Uloga gasa u snabdevanju Evrope električnom energijom

Autor:   BM

Postepeno ukidanje skoro 90 gigavata uglja, lignita i nuklearnih kapaciteta širom Evrope do 2030. godine povećaće potražnju za proizvodnjom baziranom na gasu, jer tržišta nastoje da osiguraju proizvodnju bazne električne energije usled brzog širenja obnovljivih izvora, ocenjuje se u najnovijoj analizi britanske nezavisne poslovne istraživačke agencije ICIS. Ističe se takođe da će rast proizvodnje električne energije iz gasa biti ograničen razvojem obnovljivih izvora energije, što bi Evropu moglo dovesti u nezavidnu situaciju. (Foto: Pixabay)

Do 2030. godine evropska tržišta očekuje postepeno ukidanje preko 50 gigavata uglja, 19 gigavata lignita i 21 gigavata nuklearnih kapaciteta, što će verovatno dovesti do proizvodnog deficita električne energije na evropskom tržištu, uprkos očekivanju da će veliki deo povučenih termo kapaciteta biti zamenjen brzo rastućom proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije, ocenjuje se u poslednjoj analizi britanske nezavisne poslovne istraživačke agencije ICIS (Independent Commodity Intelligence Services).

Proizvodnja električne energije iz gasa će zato biti ključna za popunjavanje ove praznine, posebno zbog potrebe elektroenergetskih sistema da osiguraju proizvodnju bazne električne energije, ocenjuju analitičari ICIS-a.

Uz očekivanje da će doći do veće zastupljenosti gasa u proizvodnji električne energije, procenjuje se da će glavni izvor najverovatnije biti tečni prirodni gas (LNG).

Zbog potrebe umrežavanja evropskih elektroenergetskih sektora i sve veće uloge interkonektora za električnu energiju u realizaciji tog procesa, najoptimalnije rešenje za uspeh tog plana je upravo tečni prirodni gas, ocenjuje se u analizi britanske istraživačke agencije ICIS, ali se istovremeno ističe da će veća potreba za LNG-om povećati zavisnost evropskog tržišta električne energije od globalnih trgovaca tečnim prirodnim gasom.

Evropa je inače treći najveći kupac tečnog prirodnog gasa u svetu, odmah iza Japana, kojeg je ove godine pretekla Kina kao prva na listi uvoznika.

Uloga gasa u snabdevanju Evrope električnom energijom
Uz očekivanje da će doći do veće zastupljenosti gasa u proizvodnji električne energije, procenjuje se
da će glavni izvor biti tečni prirodni gas (LNG). (Izvor: Pexels)

Evolucija gasa i LNG -a

S obzirom na to da će se proizvodnja bazne električne energije iz uglja i nuklearne energije značajno smanjiti u narednim godinama, uloga gasa kao stabilnog izvora proizvodnje energije će se dodatno povećati.

Međutim, očekuje se da će pad proizvodnje električne energije iz drugih konvencionalnih izvora, dovesti do toga da veliki deo preko potrebnih količina gasa, prevashodno tečnog prirodnog gasa, dolazi iz Rusije.

Rusija jeste vodeći snabdevač Evrope gasom, jer 45 odsto ukupnih isporuka dolazi iz te zemlje, a gasovod „Severni tok 1“ je najvažniji izvor snabdevanja.

U analizi britanskog ICIS-a se navodi i da je tečni prirodni gas iz uvoza već postao dominantan u Evropi, zamenjujući domaću proizvodnju, na šta ukazuje i najnoviji izveštaj Evropske komisije o evropskom gasnom tržištu objavljen početkom jula.

Prema izveštaju Komisije, koji se odnosi na prvo tomesečje ove godine, Sjedinjene Američke Države su najveći snabdevač evropskog tržišta, jer se sa LNG-om, mahom sa područja Severne Amerike, zadovoljava 24 odsto evropske potrošnje, što predstavlja rast od 2,0 odsto u odnosu na prethodne tri godine.

Drugi najvažniji snabdevač LNG-om je Rusija, odakle dolazi  21 odsto količina potrebnih evropskom tržištu, dok je treći Katar sa 18 procenata.

Regasifikacija bi mogla dovesti do toga da potražnja za LNG-om u Evropi dostigne nivo od 45 odsto, sa perspektivom za rast i do 50 odsto zastupljenosti do 2025. godine, uz više od 300 milijardi kubnih metara očekivanog operativnog kapaciteta potrebnog za regasifikaciju, ocenjuje se u analizi britanskog ICIS-a.

Taj tečni prirodni gas bi se prvenstveno koristilo za proizvodnju električne energije, jer se predviđa da će se iz gasa dobijati 24 odsto električne energije između 2021. i 2023. godine, što je rast od 5,0 odsto u odnosu na sadašnji nivo i posledica smanjenja proizvodnje energije iz uglja, lignita i nuklearne energije za 2,0 procenta u istom periodu.

ICIS očekuje i da će gasni izvori kapaciteta do 40 milijardi kubnih metara godišnje biti uklonjeni iz evropskog energetskog bilansa do 2025. godine, što povećanje snabdevanja tečnim prirodnim gasom čini još važnijim.

Međutim, ocenjuje se i da će veće oslanjanje na LNG dovesti do rasta nestabilnosti cena na evropskim energetskim tržištima, uz napomenu da su u tom smislu gasovodi stabilniji i neposredniji izvor snabdevanja.

Ilustracija Refinitiv, Prikaz glavnih dobavljača EU tečnim prirodnim gasom
Ilustracija Refinitiv, Prikaz glavnih dobavljača EU tečnim prirodnim gasom

Nemačka: gasno čvorište u nastajanju

Nemačka je odličan primer tržišta na kome će gasovodi, LNG, kao i obnovljivi izvori, uključujući i interkonektore za električnu energiju dobiti značajnu ulogu kako bi se nadomestilo smanjenje, zatim i potpuni prestanak upotrebe uglja i nuklearne energije za proizvodnju električne energije.

Očekuje se da će do 2030. godine potražnja za energijom u Nemačkoj porasti za 20 odsto, a da će se najveći deo zadovoljiti proizvodnjom iz obnovljivih izvora. Ovo je, međutim, i dalje na nivou plana, jer bi mrežna infrastruktura zahtevala značajna ulaganja, kako bi se mogla nositi sa tako velikim uplivom obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem.

Primera radi, skoro 28 gigavata električne energije je u proseku proizvedeno iz nuklearne energije, uglja i lignita tokom poslednjih pet godina, što predstavlja skoro polovinu ukupne proizvodnje u Nemačkoj.

Kada se ovi kapaciteti uklone, to će ostaviti deficit u snabdevanju od blizu 30 gigavata, uz plan da se 7,4 gigavata potrebnog kapaciteta zameni interkonektorima za električnu energiju do kraja 2024. godine.

Sa puštanjem u rad gasovoda „Severni tok 2“ gas će takođe povećati svoj uticaj na energetski miks Nemačke, jer će se ovom linijom i prvim nemačkim uvoznim LNG terminalom, godišnje isporuke uvećati za dodatnih 55 milijardi kubnih metara gasa.

U svom punom kapacitetu, nemački LNG terminal bi mogao da obezbedi 10 odsto godišnje potrošnje gasa u toj zemlji, pokazuje analiza britanske agencije ICIS.

U isto vreme, rastuća potražnja u Nemačkoj će dovesti do toga da će zemlja postati veliki uvoznik već 2023. godine, što će je učiniti jednim od najvećih globalnih tržišta električne energije i gasa.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...