Kako radi savetnik Lazard

Istraživački tim BM

Oko prodaje Telekoma Srbija, kao partneri i klijenti firme Lazard, privatizacionog savetnika Vlade Srbije za ovu prodaju, okupile su se kontroverzne firme, sa istorijom skandala i prevara
(ilustracija, naslovna strana knjige "o tajnoj istoriji firme Lazard")

Privatizacioni savetnik Lazard je okupio oko prodaje Telekoma Srbija svoje klijente i partnere. Ispostavilo se da su to kontroverzne firme, sa istorijom skandala, prevara, sponzorisanjem porno industrije, kockarnica /0, 1/. Kakva je to firma Lazard, koja sarađuje sa ovakvim partnerima a, istovremeno, sarađuje i sa Vladom Republike Srbije?

Presude za prevare i pljačke

Krenimo od devedesetih godina prošlog veka kada su Vol Strit potresali korupcionaški skandali, krađe i pljačke klijenata. Na čelu skandala i prevara je bila Drexler banka koja je u toku sudskog postupka bankrotirala, dok je njen vodeći direktor Milken osuđen na 10 godina zatvora. Jedan od neosuđenih direktora Drexela osnovao je fond Apolo, koji je danas jedan od kandidata za kupca Telekoma Srbija /1/.

Lazard Freres Company, privatizacioni savetnik Vlade Srbije za prodaju Telekoma, u to doba takođe se istakao u malverzacijama i bio uhvaćen u korupciji i drugim kriminalnim radnjama, o čemu detaljno piše u bestseleru Vilijama Koana (William D. Cohan) ''Poslednji tajkuni: Tajna istorija Larard Freres-Co.'' /2/.

Poslednji-tajkuni-knjiga-o-Lazardu-s

Knjiga "o tajnoj istoriji Lazarda" bila je bestseler u izdanju Njujork tajmsa

Primer Lazardovog poslovanja se pokazao1996. godine kroz suđenje Marku Ferberu, partneru Lazard Freres Company. Umesto da objektivno i profesionalno savetuje klijente, Ferber je uvek preporučivao Meril Linč za određene vrste finansijskih transakcija, pri čemu nije klijente obavestio da je Meril Linč Lazardu  platio za ovu uslugu. Komisija za hartije - SEC (Securities and Exchange Commission) uspela je da otkrije ovu nedozvoljenu mahinaciju, kaznila je Marka Ferbera sa 650.000 dolara, a Lazard i Meril Linč sa po 12 miliona dolara. Marku Ferberu je bilo zbog ovoga i dodatno suđeno za krivično delo, te je bio osuđen na 33 meseci zatvora, kaznu od jedan milion dolara i zabranu rada sa hartijama od vrednosti do kraja života. Sudija je obrazložio svoju  blagu presudu time što protiv nikog iz Meril Linča nije podiguta krivična optužnica, a smatrao je da su novčane kazne od po 12 miliona smešne /3/.

Drugi  veliki skandal 2001. je bilo suđenje Ričardu  Puarieu, (Richard P. Poirier), potpredsedniku Lazarda, i Majklu Devegteru (Michael S. DeVegter), potpredsedniku brokerske firme Stephens Inc., zbog toga što je Puarie potplatio Devegtera, savetnika Fulton okruga, da Lazard dobije posao sa obveznicama vodovoda i kanalizacije u Atlanti u vrednosti od 163 miliona dolara. Oba potpredsednika su proglašena krivim za delo sa maksimalnom kaznom od 10 godina zatvora. Majkl Devegter je bio istaknuti član demokratske stranke, vodio je u Džordžiji predsedničku kampanju Bila Klintona 1992. i predsedničku kampanju Majkla Dukakisa 1998./4, 5/.

Hapsenje-Rodriga-Ratoa-s

Hapšenje Rodriga Ratoa, na naslovnoj strani španskog lista ABC, aprila ove godine

Lazard je bio i jedan od učesnika u velikom finansijskom skandalu u Španiji u kojem su izvedeni pred sud, kao prvooptuženi, poznati španski političar Rodrigo Rato (Rodrigo de Rato y Figaredo) i velika grupa poslovnih ljudi i političara. Rodrigo Rato, bivši generalni direktor Lazarda i bivši generalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda - MMF, 2007. postao je potpredsednik španske vlade i ministar finansija. Radio je na reformi bankarskog sistema, spojio je svih šest španskih štedionica u bankarsku grupu Bankia, a kao stalnog savetnika u bankarskim poslovima, ponudama i ulaganjima angažovao je Lazard. Početkom 2012. Španija je morala da upumpa u Bankiu 24 milijarde evra da ne bi otišla u stečaj. Srećom (ili nesrećom) Španija je kasnije dobila međunarodni kredit od 41 milijardu evra da zaštiti svoj bankarski sistem od kolapsa prouzrokovanog pljačkanjem Bankie.

Početkom 2015. Rato je uhapšen zbog prevara, tajnih računa, prikrivanja imovine i pranja novca. Kroz komplikovane transakcije bivši potpredsednik Španije Rato je bio povezan sa bankom Lazard (koja još uvek nije na listi optuženih) i njenim službenicima. Na primer, sud je došao do dokumenata koji pokazuju da je investiciona banka Lazard uplatila na Ratov lični račun 6 miliona evra. Suđenje je tek počelo ali već se naslućuju načini kako se formirala mreža lidera iz vladajuće i finansijske elite, koja različitim mahinacijama uvećavala svoje bogatstvo na račun štediša u celoj zemlji /6, 7, 8, 9/ .

Ministri u službi savetničke firme

Lazard je poznat po visokim cenama za svoje usluge. Tako je 2009. vladin poverenik SAD zvanično stavio primedbu na cene savetodavnih usluga prilikom restruktuiranja Telekoma Havaji (Hawaiian Telcom Communications Inc.). Naime, za tri meseca savetodavnog rada Lazard je uzimao 2.500 dolara na sat za troškove restruktuiranja ove firme, ukupne vrednosti 4 miliona dolara. Takođe je stavljena primedba da su pola posla odradili službenici nižeg ranga havajskog telekoma. No kako je ugovor sklopljen po zakonu, sve je ostalo na primedbama /10/. Postavlja se pitanje koliko je naša vlada platila Lazardu? Pretpostavljamo da to ne možemo znati, jer je to - prema savetu Lazarda - poslovna tajna…

Poznate nigerijske novine Paradigma, otkrile su da je bivša nigerijska ministarka finansija, Ngozi Okonjo-Iveala, dok je bila ministarka, isplaćivala milione investicionoj firmi Lazard i organizaciji Global Alliance for Vaccines and Immunisation - GAVI. Gospođa Okonjo angažovala je Lazard 2005. godine kao savetnika u pregovorima sa Pariskim klubom oko nigerijskog duga i plaćala je za tu uslugu 100.000 dolara mesečno što je predstavljalo previsoku cenu za tehnički posao koji je bio ugovoren /11, 12/. Po nekima, to je bio razlog što ju je tadašnji predsednik Olusegun Obasanjo 2006. smenio sa položaja ministra, ali je ona dobila mesto predsednika Upravnog odbora GAVI. Procenjuje se da je GAVI težak 12 milijardi dolara.

Ngozi-Okonjo-Iveala-s

Ngozi Okonjo Iveala - viši samostalni savetnik banke Lazard

Novi predsednik Nigerije Gudlak Džonatan (Goodluck Jonathan) 2011. godine postavio je Okonjo-Ivealu ponovo za ministarku finansija i sa tog položaja je otišla u maju ove godine /13/. Za gospođu Okonjo vezano je još skandala, na primer zajedno sa ministarkom za inostrane poslove prisvojila je 240.000 dolara od fonda podrške iz dijaspore, taj novac im je sudski oduzet.

Krajem septembra gospođa Okonjo je imenovana za višeg samostalnog savetnika investicione banke Lazard /14/.

I naš bivši ministar finansija Božidar Đelić pridružio se Lazardu kada je završio ministarsku karijeru u Srbiji, na sličan način kao i ministarka Nigerije Okonjo. On je od 2005. do 2007. je radio u Kredi agrikolo (Credit Agricole) banci i organizovao prodaju srpske Meridijan banke Kredi agrikolu. 

tadic-djelic-credi-agri-s

2005 Boris Tadić nazdravlja funkcionerima Credit Agricole banke, te Božidaru Đeliću 

Kredi Agrikolo tesno sarađuje sa Lazardom. Osim što koristi njihove savetodavne usluge ima i zajedničku banku sa sedištem u Britaniji - Credit Agricole Lazard Financial Products Bank London /15 -strana 39/. Da podsetimo, Đelić je bio potpredsednik vlade u vreme prvog pokušaja prodaje Telekoma Srbije kada je premijer bio Mirko Cvetković. Početkom 2014.  Đelić je postavljen za izvršnog direktora u investicionoj banci Lazard /16/. Portal Pištaljka dosta je pisao o ministru Đeliću, kao i o njegovoj verenici čija je firma za distribuciju nameštaja Nitea snabedevala nameštajem državne institucije i firme po sumnjivim procedurama /17/.  

Djelic--prodaja-telekoma-2010-s

Đelić u akciji prodaje Telekoma Srbija 2010. godine

Ovo nisu jedini primeri gde Lazard nagradjuje i zapošljava ljude iz vlasti, koji su se istakli pomažući savetnika budžetskim sredstvima svojih zemalja.

Za koga radi Lazard u Srbiji?

Mora se priznati da je neobično što se u Srbiji na tender za privatizacionog savetnika za domećeg teleoperatora javio samo jedan ponuđač, i to baš onaj gde je izvršni direktor bivši ministar finansija Srbije. Doduše, premijer Vučić je tada bio izjavio da u privatizaciju Telekoma koju bude sprovodio Lazard, Đelić sigurno neće biti direktno uključen. Lazard je, po rečima Vučića, jedna od najozbiljnijih firmi u Evropi, a neke druge kompanije nisu se javile, “jer su već na strani potencijalnih kupaca” /18/.

Mnogi kupci koji su se pojavili sa ponudama za Telekom, međutim, klijenti su ili partneri Lazarda. Ono što premijer nije pomenuo to je da će ovaj posao biti veoma unosan za onoga koga vlada Srbije izabere, jer su honorari konsultantskih usluga izuzetno visoki /18/.

Premijeru Vučiću treba da skrenemo pažnju da je Lazard strateški partner Apola, da je radio za firme za koje Kolbek radi (o čemu je BM već pisao),  i da je bio finansijski savetnik i ostalih interesenata za kupovinu Telekoma Srbija: MID Europa Partners /21/, Advent International /22/, a preko Adventa povezan je i sa Novator partners, o čemu će biti reči u sledećim nastavcima.

Kako možemo biti sigurni da Lazard sada radi za interes države Srbije, a ne za (stare) svoje klijente?

vernon-lagard-s

Vernon Džordan Elion Jr (Vernon Eulion Jordan Jr), bio je vodeća figura u američkom pokretu civilnog društva, bliski savetnik predsednika Klintona i član u mnogim upravnim odborima kompanija, pored njegove uloge generalnog direktora u Lazard Freres & Co. LLC. 

Koliko jeftino država želi da proda?

Agencija za privatizaciju objavila je 3. jula 2015. godine javni poziv za prikupljanje neobavezujućih ponuda za učešće u prodaji Telkoma Srbije. Zanimljivo je da Agencija nije navela procenu vrednosti kompanije, za šta je bio zadužen privatizacioni savetnik Lazard, nego je samo navela upisani novčani i nenovčani kapital. Da podsetimo, pre četiri godine procena Telekoma je bila 2.2 milijarde evra, data isto pod sumnjivim okolnostima, kada je privatizacioni savetnik takođe radio za zainteresovanog kupca /19/.

Procena vrednosti Telekoma ostala je do danas dobro čuvana tajna. Premijer Vučić je objasnio da je to zato da bi se neobavezujućim ponudama videlo šta ko nudi pa se onda izvukla najveća cena /20/.

Neimenovani izvori iz Vlade su bili zadovoljni cenom od 1,4 milijarde evra za 58% Telekoma (a možda i 70% - kako se već dogovore). Kakva je to cena?

Mobtel je svojevremeno prodat za 1,513 milijardi evra. Telekom je tada (i sada) imao veću mobilnu mrežu od Mobtela. Telekom ima oko 3 miliona priključaka fiksne mreže koji vrede oko 3 milijardi evra. Kroz fiksnu infrastrukturu ne prolazi samo fiksna telefonija, već i sve ostale telekomunikacione usluge: mobilna telefonija, mobilni Internet, brzi Internet, IPTV itd. Zatim, 65% vlasništva Telekoma Republike Srpske kupljeno je za 650 miliona evra /23/.

Samo ove tri stavke iznose preko 5 milijardi evra. U ovu cenu nisu uračunate nekretnine, brojne centrale, ruteri, svičevi i druga oprema po celoj Srbiji, složene mreže optičkih kablova koje povezuju ove centrale, softveri, integrisani servisi itd. /24/. Znači da 58% Telekoma vredi preko 3 milijarde evra.

Možda bi sad naši neoliberali citirali svoju omiljenu frazu : ''Nije cena nečega onoliko koliko vredi, nego kolika mu je cena na tržištu.'' Ali istina glasi: ''Nije cena nečega onoliko koliko to nešto vredi, nego koju najnižu cenu je prodavac državnih resursa spreman da prihvati.''

Naravno, strateški resursi kao što je telekomunikaciona infrastruktura nemaju cenu i ne prodaju se, a vlast nije izabrana da demontira državu iako Srbiji upravo tako nešto preti. 

NASTAVIĆE SE...

 /0/ http://www.balkanmagazin.net/javno-mnjenje/cid141-126902/fond-kolbek-pred-vratima-telekoma-srbija

/1/ http://www.balkanmagazin.net/biznis/cid131-125061/ko-je-najnoviji-kupac-telekoma-srbija

/2/ http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=axkqHO6bB67Q

/3/ http://www.nytimes.com/1996/12/20/business/former-partner-at-lazard-gets-33-month-prison-term.html

/4/ http://www.nytimes.com/2001/02/13/business/former-brokerage-officers-convicted-of-fraud.html

/5/ http://www.nytimes.com/1997/12/04/business/lazard-pays-12-million-in-settlement.html

/6/ http://www.bloomberg.com/news/articles/2013-05-27/rato-lazard-ties-show-how-elite-profited-amid-cajas-loss

/7/ http://www.reuters.com/article/2014/12/01/spain-corruption-rato-idUSL6N0TL3SW20141201

/8/ http://www.reuters.com/article/2014/12/01/spain-corruption-rato-idUSL6N0TL3SW20141201#cdJApYgE5k8H6Bot.97

/9/ http://www.channelnewsasia.com/news/world/spain-tax-officials/1789892.html

http://www.euronews.com/2015/04/17/spain-s-former-imf-chief-rodrigo-rato-arrested-over-fraud-claims/

/10/ http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aAyzYtDDuQZo

/11/ http://www.theparadigmng.com/2015/09/22/okonjo-iweala-paid-millions-of-dollars-to-gavi-and-lazard-while-she-was-nigerian-minister/

/12/ https://www.sas.upenn.edu/polisci/sites/www.sas.upenn.edu.polisci/files/TC_Nigeria_long.pdf

/13/ https://en.wikipedia.org/wiki/Ngozi_Okonjo-Iweala

/14/ http://www.reuters.com/article/2015/09/21/lazard-moves-ngozi-okonjo-iweala-idUSL4N11R26T20150921#GsVcLPz2eE1R4HMW.97

/15/ https://www.google.rs/?gws_rd=cr,ssl&ei=sXdUVqXXMIe3swGTvZKIAg#q=credit+agricol+annual+report+2001

/16/ http://www.djelic.net/

/17/ https://pistaljka.rs/search  .... ukucati ''đelić''

/18/ http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:537490-Savetnici-pojeli-36000-radnih-mesta-za-honorare-isplaceno-vise-od-55-miliona-evra

/19/ http://www.paragraf.rs/dnevne-vesti/060715/060715-vest18.html

/20/ http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=06&dd=13&nav_id=1003972

/21/ http://www.mideuropa.com/media/news/2009/mid-europa-partners-to-acquire-majority-stake-in-invitel-holdings-as/

/22/ https://www.lazard.com/search/?q=advent

/23/ http://www.europamagazine.info/telekomsrpske.htm

/24/ http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&mm=11&dd=04&nav_id=469910

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...