere zaštite od nelegalnog otkupa duvana dogovoreno da do sastanka grupacije (18. januara) svi otkupljivači pripreme pregled ugovorene proizvodnje po hektaru, broja sušara i predatog duvana po proizvodjačima u 2009. i 2010. godini. Sastanak je zakazan u Sremskoj Mitrovici u Tabeksu.

Trgovina duvanom

Ukupna spoljnotrgovinska razmena duvana i duvanskih proizvoda u periodu januar – septembar 2010. godine iznosi 99,2 miliona dolara, od čega je izvoz iz Srbije vredan 34,2 miliona dolara a uvoz 65 miliona dolara, što znači da je u tom periodu ostvaren deficit u razmeni duvanskih proizvoda sa svetom u iznosu od 30,8 milioan dolara.

“Izvoz duvana i duvanskih proizvoda učestvuje sa 2,4 odsto u ukupnom izvozu poljoprivredno – prehrambenih proizvoda, dok se udeo uvoza kreće na nivou od 5,1 odsto. Najveći deo duvana (oko 3.859 tona) u vrednosti od 13,7 miliona dolara izvezen je u Belgiju, Grčku, Nemačku, Italiju i Holandiju. U zemlje bivše SFRJ i Rumuniju izvezeno je 1.422 tona cigareta ukupne vrednosti od 3,3 miliona dolara. Istovremeno je u Srbiju uvezeno 7.510 tona duvana u vrednosti 33,1 miliona dolara, 2.636 tona cigareta za 24,1 miliona dolara i 998 tona cigara, cigarilosa, duvana za pušenje i folija u vrednosti od 7,7 miliona dolara,” nabraja Milan Kužnik, savetnik u PKS.

U Srbiju se duvan, najviše, uvozio iz Brazila (3.149 tona) al i iz Italije, Malavija, Mozambika, Nemačke, Turske, SAD i Grčke. Cigarete su u Srbiju stizale iz Nemačke, Makeodnije, BiH, Poljske i Grčke.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...