Rast kineske privrede u trećem kvartalu usporen - na 6,8 posto

M. Lazarević

Analitičari očekuju i dalje lagano usporavanje rasta, zbog očekivanog smanjivanja investicija u nekretnine i građevinarstvo, ali ne ispod planiranog. Kakav je, poređenja radi, privredni rast u EU i kod nas?

Tempo rasta kineske privrede usporen je, prema očekivanju, u trećem kvartalu ove godine na 6,8 procenta sa 6,9 procenta u prethodnom, tj drugom kvartalu. Rast usporavaju nastojanja vlade da stavi pod kontrolu tržište nekretnina i snizi rizičnost dugova. Prihodi iz trgovine na malo kao i izvoz ostaju i dalje visoki, saopštio je preksinoć kineski statistički zavod.

I dalje više od plana

Kineska vlada postavila je kao cilj ekonomske politike u ovoj godini rast bruto društvenog proizvoda od najmanje 6,5 posto (koji će biti svakako ostvareno i verovatno za oko 0,2 posto premašeno - prim ML).

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će ekonomski rast Kine ove godine iznositi 6,7 posto. Tokom ove godine Fond je već dva puta korigovao prognoze kineskog rasta - na više. U odnosu na drugi kvartal ove godine BDP je, inače, bio veći za 1,7 procenta, posle povećanja od 1,8 posto u drugom kvartalu.

Analitičari očekuju umereno usporavanje rasta BDP usled snižavanja investicija u nekretnine i građevinarstvo, jer sve više gradova nastoji da umiri eksploziju cena stanovanja. Kampanja vlade protiv rizičnih zajmova povećavava troškove kredita. U realitnom sektoru zbog toga je usporen rast nove gradnje. Prodaja nekretnina je po prvi put u protekle dve i po godine bila manja.

Investitori ukazuju da rast kineske ekonomike, urkos usporovanju, ostaje visok, pre svega zbog oživljavanja nekih ranije problematičnih industrijskih grana, kao što je industrija čelika. Povećavaju se i strane investicije čiji je rast u septembru bio čak i viši od rasta investicija kineskog privatnog sektora. Na drugoj strani, to, međutim, može izazvati bojazan od preteranog mešanja države u privredu.

Kina je još 2010. prestigla Japan po veličini BDP i postala druga ekonomija u svetu, odmah posle SAD. Ekonomski rast se potom postupno usporovao i (verovatno nepovratno) pao je ispod granice od deset procenta. U tome je uticaj imalo i nastojanje vlade da se snizi previsoka zavisnost privrede od izvoza i investicija i da se obezbedi stablnija ekonomska ekspanzija koja bi se oslanjala i na domaću potrošnju.

Evropski rezultati

Kineski rezultat neizbežno izaziva da se uporedi sa ostalim državama. Pogledajmo barem privredni rast zemalja EU u prvom polugođu:

Češka  - 4,7 posto , Švedska - 3,9, Rumunija – 5,7, Holandija  - 3,8, Estonija - 5,2 %, Letonija 4,8 % , Poljska - 4,4 %, Slovenija - 5,2 %, Bugarska  - 3,6 %, Španija - 3,1 %, Kipar  - 3,5 %, Madaarska – 3,5 %, Austrija – 2,9 %, Hrvatska  - 3,4 %, Slovačka: - 3,1 %, Danska – 2,7 %, Nemačka - 2,1 %, – Litvanija - 4,0 %, Grčka – 0,8 %, Francuska – 1,7 %, Belgija – 1,5 %, Italija - 1,5 %, Finska -3 %, Portugal: - 2,9 %, Britanija -  1,7 posto.

Što se nas tiče, poslednjih dana ušla je u politčku upotrebu fraza da "rast neće ispuniti predviđanja MMF od tri posto". A svi sada znaju da bi bilo dobro da rast bude makar dva posto, kao i da će u svakom slučaju biti između 1,5 i dva posto.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...