IEA zahteva prestanak korišćenja fosilnih goriva ako je cilj klimatska neutralnost

Autor:   BM

Eksploatacija i razvoj novih naftnih i gasnih polja, kao i uglja moraju da se obustave još ove godine ako svet želi da postigne neto nultu emisiju štetnih gasova do sredine veka, saopštila je danas Međunarodna agencija za energetiku (IEA). Prema izveštaju ove međunarodne organizacije, sprovođenje mera za ostvarenje klimatske neutralnosti bi stvorile 30 miliona novih radnih mesta i povećale globalni rast BDP-a za 0,4 odsto godišnje. (Foto: Pixabay)

U do sada najoštrijem upozorenju o potrebi drastičnog smanjenja fosilnih goriva, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je apelovala i da se ne prodaju novi automobili s unutrašnjim sagorevanjem posle 2035. godine, kao i da se globalna ulaganja u zelenu energiju više nego udvostruče sa dva biliona dolara godišnje na pet biliona dolara, prenosi Gardijan.

To ne bi bio ekonomski teret, kako tvrde neki, već neto korist za ekonomiju, navodi se u studiji.

„Ako su vlade ozbiljne u vezi s klimatskom krizom, od sada, od ove godine, ne sme više biti novih ulaganja u naftu, gas i ugalj”, kaže Fejt Birol, glavni izvršni direktor IEA i jedan od najistaknutijih svetskih ekonomista za energiju za Gardijan.

Kaže i da sve više zemalja dostavlja planove o obavezama za postizanje neto nulte emisije, što smatra veoma dobrim, ali uočava "ogroman i rastući jaz između retorike država i stvarnosti”.

IEA zahteva prestanak korišćenja fosilnih goriva ako je cilj klimatska neutralnost
Međunarodna agencija za energetiku apeluje da se globalna ulaganja u zelenu energiju više nego udvostruče sa dva na pet biliona dolara godišnje. (Izvor: Pixabay)

Prema njegovim rečima, u sektorima, poput uglja, će biti izgubljeno oko pet miliona radnih mesta, s tim da smatra da bi vlade mogle da učine mnogo toga da olakšaju tranziciju.

„Naš izveštaj nikome ništa ne zabranjuje. Ako vlade planiraju investicije, to je na njima. Međutim, ukoliko se obavežu na neto nultu emisiju, trebalo bi da sagledaju šta to podrazumeva“, ističe Birol.

Prošlog meseca, Međunarodna agencija za energiju je upozorila da će emisije zabeležiti drugi najveći rast uglavnom zbog ponovnog oživljavanja korišćenja uglja nakon prošlogodišnjih blokada uzrokovanih pandemijom korona virusa.

Obećanja koja su dale vlade uoči samita Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26, koji će se održati u Glazgovu ovog novembra, takođe su neadekvatna i treba ih ojačati ukoliko svet želi da ograniči rast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na nivo pre industrijske revolucije, smatra Birol.

Ta granica je glavni cilj Pariskog sporazuma iz 2015. godine i zahteva da se emisija gasova sa efektom staklene bašte prepolovi već ove decenije, a naučnici predviđaju da bi bilo kakvo prekoračenje te granice rezultiralo klimatskom katastrofom sa zastrašujućim posledicama.

Prema izveštaju IEA, mere za ostvarenje nulte emisije stvorile bi 30 miliona novih radnih mesta i povećale globalni rast BDP-a za 0,4 procentna poena godišnje.

Birol u tom kontekstu navodi da je tehnologija koja omogućava da se prepolovi emisija do 2030. već dostupna i da treba da se uvodi još brže.

IEA zahteva prestanak korišćenja fosilnih goriva ako je cilj klimatska neutralnost
Stručnjaci kažu da se uočava ogroman jaz između retorike država u smislu rešenosti da se uključe u klimatske akcije i realnih poteza. (Izvor: Pixabay)

Specijalni američki izaslanik za klimu i bivši državni sekretar SAD, Džon Keri, izneo je tokom vikenda predlog koji je zbunio mnoge ukazavši na potrebu korišćenja novih tehnologija kao načinu da se smanji polovina štetnih emisija ugljenika, kako bi se dostigao cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

Sa druge strane, klimatski stručnjaci, uključujući Majkla Mana, postaju sve zabrinutiji što su se neke nove kritike klimatskog delovanja, poput knjige koju je nedavno objavio tehnološki milijarder Bil Gejts, previše usredsredile na ideju da će futurističke tehnologije spasiti svet od klimatskog haosa, umesto da se fokusiraju na ono što se danas može učiniti.

Birol pa kaže da su potrebne tehnologije već izmišljene, ali još uvek nisu u punoj primeni. “Inovacije su ključne, a tehnologije su tu sa nama", napominje Birol.

Ključne nove tehnologije u razvoju su pre svega savremene baterije, posebno za električna vozila, zatim vodonik i tehnologija prikupljanja ugljenika.

One su neophodne jer je posebno teško dekarbonizovati neke sektore, kao što su proizvodnja čelika i cementa, vazduhoplovstvo i brodarstvo, kao i one koji koriste teška drumska vozila.

Birol veruje da bi većina preostalog dela svetske ekonomije mogla da bude dekarbonizovana upotrebom tehnologija koje su već veoma zastupljene, kao što su vetar i solarna energija.

IEA zahteva prestanak korišćenja fosilnih goriva ako je cilj klimatska neutralnost
Prema izveštaju IEA, mere za ostvarenje nulte emisije stvorile bi 30 miliona novih radnih mesta i povećale globalni rast BDP-a za 0,4 odsto godišnje. (Izvor: Pixabay)

Budući da klima reaguje na kumulativnu a ne na trenutnu emisiju, ako se smanjenje ugljenika ostavi za budućnost i ne sprovede u ovoj deceniji, biće prekasno da ostanemo u granicama rasta temeperature do 1,5 stepeni Celzijusa, zaključuje Međunarodna agencija za energetiku.

Ova međunarodna organizacija je utvrdila 400 odrednica koje bi vlade trebalo da postignu, uključujući postupno ukidanje novih automobila na fosilna goriva od 2035. godine i dekarbonizaciju globalne proizvodnje električne energije do 2040.

Analiza je takođe uzela u obzir porast globalne populacije od oko dve milijarde ljudi, kao i potrebu za snabdevanjem električnom energijom 785 miliona ljudi koji nemaju pristup električnoj energiji i pripremanje obroka korišćenjem zelene energije za 2,6 milijarde ljudi koji oskudevaju u hrani. To bi koštalo oko 40 milijardi dolara godišnje, što predstavlja jedan odsto globalnih godišnjih investicija u energetskom sektoru, i smanjilo bi prevremene smrti oko 2,5 miliona ljudi godišnje od zagađenja vazduha u zatvorenom prostoru.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...