Era uglja se bliži kraju

M. Lazarević

Potrošnja pada najviše u SAD i V. Britaniji ali glavni uzrok jeste pad u Kini
Meghalaya, India – rudari istovaruju kolica u rudniku uglja u Indiji gde i daljeraste porošnja ovog energenta (foto, National geographic)

Potrošnja uglja u svetu pada već treću godinu za redom. Prema podacima analitičkog odeljenja u koncernu BP, koje prenosi Blumberg (Bloomberg),  lane je proizvodnja uglja pala za 1,4 posto u odnosu na 2015. (kada je godišnji pad bio još veći). Taj trend pada eksoloatacije i potrošnje ovog nekad najraširenijeg, a sada ekološki najnepovoljnijeg goriva, nastavlja se i ove godine. Ključni značaj u tome imao je pad potrošnje u Kini.

Ugalj je prvo fosilno gorivo čija je potrošnja, najverovatnije, već dostigla vruhunac i sada ima tendenciju pada. Do skoro glavni izvor za produkciju električne energije i grejanje napušta se, pre svega, zbog ekoloških posledica koje izaziva. Dok su emisije mekog praha ili oksida azota i sumpora štetne, uglavnom, na lokalnom nivou, ugljen - dioksid se smatra glavnim generatorom globalnih promena klime.

Veoma odlučno se uglja odrekla V. Britanija koja je, zahvaljući visokom  porezu na ugalj, uspela da potrošnju ovog goriva u poslednje tri godine obori za čak 70 posto. SAD su 2015. i 2016. zabežile pad potrošnje od 21 procenat. Obe zemlje su ugalj zamenile pretežno zemnim gasom, a u manjoj meri i sunčevom i eolskom energijom.

Glavni uticaj na svetska kretanja ima, ipak, pristup Kine na koju otpada čak polovina svetske potrošnje uglja. Prema statistici BP, maksimum potrošnje uglja je u Kini dostignut 2013. godine i od tada godišnje pada za jedan do dva posto. Druge ekonomije u razvoju, pre svih Indija, zatim Indonezija i Vijetnam svoju potrošnju, ipak, i dalje povećavaju.

Što se tiče svetske eksploatacije uglja, ona je bila na vrhuncu 2013. kada je dostigla 8,27 milijarde tona. Već lane je bila 10 posto niža tj iznosila je 7,46 milijarde tona.

Da li to izričito znači da je iza nas zenit potrošnje uglja i da mu predstoji  dalji pad produkcije i potrošnje? S tom tvrdnjem su izašli još septembra 2015. analitičari banke Goldman Saks (Sachs), upozoravajući da je privatni sektor zaustavio investicije u nove rudnike uglja. Za preuzimanje rudnika uglja sada su zainteresovani samo "finansijski lešinari" koji vrebaju preduzeća koja krahiraju.

U prilog "sloma uglja" govori i studija autora s Kraljevskog univerziteta u Londonu, objavljena u februaru ove godine. U toj studiji se predviđa da će već oko 2020. takav prelom doživeti i nafta. Optimizam autori zasnivaju, pre svega, na brzom padu cena solarnih panela i baterija za elektromobile.

Ipak, ne misle svi tako. Na primer, analitičari u pomenutum BP koncernu ukazuju na nagli porast potrošnje uglja u Indiji koji bi mogao dovesti do toga da se zenit svetske potrošnje uglja pomeri za čak 2025. posle čega bi usledio dugoročni pad.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...